HDZ diže prag za PDV na 170.000, a Kukuriku na 230.000 kuna
SUČELJAVANJE: HDZ, Kukuriku, HSP i koalicija BUZ/PGS/HRS – Predstavnici Kukuriku koalicije, HDZ-a, HSP-a i zajedničke liste Bloka umirovljenika zajedno, PGS-a i Hrvatske radničke stranke u organizaciji Američke komore u Hrvatskoj i Britansko-hrvatske gospodarske komore suočili su svoje gospodarske programe
Kako zamišljaju porezni sustav i javnu nabavu, koje bi parafiskalne namete ukinuli te kako potaknuti efikasniji rad javne uprave, iznijeli su u srijedu predstavnici Kukuriku koalicije, HDZ-a, HSP-a i zajedničke liste Bloka umirovljenika zajedno, PGS-a i Hrvatske radničke stranke, koje su Američka komora u Hrvatskoj i Britansko-hrvatska gospodarska komora pozvali na predizbornu debatu. Iako su svi bili suglasni da se moraju snižavati porezna opterećenja na rad i ulaganja, da javna uprava mora djelovati ažurnije te da parafiskalne namete i dalje treba smanjivati, svaka je stranka u okviru svog predizbornog programa imala drugačije ideje kako to učiniti.
»Nijedan političar u danima prije održavanja parlamentarnih izbora nije imao hrabrosti govoriti o nužnim rezovima«, upozorio je istaknuti ekonomist Vladimir Gligorov, koji je izravno suočio zagovornike snižavanja poreza s činjenicom da je to izravno povezano s ukidanjem stečenih prava i otpuštanjem dijela javne uprave. Za Gligorova su najveći izazovi koji čekaju Hrvatsku fiskalna stabilnost, odnosno rast cijene zaduživanja, te loše stanje na tržištu rada, a istaknuo je i da ne treba računati na ekonomski rast po višim stopama u idućih nekoliko godina.
Unatoč upozorenjima, dva najveća konkurenta iz najjačih političkih opcija, Đuro Popijač iz HDZ-a te Gordan Maras koji je predstavljao Kukuriku koaliciju, nisu priznali da nas nakon 4. prosinca čekaju bolni rezovi. »Po stabilnosti poreznog sustava, jedna smo od uređenijih zemalja«, uvjeren je aktualni ministar gospodarstva. U slučaju izborne pobjede HDZ će mijenjati porezni sustav, ali tako da ga prilagodi potrebama poduzetnika, a istodobno smanji sivu ekonomiju. Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a sa sadašnjih 85.000 na 170.000 kuna s tendencijom da se dosegne prag od 35.000 eura, koliki je u Europskoj uniji, značilo bi puno za male poduzetnike, ali bi i smanjilo sivu ekonomiju. To je dijelom i razlog za inicijativu HDZ-a da se povećava neoporezivi dio plaće, jer, prema Popijačevim riječima, očekuju da će smanjiti praksu po kojoj privatni poduzetnici zbog porezne evazije prijavljuju manje iznose neto plaća.
Uz oslobađanje od reinvestirane dobiti i dijela doprinosa te postupnog smanjivanja zdravstvenog doprinosa s 15 na svega 8 posto tijekom mandata, što je većini javnosti 
poznato, Gordan Maras je u ime Kukuriku koalicije obećao da će i oni povećati prag za ulazak u PDV-sustav za male i srednje poduzetnike, ali s 85.000 na čak 230.000 kuna, i to u prvoj godini mandata. Na upozorenje Gligorova po kojem je smanjivanje doprinosa obećanje koje se ne da ispuniti bez rezova, Maras je pojasnio da plaće zaposlenika javnog sektora neće dirati, kao ni penzije, ali da će se preispitati subvencije i dodjele socijalnih transfera. »Rasterećenje poreza na dobit neće donijeti pad prihoda proračuna, a što se tiče zdravstvenog osiguranja, i tako su svi građani osigurani«, kaže Maras.
