Srpski zločini u općini Orašje (1992. – 1995.)

Slika 1. Galići 2018. (foto: Radio Orašje)

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u općini Orašje živjelo je 19.971 (82,40%) Hrvata. Prema popisu iz 2013. godine živjelo je 17.345 Hrvat. Broj Hrvata je manji za 2.626 (13,15%) osoba.

 

Tijekom Domovinskog rata u Općini Orašje izvršen je ratni zločin, ubijeno je 86 civila i zarobljenih pripadnika HVO-a. Prema knjizi Davora Marijana i suradnika, 87 žrtava.

U općini Orašje ubijene sdu 83 osobe u mjestima: Orašje, Matići (10), Oštra Luka (10), Tolisa (5), Vidovice (13), Jonjići (3), Donja Mehala (4), Orašje i Ugljare (17), Bok (4), Kostrič (3) i Kopaonice (14).

Bosanska posavina 458 žrtava.

 Kronologija zločina

  • U općini Orašje Srbi su 1. svibnja 1992. ubili 15 zarobljenih pripadnika HVO-a i civila,
  • U topničkim napadima poginula su 2 civila,
  • U travnju i svibnju 1992. u selima Jenjići i Vidovice ubijeni su zarobljeni civili i pripadnici HVO-a, 3 osobe,
  • U svibnju 1992. u selu Kopanica ubijeni su zarobljeni civili i pripadnici HVO-a, njih 10,
  • U selu Kopanica od granatiranja poginula su dva civila i jedno dijete,
  • U svibnja 1992. u selu Lepenica ubijen je ispred kuće pripadnik HVO-a,
  • U naselju Oštra Luka ubijeno je 10 civila tijekom granatiranja civilnih objekata,
  • U selu Ugljara od granatiranja je ubijeno 10 osoba,
  • Od granatiranja u selu Donja Mahala ubijene su 4 osobe,
  • Od granatiranja u selu Tolisa ubijeno je 5 civila,
  • U selu Matići ubijeno je 13 osoba pri topničkom napadu,
  • U općini Orašje od posljedica granatiranja poginulo je još 10 osoba.

 

Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine na području općine Orašje diverzanti JNA izvode diverzije (rušenje mosta, dalekovoda), organiziraju mjesne Srbe i naoružavaju ih. Srbi osnivaju „Srpsku opštinu Orašje“ i „Srpsku teritorijalnu odbranu opštine Orašje“ i pripremaju agresiju zajedno s JNA.

Iz Orašja i njegovih prigradskih područja Srpska demokratska stranka (SDS) 28. travnja 1992. evakuira Srbe, a 29. travnja 1992. JNA je izvela opći napad na prostor općine Orašje. Prvog svibnja 1992. srpske postrojbe su nakon okupacije oraških sela: Jenjića, Kopanice i Vidovica počinile ratni zločin ubijajući preostale Hrvate u tim selima. Srbi su opljačkali sve kuće (u selu Vidovice zapalili su i srušili više od 600 obiteljskih kuća) i gospodarske objekte. Eksplozivom su razorili dvije katoličke crkve u selu Vidovice.

Borbeni zrakoplovi JNA su 2. svibnja 1992. raketirali civilne objekte (vojnih nije ni bilo) u hrvatskom selu Matići.

Petog svibnja 1994. Srbi su ponovno pokušali zauzeti (operacija „Osveta“) djelove općine Bosanski Šamac i općine Orašje ali nisu uspjeli.

U monografiji „Srpski zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj Posavini i Sjeverozapadnoj Bosni 1991. – 1995.“(glavni urednik Ante Milinović) opisana su stradanja Hrvata i Muslimana i ostalog nesrpskog stanovništva u Bosanskoj Posavini i Sjevernozapadnoj Bosni.

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Bosanskoj Posavini živjelo je 369.508 stanovnika, od toga 136.118 (36,8%) Hrvata, 104.420 (28,3%) Muslimana, 99.967 (27,1%) Srba i 29.003 (7,8%) ostalih. 

Iz Bosanske Posavine je protjerano i ubijeno oko 120.000 Hrvata i 100.000 Muslimana.

U Sjevernozapadnoj Bosni, prema popisu iz 1991. godine, živjelo je 674.289 stanovnika od toga 63.906 (9,5%) Hrvata, 165.011 (22,4%) Muslimana, 384.210 (57%) Srba i 61.162 (9,1%) ostalih. Iz navedenoga je vidljivo da Hrvati nisu bili prijetnja nikome u Sjeverozapadnoj Bosni. Tijekom rata (1992. – 1995.) raseljeno je ili ubijeno 145.000 Muslimana i 55.000 Hrvata. Na području Sjevernozapadne Bosne oružanih sukoba nije bilo pa je očito da se radilo o etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva s tih područja.

Razorene su brojne crkve, kapele. Samostani, crkvene zgrade, šestorica svećenika i jedna časna sestra su ubijeni ili su preminuli od posljedica mučenja Za dvojicu otetih svećenika nije poznato što se s njima dogodilo. ali može se pretpostavljati da su ubijeni.

U gore navedenoj monografiji navedena su imena i prezimena žrtava, njih 1.773. S područja Bosanske Posavine navedena su imena i prezimena 706 žrtava, a s područje Sjevernozapadne Bosne (gdje nije bilo oružanih sukoba) imena i prezimena 1067 žrtava u razroblju od 1991. do 1995. godine. Treba napomenuti da popis nije potpun, u nekim publikacijama se navodi da je bilo oko 3.500 žrtava (Hrvata i Bošnjaka).

Kao žrtve ratnog zločina navedeni su podatci za 1.009 žrtava.

Zločinci nisu procesuirani ni na Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije niti na sudovima Bosne i Hercegovine. 

Izvori:

  • Srpski zločini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj Posavini i Sjeverozapadnoj Bosni 1991. – 1995., uredio Ante Milinović, Zagreb, Orašje, Mostar, Sarajevo 1999.
  • Davor Marijan, Ante Nazor, Zlatan Mijo Jelić, Petar Kolakušić. Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. knjiga I i II. Udruga hrvatska zvona i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb-Mostar, siječanj 2020.
  • Ratni zločini srpskih snaga nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj posavini https://hrcak.srce.hr/file/304432

Dr. Marko Jukić

Skip to content