DA SE NE ZABORAVI: Ratni izvjestitelji tijekom Domovinskoga rata

Slika 1. Petar Malbaša (Facebook) Tijekom Domovinskoga rata ubijeno je 15 hrvatskih novinara, snimatelja, fotoreportera i tehničara te 8 stranih novinara. Mnogi su dali svoj doprinos širenju istine o Domovinskome ratu. Ovo je vrlo kratki podsjetnik na ljude koji su stradali radeći svoj posao novinara i snimatelja.  “Do 17. listopada 1991. Na prostoru Hrvatske ubijeno…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Hrvatski sveci

Slika 1. Svetište u Šibeniku (MJ) Marko Križevčanin Sveti Marko Križevčanin (1589. – 1619.), svećenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik i misionar. Beatificiran 15. siječnja 1905. Punim imenom zvao se Marko Stjepan Krizin. Studirao je najprije u isusovačkom kolegiju u Grazu, zatim u rimskom kolegiju Germanicum et Hungaricum. Bio je svećenik u svojoj župi u…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Operacija „Gusar“ (Maslenica), 22. – 27. siječnja 1993.

Slika 1. Spomen ploča na Maslenici (MJ) Akcija „Gusar“ (poznatija kao akcija Maslenica) pokrenuta je zbog: prometne blokade između južne i sjeverne Hrvatske (nepodnošljive izoliranosti južne Hrvatske), neučinkovitosti UNPROFOR-a (negdje i otvorene protuhrvatske djelatnosti) te stanja u takozvanim „ružičastim zonama“ (nemogućnost uspostave hrvatske vlasti). Svi pregovori i sporazumi s pobunjenim Srbima o povezivanja juga i…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Začetnici hrvatske arheologije

Slika 1. Bista fra Luje Maruna (MJ) Šime Ljubić Šime Ljubić (1822. – 1896.), župnik, teolog, hrvatski arheolog, povjesničar, političar i biograf Za vrijeme studija, odlukom C. kr. odbora za istraživanje i očuvanje starih spomenika u Austriji, bio je upućen u Trst kao pomoćnik P. Kandleru pri istraživanju rimskih naseobina u Dalmaciji. Za boravka u…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Prva hrvatska štedionica

Slika 1. Palača Prve hrvatske štedionice (MJ) Prva hrvatska štedionica osnovana je 4. ožujka 1846. u Zagrebu temeljem Uredbe donesene 23. listopada 1844. u Beču. Temeljem navedene Uredbe, štedionice su mogle osnivati udruge građana. Osnivači su bili Ljudevit Gaj, Dimitrija Demetar, Antun Mažuranić, barun Ambroz Vranyczany, barun Franjo Kulmer, A. Popović i dr. Prva hrvatska…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Njemački novinari za neovisnu Hrvatsku

Slika 1. Carl Gustaf Strohm (Wikipedia) Za stvaranje javnog mišljenja bili su važni mediji. Bilo je važno da Europa i svijet dobiju informacije što se događa u Jugoslaviji. Njemački novinari Johann Georg Reißmüller, Carl GustafStrohm, i Hans-Peter Rullmann dali su veliki doprinos da se sazna istina o ratu u Jugoslaviji. Johann Georg Reißmüller, (1932. –…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Međunarodno priznanje Hrvatske, 15. siječnja (Spomen-dan)

Međunarodno priznanje neovisnosti Republike Hrvatske uslijedilo je 15. siječnja 1992. Međunarodna zajednica je htjela očuvati Jugoslaviju kao jedinstvenu državu, ali narodi unutar Jugoslavije to nisu željeli jer nisu htjeli srpsku dominaciju i diktaturu. Komisija Europske zajednice (EZ) je u prosincu 1991. zaključila da je raspad Jugoslavije neminovan i da nije realno očuvanje države te je…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Erdutski sporazum, 12. studenoga 1995.

Slika 1. UNTAES u Hrvatskom Podunavlju (Wikipedia) Erdutski sporazum je dogovor o mirnoj reintegraciji hrvatskoga Podunavlja. Tijekom pregovora u Daytonu postignut je sporazum pod nazivom: „Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu“. Sporazum je potpisan u Erdutu 12. studenog 1995. pa je poznat pod nazivom Erdutski sporazum. Uz posredovanje veleposlanika SAD-a Petera Galbraitha…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj, 14. siječnja 1992.

Slike rata u Hrvatskoj, slike ubojstava, razaranja sela i gradova, proganjanje stanovnika iz njihovih domova, uništavanje kulturnih i vjerskih objekata potaknuli su nobelovce na akciju: „Apel za mir u Hrvatskoj“ „U posljednjih nekoliko tjedana Jugoslavenska je armija počela neobjavljeni rat protiv Hrvatske. Deseci sela sravnjeni su sa zemljom, mnogi povijesni spomenici uništeni, nekoliko gradova, među…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Drvene igračke Hrvatskoga zagorja

Slika 1. Drvena igračka (MJ) Drvene igračke Hrvatskoga zagorja tradicijski su hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću u Zagorju. Upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i na UNESCO-v popis nematerijalnih dobara svjetske baštine u Europi (2009. godine). Na području Hrvatskoga zagorja, odnosno Krapinsko-zagorske županije, naraštajima se izrađuju drvene igračke čiji izričaj nije promijenjen…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Domovinski rat i hrvatske majke

