DA SE NE ZABORAVI: Bitka za Kupres (3. – 10. travnja 1992.)

Slika 1. Napad na Kupres 1992. godine (Wikipedia) Početkom travnja 1992. započinje otvorena agresija JNA i pobunjenih Srba na Bosnu i Hercegovinu. Srpske snage (JNA i paravojne postrojbe pobunjenih Srba) imale  su za cilj okupirati i etnički očistiti  dijelove Bosne i Hercegovine koji graniče s Hrvatskom te okupirati južnu Hrvatsku. Strateški važan položaj bio je…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Nacionalni park Plitvička jezera

Slika 1. Plitvička jezera (MJ) Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949., a od 1979. godine je na UNESCO-ovoj listi svjetske prirodne baštine. Ime parka potječe od riječi „plitvice”, „pličine” – plitki bazeni nastali taloženjem vapnenca. Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, šumske…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Sjedinjene Američke Države priznale Hrvatsku, 7. travnja 1992.

Slika 1. Zastava SAD-a Američki predsjednik George Bush potpisao je 7. travnja 1992. u Bijeloj kući dokument o priznanju Republike Hrvatske, Republike Slovenije te Bosne i Hercegovine. Vijest o priznanju objavila je glasnogovornica Bijele kuće Judy Smith na konferenciji za novinare. SAD su bile 57. država po redu koja je priznala RH. Interes Sjedinjenih Američkih…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Operacija Skok-1, 7. travnja 1995.

Slika 1. Mapa operacije Skok (MJ, s izložbe) Sedmoga travnja 1995.  Sedma gardijska brigada i 126. domobranska pukovnija HV-a uz topničku potporu 14-tog topničkog diviziona i snage HVO-a izvele su jednodnevnu vojnu akciju kojom su oslobodile 75 četvornih kilometara teritorija i poboljšale položaj hrvatskih snaga na Dinari. Cilj akcije bio je osigurati povoljnije položaje na…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Nacionalni parkovi

Slika 1. Plitvička jezera (MJ) Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, a to su: Plitvička jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni, Krka i Sjeverni Velebit. Zanimljivo je da su svi parkovi, osim Brijuna, na nenaseljenim ili vrlo slabo naseljenim područjima. Nacionalni park je iznimno zanimljivo i vrijedno područje koje je zaštićeno odlukom Sabora. Kad se neko…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Parkovi prirode

Slika 1. Park prirode Telašica i Kornatski otoci (MJ) Parkovi prirode Parkovi prirode imaju zaštićeni status s ciljem očuvanja njihova krajobraza i kulturno-povijesnih obilježja. U Hrvatskoj ima 11 parkova prirode. To su: PP Biokovo, PP Kopački rit, PP Lastovsko otočje, PP Lonjsko polje, PP Medvjednica, PP Papuk, PP Telašica, PP Učka, PP Velebit, PP Vransko…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Operacija „Baranja“

Slika 1. Spomenik braniteljima u Osijeku (MJ) Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske kodnog naziva „Baranja” izvedena je 3. travnja 1992. godine na Istočno-slavonskom bojištu. Baranju su okupirali JNA i pobunjeni Srbi pa ju se vojnom akcijom željelo osloboditi. U operaciji „Baranja“ sudjelovale su106. osječka brigada i  izviđačka četa 107. valpovačke brigade. Zapovjednik Zbornog područja Osijek, general…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Secesija, 1. travnja 1991.

Slika 1. Agresija na Republiku Hrvatsku (MJ, s izložbe) Pobunjeni Srbi su 1. travnja 1991. proglasili odvajanje od Republike Hrvatske i pripajanje Srbiji. Dana 23. srpnja 1990. sastali su se predsjednik dr. Franjo Tuđman i vođa srpske pobune predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS-a) psihijatar Jovan Rašković.  Rašković je izjavio „da se može govoriti o ustanku…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Kronologija, travanj 1991. – 1995.

Slika 1. Mapa takozvane Republike Srpske Krajine (Wikipedia) 1. travnja 1991. takozvano Izvršno vijeće “SAO Krajine” u Korenici je donijelo odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. Prema velikosrpskim planovima u tzv. SAO Krajinu trebale su ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac te…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Hrvojev misal

Slika 1. Hrvojev misal (Hrvatska pisana kultura – J. Bratulić – S. Damjanović) Misal,-ala lat. (missale) je liturgijska knjiga u kojoj se nalaze molitve i pjesme koje se čitaju kod katoličkog bogosluženja. Glagoljski misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića s početka 15. stoljeća predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srednjovjekovne bosanske kulture i ostavštine bosanskih Krstjana (kršćanska relegijska…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: „Krvavi Uskrs“ 1991.

