Obrana Livna je bila presudna za obranu južne Hrvatske, srednje Dalmacije pa tako i Hrvatske. Bitka za Livno i okolicu se odvijala od 13. do 23. travnja 1992. godine. Obranom je zapovijedao Ante Gotovina. Zaustavljen je prodor agresora prema srednjoj Dalmaciji. Agresor je svoje snage koncentrirao na području donjeg Livanjskog polja i Bosanskog Grahova. Iz…

17. travnja 1991. godine donesene zakonske pretpostavke za formiranje Zbora Narodne Garde (ZNG) Zbog prijetnji ratom i naoružanih pobunjenika Republika Hrvatska je osnovala prvu policijsku brigadu, 8. kolovoza 1990. godine. Brigada je kasnije imala 1.700 ljudi. Antiterorističke jedinice policije na državnoj razini su organizirane 7. rujna 1990. godine.  Pripadnici policijske brigade i antiterorističkih jedinica policije…

Janko Bobetko (1919. – 2003.) general Hrvatske vojske i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske od 1992. do 1995. godine. General Janko Bobetko je aktivni sudionik partizanskog pokreta. Godine 1938. je postaje član Komunističke partije Jugoslavije, a 1941. godine je sudjelovao u pripremi ustanka u svom kraju. U ratu je bio više puta ranjen,…

Početkom travnja 1992. godine započinje otvorena agresija JNA i pobunjenih Srba na Bosnu i Hercegovinu. Srpske snage (JNA i paravojne postrojbe pobunjenih Srba) su imale za cilj okupirati i etnički očistiti  djelove Bosne i Hercegovine koji graniče s Hrvatskom te okupirati južnu Hrvatsku. Strateški važan položaj bio je teritorij od Kupresa do Livna Srbi su…

Američki predsjednik George Bush potpisao je 7. travnja 1992. u Bijeloj kući dokument o priznanju Republike Hrvatske, Republike Slovenije te Bosne i Hercegovine. Vijest o priznanju je objavila glasnogovornica Bijele kuće Judy Smith na konferenciji za novinare. SAD su bile 57. država, po redu, koja je priznala RH. Interes Sjedinjenih američkih država je bio usmjeren…

Sedmi travnja 1995. godine su 7. gardijska brigada i 126. domobranska pukovnija HV-a uz topničku potporu 14-tog topničkog diviziona i snage HVO-a izvele jednodnevnu vojnu akciju kojom su oslobodile 75 četvornih kilometara teritorija i poboljšale položaj hrvatskih snaga na Dinari. Cilj akcije je bio osigurati povoljnije položaje na Dinari u području Crvene Grede i Zelenog…

Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske kodnog naziva „Baranja” je izvedena 3. travnja 1992. godine na Istočno-slavonskom bojištu. Baranju su okupirali JNA i pobunjeni Srbi pa se vojnom akcijom željelo osloboditi Baranju. U operaciji „Baranja“ su sudjelovale 106. osječka brigada i  izviđačka četa 107. valpovačke brigade. Zapovjednik Zbornog područja Osijek, general Karl Gorinšek, planirao je i vodio…

Pobunjeni Srbi su 1. travnja 1991. godine proglasili odvajanje od Republike Hrvatske i pripajanje Srbiji. Dana 23. srpnja 1990. godine sastali su se predsjednik dr. Franjo Tuđman i vođa srpske pobune predsjednik Srpska demokratske stranke (SDS-a) psihijatar Jovan Rašković.  Rašković je „izjavio (je) da se može govoriti o ustanku srpskog naroda, koji još nije oružani,…

1. travnja 1991. godine, Takozvano izvršno vijeće “SAO Krajine” u Korenici je donijelo odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. Prema velikosrpskim planovima u tzv. SAO Krajinu trebale su ući općine Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac te sva srpska naselja koja su se pripojila…

Pobunjeni Srbi su 25. ožujka 1991. godine organizirali takozvani „miting istine“ na Plitvicama. Pobunjenici su tražili da Nacionalni park „Plitvička jezera“ bude u sastavu takozvane SAO Krajina. Slijedećeg dana je Skupština općine Titova Korenica donijela odluku o smjeni vodstva nacionalnog parka koje nije podržavalo pripajanje SAO Krajini. 28. ožujka 1991. godine kninski šerif Milan Martić…