Daniel Srb u ime HSP-a predlaže takozvani ‘flat-tax’ sustav, odnosno jedinstvenu poreznu stopu od 20 posto PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak. Sa svježim pristupom HSP zagovara i oslobađanje poreza na dobit svih tvrtki koje ostvaruju više od 50 posto prihoda izvozom. Ljubo Jurčić upozorio je da je hrvatski porezni sustav posljedica neusklađenosti gospodarskog, fiskalnog i monetarnog sustava te da kratkoročno treba napraviti bilancu države, a potom strukturno izmijeniti poreznu politiku. Javna nabava za sve je sudionike debate potencijalni izvor korupcije ako se u procesu nabave ne osigura transparentnost.
No, dok Popijač misli da je objedinjavanjem nabave došlo do uređivanja sustava, Srb je upozorio da je u tom procesu mnogo malih poduzetnika ostalo bez posla, odnosno da je nabava rezervirana za velike igrače, pa da sustav treba kontinuirano unapređivati. Isto tako treba raditi na javnoj upravi, a tu je predsjednik HSP-a imao najoriginalniju ideju. Naime, predlaže da se izdavanje građevinskih dozvola privatizira ako se javnu upravu ubrzo ne uspije natjerati da u šest mjeseci obavi taj posao, odnosno izda konačnu dozvolu za građenje.
»Vlast uvijek vodi bitku s vlastitom administracijom«, ustvrdio je Popijač, pa napomenuo da se mora uvesti sustav ocjenjivanja administracije, ali da se ne smiju donositi radikalne odluke, s čime se složio i Maras kazavši da nema nikakva smisla otpustiti 20.000 ili 30.000 ljudi iz sustava. U završnim riječima Maras je ponovno spomenuo Međunarodni monetarni fond, pa je naglasio da bi se u slučaju da Kukuriku osvoji vlast, s MMF-om razgovaralo, ali sve odluke, odnosno »bolne rezove, donijet ćemo sami«.
HDZ bi, kako je rekao Popijač, pokretao investicijske cikluse u energetici te ulagao u željezničku i zračnu infrastrukturu. Jurčić se zalaže za tehnološke investicije u obrazovanje i inovacije, dok bi Srb podizao konkurentnost hrvatskih gospodarstvenika, jer je, kako je kazao, nedavna praksa pokazala da je »glavni državni odvjetnik imao veći utjecaj na razvoj gospodarstva od samog ministra gospodarstva«.
Tko god pobijedi, HGK-u se »loše piše«
Parafiskalni nameti, a naročito doprinos Hrvatskoj gospodarskoj komori gotovo su ujedinili političare. Maras je poručio HGK-u da će morati aktivnije raditi na prodavanju svojih usluga, a ne računati na zakonom zajamčene doprinose, dok je Popijač najavio da će se analizirati efikasnost potrošnje komorskog novca, ali da se i Hrvatska turistička zajednica mora pripremiti na podnošenje računa za trošenje više od 500 milijuna kuna proračuna. Zajednički nazivnik mišljenja političara je da treba napraviti analizu svih parafiskalnih nameta, a potom ukinuti sve oblike nameta koji se ne troše namjenski i učinkovito. »Neki su nameti doneseni kako bi se osnivale agencije i u njima zbrinjavalo ljude«, upozorenje je Jurčića dok je Srb podsjetio da je spomenička renta jedan od parafiskalnih nameta koji je generirao ulaganja u obnovu znamenitosti i time opravdao svoje postojanje.
Kako su ih parafiskalni nameti ujedinili, tako su se Popijač i Maras posvađali zbog proizvodnje autobusa u Hrvatskoj. Zapelo je kod dozvola, odnosno tko je trebao, a tko je nije izdao. Maras tvrdi da je zakazalo resorno ministarstvo, dok Popijač napominje da je viša instancija preuzela posao i izdala dozvolu za građenje nakon što je Grad Zagreb odluku kočio nekoliko godina. Tko god bio u pravu, činjenica je da građani Zagreba voze autobusima stranog proizvođača. [M. Š.]
Marina ŠUNJERGA