Slika 1. Spomenik Josipu Joviću na Plitvicama (MJ) Pobunjeni Srbi su 25. ožujka 1991. organizirali takozvani „miting istine“ na Plitvicama. Pobunjenici su tražili da Nacionalni park „Plitvička jezera“ bude u sastavu takozvane SAO Krajina. Sljedećega dana Skupština općine Titova Korenica donijela je odluku o smjeni vodstva nacionalnoga parka koje nije podržavalo pripajanje SAO Krajini. 28.…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: “Sporazum o prekidu vatre”(Zagrebački sporazum), 29. ožujka 1994.

Slika 1. Zagrebački sporazum (HRT) U Veleposlanstvu Rusije u Zagrebu je 29. ožujka 1994. godine (30. ožujka rano ujutro) potpisan Zagrebački sporazum o prekidu vatre između Republike Hrvatske i predstavnika pobunjenih Srba. U ime RH sporazum je potpisao Hrvoje Šarinić, a u ime pobunjenika admiral Dušan Rakić. Zagrebačkim sporazumom trebalo je razdvojiti zaraćene strane, povući…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ “Anima Dalmatica”

Slika 1. Naslovnica “Anima Dalmatica” (MJ) “Anima Dalmatica” ̶  životno djelo Ljube Stipišića Dalmate. Ljubo Stipišić Dalmata (1938. – 2011.) hrvatski melograf, aranžer, skladatelj, dirigent, voditelj zborova i klapa, slikar… Bio je osnivač i voditelj mnogih klapa: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone, Poj Samobor i mnoge druge. Zvali su ga i “Otac…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Bećarac

Slika 1. Bećarac (izvođači) (min-kulture.hr) Bećarac je na listi zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske od 2006., a na UNESCO-ovoj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nalazi SE od 2011. godine. Bećarac – vedra, inatljiva i mudra filozofija života Bećarac je vokalno ili vokalno-instrumentalni napjev. Izvodi se uz glazbenu pratnju, a samo iznimno bez glazbene podloge.…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Sastanak u Karađorđevu, 25. ožujka 1991.

Slika 1. Sastanak Milošević – Tuđman (Magazin Plus) Sastanak hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića, 25. ožujka 1991. u Karađorđevu poslužio je za klevetanje, blaćenje predsjednika RH kao i Hrvatske. Neprijatelji su prvo tvrdili da je sastanak bio tajni što nije točno jer je istoga dana Tanjug izvjestio o sastanku. O…

Read more

COVID-19 i potres – što možemo naučiti?

Slika 1. Pandemija COVID-19 (WHO) Živimo u „ludom“ vremenu. Pogodila nas je pandemija virusa COVID-19. Svakim danom je sve više inficiranih, teže bolesnih i umrlih. Podaci SZO-a (WHO) na dan 23. ožujka: 358.804 inficiranih; umrlih 15.433; oporavilo se 100.645; blaži oblik bolesti ima  231.513 osoba, a teži oblik ili se nalazi u kritičnom stanju 11.213.…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Gliptoteka HAZU

Slika1. Gliptoteka HAZU u Zagrebu (MJ) Pojam gliptoteka (grčki: glyptos – skulptura i theke – spremnica) označava spremnicu (zbirku) izrezbarenih predmeta, spomenika od kamena, zbirku kipova, skulptura i drugih umjetničkih predmeta. Riječ Gliptoteka skovao je knjižničar bavarskog kralja Ludviga I. Najpoznatiji muzeji koji nose ime gliptoteke su: Glyptothek u Munchenu Ny Carlsberg Glyptotek u Kopenhagenu…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Stare masline u Hrvatskoj

Slika 1. Kaštelanska maslina (MJ) Kaštelaska maslina Kaštelanska maslina u Kaštel Štafiliću stara je preko 1700 godina te je 1990. zaštićena kao spomenik kulturne baštine. Zovu je kaštelanka, perišićevka (prema kaštelanskoj obitelji Perišić), mastrinka i kaštelanska mastrinka. Stablo je visoko preko 10 metara, a osnovne grane rastu pod kutom od oko 40 stupnjeva.   Slika…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Raspad Jugoslavije i granice novih država

Slika 1. Karta SFRJ (croatia.ch) Stajalište Europske zajednice od 20. ožujka 1991. godine: Unutarnje i vanjske granice Jugoslavije su nepromjenjive. U složenim političkim okolnostima (pad „željezne zavjese“, raspad Sovjetskoga Saveza, prestanak hladnoga rata) Europska zajednica je prvi put 20. ožujka 1991. zauzela stajalište da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive (princip Završnog akta iz…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Washingtonski sporazum, 18. ožujka 1994.

Slika 1. Potpisivanje Washingtonskog sporazuma (Wikipedia) Budući da je Europska zajednica bila nesposobna zaustaviti rat u bivšoj Jugoslaviji, u rješavanje takozvane „jugoslavenske krize“ uključile su se Sjedinjene Američke Države (SAD). Washingtonski sporazum bio je prvi ozbiljni korak u zaustavljanju rata, prekinut je oružani sukob između Hrvata (HVO) i Bošnjaka (Armija BiH). Washingtonski sporazum mirovni je…

Read more
Skip to content