U Veleposlanstvu Rusije u Zagrebu je 29. ožujka 1994. godine (30. ožujka rano ujutro) potpisan Zagrebački sporazum o prekidu vatre između Republike Hrvatske i predstavnika pobunjenih Srba. U ime RH sporazum je potpisao Hrvoje Šarinić a u ime pobunjenika admiral Dušan Rakić. Zagrebačkim sporazumom je trebalo razdvojiti zaraćene strane, povući teško naoružanje 10 do 20…

Sastanak hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, 25. ožujka 1991. godine, u Karađorđevu poslužio je za klevetanje, blaćenje predsjednika RH kao i Hrvatske. Neprijatelji su prvo tvrdili da je sastanak bio tajni što nije točno jer je istog dana Tanjug izvjestio o sastanku. O čemu su predsjednici republika razgovarali to oni…

Stajalište Europska zajednica od 20. ožujka 1991. godine: Unutarnje i vanjske granice Jugoslavije su nepromjenjive. U složenim političkim okolnostima (pad „željezne zavjese“, raspad Sovjetskoga Saveza, prestanak hladnoga rata) Europska zajednica je po prvi put 20. III. 1991. godine zauzela stajalište da su unutarnje i vanjske granice Jugoslavije nepromjenjive (princip Završnog akta iz Helsinkija, 1975.). Od…

Budući da je Europska zajednica bila nesposobna zaustaviti rat u bivšoj Jugoslaviji u rješavanje takozvane „jugoslavenske krize“ uključile su se Sjedinjene Američke Države (SAD). Washingtonski sporazum je bio prvi ozbiljni korak u zaustavljanju rata, prekinut je oružani sukob između Hrvata (HVO) i Bošnjaka (Armija BiH). Washingtonski sporazum je mirovni sporazum između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka,…

Srpski političari (Milošević, Jović) su krajem siječnja 1991. godine tražili uvođenja izvanrednog stanja u Hrvatskoj a poslije su zbog gubitka kontrole tražili da se izvanredno stanje uvede na području cijele Jugoslavije tako da oni svuda postave svoju marionetsku upravu. Nakon neuspjelog osvajanja Pakraca od srpskih terorista i velikih prosvjeda u Beogradu 9. ožujka 1991. godine…

Papa Ivan Pavao II je zagrebačkog nadbiskupa Franju Kuharića imenovao kardinalom 2. veljače 1983. godine. Bio je moralni autoritet za komunističke vlasti i u doba stjecanja hrvatska neovisnosti. Svojim djelovanjem je hrabrio hrvatske branitelje, tješio ucviljene majke i stalno pozivao na poštivanje moralnih načela i u ratu. „Franjo Kuharić uvijek je ustajao i ustrajao u…

General HVO-a Vlado Šantić je bio zapovjednik 101. pukovnije u Bihaću. Vojna policija Armija RBiH ga je uhitila 9. ožujka 1995. godine i od tada mu se gubi svaki trag. Nestao je 9. ožujka 1995. godine. Bihać su branili 5. korpus Armije RBiH i HVO  (101. pukovnija HVO-a). Petim korpusom je zapovijedao Atif Dudaković i…

Pripreme za nametanje snažnije srpske hegemonije nad narodima SFRJ su započele osamdesetih godina prošlog stoljeća. Godine 1986. je Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) obznanila Memorandum SANU u kojem se tvrdi da su Srbi u SFRJ-u ugroženi. Dokument (Memorandum SANU) je objavljen javnosti u novinama „Večernje novosti“ u dva dijela, 24. i 25. rujna 1986.…

U Pakracu su aktivni policajci srpske nacionalnosti i mobilizirani rezervisti razoružali policajce hrvatske nacionalnosti i zauzeli policijsku postaju 1. ožujka 1991. godine. Bila je to oružana pobuna Srba koju je vodio Srbin Jovo Vezmar (zapovjednik policijska postaje). Sve oružje namijenjeno rezervnom sastavu policijske postaje je dano Srbima iz Pakraca i okolnih sela. Sa zgrade policijske…

1. ožujka 1991. g., u Pakracu je započela oružana pobuna Srba, policajci srpske nacionalnosti zaposleni u MUP-u RH, zajedno s mobiliziranim rezervistima, upali su u policijsku postaju u Pakracu i razoružali sve policajce Hrvate. Ovo je bio prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima. 2. ožujka 1991. g., Specijalne jedinice MUP-a RH…