Slika 1. foto: Grad Daruvar svibnja 1994. Četnici su presreli Zdravka Ivančića I četvoricu njegovih prijatelja na šumskom putu (UNPA zona) te ih odveli na farmu u Batinjsku Rijeku gdje su ih mučili I ubili. Zločin su uspjela preživjeti trojica, jedan je pobjegao a dvojica su se pravila da su mrtvi. Zločin se dogodio 40-ak […]
Nastavi čitati
Slika 1. Dragutin Lerman Najpoznatiji hrvatski pustolovi, istraživači nepoznatoga, dalekoga i opasnoga! Ovdje će biti riječi samo o nekoliko pustolova: Dragutinu Lermanu, Braći Seljan, Mati Šimunoviću (Mati Svjetskom), Stipi Božiću i Davoru Rostuharu. DragutinLerman Dragutin Lerman (1863. – 1918.), hrvatski istraživač i putopisac, jedan od najpoznatijih hrvatskih istraživača Afrike. S 15 godina je pješice iz […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik braniteljima (foto: Radio Brčko) Tijekom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992. do 1995. godine broj Hrvata znatno se smanjio, prema popisu iz 2013. godine broj stanovnika hrvatske nacionalnosti bio je manji za oko 5 tisuća (22,47%). Na području općine Brčko je izvršen ratni zločin, ubijeno je 77 Hrvata (civila […]
Nastavi čitati
Slika 1. Izjava (foto: facebook) Koalicijski partner HDZ-a poručuje: Jeckov: Politički smo trgovali, nastavit ćemo tako i ubuduće! – Ovaj mandat nije nikome bio lagan. Dali smo sve što smo mogli od sebe, pregovarali smo i dogovarali, gotovo da smo trgovali. Ali, zna se zbog čega, zbog naših, na području gdje žive naši. Vrlo je […]
Nastavi čitati
Slika 1. Maketa Dioklecijanove palače (MJ) Dioklecijanova palača Dioklecijanova palača, carska rezidencija u Splitu, jedan je od najbolje sačuvanih spomenika rimskoga graditeljstva na svijetu. Sagrađena je oko 300-te godine. Palača je bila sagrađena kao spoj luksuzne vile-ljetnikovca i rimskoga vojničkog logora (castruma), podijeljenoga na četiri dijela dvjema glavnim ulicama. Dioklecijan se sklonio u novoizgrađenu […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik Ljudevitu Gaju u Krapini (MJ) Prva hrvatska politička stranka utemeljena je 1841. Djelovala je od 1841. do 1906. Prvo se zvala Ilirska stranka koja postaje Narodna stranka, 11. siječnja 1843., nakon zabrane ilirskoga imena u političkom životu. Jedan dio hrvatskoga plemstva nije prihvaćao ilirske ideje već je bio za stvaranje jačih veza […]
Nastavi čitati
Slika 1. Spomenik Srpanjskim žrtvama na Mirogoju (MJ) U Hrvatskoj je 1841. osnovana Horvatsko-vugerska stranka (Hrvatsko-ugarska stranka) koju su pogrdno zvali Mađaroni. Bili su pobornici tješnjih veza Hrvatske s Ugarskom, očuvanja feudalnoga društvenog uređenja, zalagali su se da mađarski jezik bude službeni. Bili su za kajkavsko narječje, a protiv ilirskoga (štokavskog) narječja. Apsolutistička politika Bečkoga […]
Nastavi čitati