TwitterFacebookPinterestGoogle+

PREMIJEROV BRAT, ŠEFICA POREZNE I PLES MILIJUNA

  • Written by:

Kako su premijerov brat i šefica porezne ‘sredili’ milijune Pismohrani
Krešimir Milanović lobirao je za Pismohrana servis, tvrtku koja arhivira dokumente Porezne uprave. Prihodi su im se od 2012. udesetostručili!

Nakon što je Direktno.hr nedavno objavio iskaz Slavka Linića USKOK-u kojem bivši ministar financija tvrdi da je premijer Milanović htio zaustaviti kazneni progon Nade Čavlović Smiljanec, zbog čega je pokušao utjecati i na ministra policije Ranka Ostojića, ekskluzivno doznajemo nove detalje koji upotpunjuju, čini se, ovu aferu.

Naša otkrića pojašnjavaju, po svemu sudeći, i ‘poslovnu vezu’ između smijenjene ravnateljice Porezne uprave koju je štitio Zoran Milanović i premijerova brata Krešimira Milanovića.

Rast prihoda počinje kada Zoran postaje premijer

Krešimir Milanović je, kako tvrdi nekoliko naših pouzdanih izvora, trgovao utjecajem svog moćnog brata te je tako suradnicima i partnerima, odnosno njihovim tvrtkama, omogućio milijunske zarade. Činio je to lobirajući za te tvrtke, nakon čega su one sklapale poslova s javnim i državnim institucijama, a pogotovo s Poreznom upravom. Radio je, između ostalog, kao lobist (formalni ili neformalni) Pismohrana servisa d.o.o, te je toj tvrtci, sudeći po podacima u sudskom registru, omogućio deseterostruki rast prihoda u posljednje tri godine. Zanimljivo je da nagli rast prihoda Pismohrana servisa počinje u trenutku kada Krešimirov brat Zoran postaje hrvatski premijer.

Čini se, dakle, da je poslovni uspon Krešimira Milanovića počeo u trenutku kada ga se premijer javno odrekao, rekavši da nema ništa s poslovima svog brata!

dr. Lemić: Milanović je suradnik vlasnika Pismohrane servisa

„Upoznala sam Krešimira Milanovića na sastanku u Hrvatskom državnom ahrivu, gdje je došao u društvu s Hrvojem Čabrajićem i Antom Bakovićem, vlasnicima Pismohrana servisa. Oni su ga predstavili ga kao svog suradnika. Iz evidencije Hrvatskog državnog arhiva i od stvaratelja arhiva znam, pak, da je ‘Pismohrana servis’ jedna od privatnih tvrtki koje se bave čuvanjem arhivske građe. Zbog nereguliranih odnosa u arhiviranju i nelegalnog izdavanja licenci, Pismohrana servis je, kao i druge privatne tvrtke, arhivirala i građu javnih i državnih institucija, među ostalima i arhivu državnih agencija, pojedinih domova zdravlja, banaka… Ipak, Porezna uprava im je najveći klijent te ima najveću količinu gradiva pohranjenu u Pismohrana servisu“, tvrdi dr. Vlatka Lemić, ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva, koju je na početku mandata zaprepastila nesređenost odnosa unutar Državnog arhiva i praksa nelegalnog izdavanja dopusnica za tvrtke koje su se željele baviti arhiviranjem.

Arhiv godinama nelegalno izdavao dopusnice

„Dopusnice za arhiviranje godinama je neovlašteno izdavao Hrvatski državni arhiv, premda je to u nadležnosti Ministarstva kulture. Tu praksu sam prekinula te izdavanje dopusnica vratila u nadležnost Ministarstva. Čim sam postala ravnateljica HDA, pozvala sam revizore i sudske vještake da pregledaju poslovne knjige. Oni su otkrili niz nepravilnosti i nezakonitosti te netransparentno trošenja novca. Zbog toga smo raskinuli ugovore s tvrtkom Avicena Software, također u vlasništvu Hrvoje Čabrajića te smo cijeli slučaj prijavili Državnom odvjetništvu zbog sumnje da je tim ugovorima oštećen državni proračun za više milijuna kuna“, dodaje ravnateljica Arhiva,

Potvrdila nam je potom informaciju koju smo dobili i od drugih izvora, a koja kaže da je Hrvoje Čabrajić, vlasnik Avicena Softwarea i bivši vlasnik Pismohrana servisa, znao prijetiti pojedinim poduzetnicima svojim poznanstvom s Krešimirom Milanovićem te njegovim utjecajem.

Čabrajić prijetio ravnateljici Državnog arhiva

„Kada je Hrvatski državni arhiv raskinuo ugovor s Avicena Softwareom, Čabrajić mi je rekao da neće biti dobro ako raskinem poslovni odnos s njegovom tvrtkom. Prijetio mi je osobnom diskreditacijom te rekao da ću biti smijenjena s mjesta ravnateljice. Nije pri tom izgovorio ničije ime, no mogu si misliti na što je mislio. Ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva imenuje premijer, što znači da me on može i smijeniti. No, ja se toga ne bojim te stojim iza svih svojih postupaka jer želim djelovanje Hrvatskog državnog arhiva vratiti u zakonske okvire“, pojašnjava dr. Vlatka Lemić.

Potvrdila nam je potom još jednu zanimljivu informaciju na koju su nas upozorili naši dobro obaviješteni izvori. Kazala je da je točno da je supruga Hrvoja Čabrajića, za mandata premijera Milanovića, postala jedna od zamjenica ili pomoćnica Nade Čavlović Smiljanec, bivše ravnateljice Porezne uprave. Martina Čabrajić, prema informacijama koje imamo, u Poreznoj upravi trenutno vodi Sektor kadrovskih, financijskih i pravnih poslova.

Tajne dokumente spremaju u nezaštićena privatna skladišta!

A koliko je arhiviranje zadnjih godina postalo unosan biznis, potvrđuje informacija da u Hrvatskoj postoji čak 6.500 kategoriziranih stvaratelja arhiva (tijela državne uprave, lokalne uprave i samouprave, porezne uprave…) koji su obavezni arhivirati svoju dokumentaciju. Budući da u 18 državnih arhiva nema dovoljno mjesta za svu tu dokumentaciju, osnovano je desetak privatnih arhiva koji, premda nemaju uvjete, arhiviraju građu čak i pojedinih ministarstava, poreznih uprava, dakle i dokumente koji su klasificirani određenim stupnjem povjerljivosti. Sve to pohranjuje se u običnim skladištima bez nadzora i zaštite, jer država tu djelatnost, slučajno ili namjerno, nije zakonski regulirala.

Prihod Pismohrana servisa u dvije godine deseterostruko porastao

Zanimljivo je u sudskom registru pratiti kako naglo je od 2012. godine skočio priod tvrtke Pismohrana servis d.o.o, za koju je lobirao Krešimir Milanović, a koja je većinu svojih prihoda, po svemu sudeći, ostvarila poslujući s Poreznom upravom.

Poslovne knjige kažu da je u 2010. godini Pismohrana servis ostvario prihod od 256.316 kuna, godinu kasnije prihod je narastao na 1.354,535 kune, da bi u 2012. skočio na čak 3.814,281 kunu. Tijekom 2013. Godine Pismohrana servis ostvario je prihod od također impozantnih 3.886,755 kuna.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

 

 

 

Komentari