Slika 1. Naslovnica knjige „Gdje su naši najmiliji?“ (mj) Imperijalistička srbijanska politika pokrenula je agresiju na Republiku Hrvatsku, napravila mnogobrojne zločine, razaranja i izazvala patnju naroda i pojedinaca. Hrvatske majke su vidjele svoju ubijenu i iznakaženu djecu, vidjele njihove posmrtne ostatke, a nekoliko stotina majki ne zna za sudbinu svoje djece, ne znaju gdje se…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Hrvatska tradicijska drvena brodogradnja

Slika 1. Muzej na otvorenom u Betini (MJ) Hrvatska tradicijska drvena (mala) brodogradnja važan je dio hrvatske kulturne baštine, nacionalne materijalne i duhovne kulture. Brodice i manji brodovi služili su lokalnom stanovništvu za zadovoljavanje potreba: ribolov, prijevoz ljudi, tereta i stoke. Također su brodovi služili za gusarenje i obranu teritorija, mali brzi brodovi dobrih manevarskih…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Pavlini u Hrvatskoj

Slika 1. Crkva u Remetama (MJ) Pavlini (lat. Ordo fratrum S. Pauli primi eremitae: Red braće sv. Pavla prvoga pustinjaka, akr. OSPPE), katolički monaški red. Red nosi ime po sv. Pavlu Tebanskom (III./IV. st.) kojega tradicija smatra prvim pustinjakom i začetnikom kršćanskoga anahoretizma. U vrijeme progona cara Decija odlazi u pustinju, gdje do kraja života…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Strani dragovoljci u obrani Hrvatske u Domovinskome ratu (1991. – 1995.)

Slika 1. Thomas Crowley – Irac (mural u Splitu, MJ) U Hrvatskoj se tijekom Domovinskoga rata borilo od 550 do 1000 stranih dragovoljaca. Neki strani državljani bili su hrvatskoga podrijetla. Stranci su se borili u redovima gardijskih brigada, postrojbama HOS-a na svim bojišnicama. Stranci su se borili u postrojbama svih  zaraćenih strana: na hrvatskoj strani…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Ivan Gundulić

Slika 1. Gundulićev spomenik u Dubrovniku (rad Ivana Rendića, 1893.) (MJ) Gjivo Franov Gundulić (1589. – 1638.), hrvatski je barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik; od XIX. stoljeća Ivan, talijanski Giovanni Gondola, nadimak Mačica. Potomak je dubrovačke plemićke obitelji. Školovao se u Dubrovniku i nakon završetka školovanja (1608.) postaje član Velikoga vijeća te obavlja državno-administrativne…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: JNA ubila članove promatračke misije EZ-a, 7. siječnja 1992.

7. siječnja 1992. vojni zrakoplov JNA srušio je helikopter Europske promatračke misije iznad sela Podrute. Tom prilikom su ubijeni svi članovi promatračke misije koji su se nalazili u helikopteru: 4 Talijana i jedan Francuz.  Međunarodna je zajednica nakon višemjesečnih zločina Srba u Hrvatskoj: ubijanja i protjerivanja civila, ubijanja zarobljenih branitelja, zatočenja branitelja i civila u…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Vinodolski zakonik

Slika 1. Vinodolski zakonik (MJ) Vinodolski zakonik najstariji je cjelovito sačuvani hrvatski pravni dokument. Napisan je glagoljicom 6. siječnja 1288.  u Kaštelu Frankopan u Novom Vinodolu. To je hrvatski pisani popis običajnog prava vinodolskih općina (Novi, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat, Grobnik). Zakonik ima 77 članaka kojima su uređeni odnosi između gradova slobodne…

Read more

HRVATSKA BAŠTINA ̶ Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske

Slika 1. Licitarsko srce (MJ) Dana 15. studenoga 2010. tradicija pravljenja licitara upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Šareno ukrašeni proizvodi od tijesta i meda nazivaju se licitari. Tradicionalno se proizvode u središnjem i nizinskom dijelu Hrvatske. Simbol su sjeverne Hrvatske. Obrtnici (licitari, medičari) prave šareno ukrašene kolače, druge medenjake, napitke…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Zločini Srba tijekom Domovinskoga rata 1991. – 1995.

Slika 1. Logor Manjača (Wikipedia) Tijekom agresije na Republiku Hrvatsku od 1990. do 1995. agresor je napravio mnogobrojne zločine: ubijanje zarobljenika, zatočenje i mučenje u koncentracijskim logorima, pljačku, uništavanje kuća i stanova, uništavanje industrijskih postrojenja i obiteljskih imanja, uništavanje odašiljače veze, razaranje bolnica, uništavanje muzeja, knjižnica, crkava, škola, parkova itd. Cilj agresora bio je potpuno…

Read more

DA SE NE ZABORAVI: Pobuna Srba u Hrvatskoj 1990. – 1995.

Slika 1. Srbi u Hrvatskoj 1991. (Wikipedia) Osamdesetih godina prošlog stoljeća započinje novi pokušaj stvaranja Velike Srbije. Plan je obuhvaćao 65% teritorija Hrvatske (područja istočno od crte Virovitica – Karlovac – Karlobag). Godine 1989. dolazi do homogenizacije Srba u Hrvatskoj i podrške Slobodanu Miloševiću koji obećava provedbu plana Velike Srbije (Memoranduma SANU, SANU= Srpska akademija…

Read more
Skip to content