Otvoreno pismo Gizzo-a: DAN ŽALOSTI ZA EKOLOGIJU U HRVATA

DAN ŽALOSTI ZA EKOLOGIJU U HRVATA

Suočeni s odlukom Ministarstva za zaštitu okoliša RH o izdavanju RJEŠENJA tvrtki Cemex Hrvatska d.d. za prihvat, privremeno skladištenje i loženje opasnog drvnog otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo

na području Grada Kaštela i Grada Solina, te njenim privremenim povlačenjem zbog pritiska javnosti, a ne zbog realnih činjenica, izražavamo svoju zabrinutost i upozoravamo svekoliko pučanstvo Gradova Splita, Solina, Kaštela i Trogira na još jednu političku igru i neprofesionalno ponašanje od strane resornog Ministarstva.

Zanima nas kako je moguće da se ovo sve događa usprkos protivljenju lokalne zajednice?! Štiti li  nas naša Država ili samo iskorištava? Koliko će još ljudi sa područja Kaštelanskog zaljeva morati, u teškim mukama umrijeti, da bi napokon nadležne institucije donijele ispravnu odluku?

Tražimo objašnjenje ove dramatične situacije!

Kako je moguće da se župan Ante Sanader protivi, a Marija Vuković, pročelnica u Županiji podržava spaljivanje opasnog i inog otpada?

Zanima nas tko je izdao lokacijsku dozvolu Cemex-u za izgradnju postrojenja za prihvat, skladištenje i loženje drvne biomase?

Inzistiramo i na očitovanju ministra zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja Branka Bačića.

Stvarno nam je dosta laži i manipulacija. Zbog toga Vas sve prozivamo;

političare, državne dužnosnike, male i velike, one uz narod i odnarođene, pretendante na udobne fotelje i sve one koji se možete pronaći u ovom pismu.

Mi, građani koji živimo na području Kaštelanskog zaljeva, poručujemo Vam – bilo je dosta!

Dosta je sustavnog trovanja djece, mladih, radno sposobnih i nesposobnih, umirovljenika i povremenih stanovnika na području Kaštelanskog zaljeva.

Dosta je karcinoma, malignih bolesti, dosta je umiranja bez dijagnoze, dosta je rađanja djece kojoj ne možemo dati ništa drugo osim ljubavi, jer smo im zdravlje već potrošili. Ne mi, nego oni koji se igraju Boga.

Dosta nam je šutnje, nijemog glumljenja zamoraca, zagađenog zraka. Dosta nam je tvorničkih dimnjaka koji ˝ekologiju˝ plaćaju donacijama.

Kaštela nisu čista. Kaštela su zagađena. Kaštela su rana Jadrana.

Zato Vam građani Kaštela još jednom poručuju – bilo bi dosta, gospodo!

Izbrišite nas iz svojih adresara, kalendara, rokovnika, kao potencijalno mjesto na koje ćete dovoziti smeće, spaljivati opasni otpad, trovati nas besramno.

Mi Vam ne dajemo to za pravo.

Mi ne želimo Vaš ˝čisti zrak˝, Vašu brigu, Vaš stav o našem ˝boljitku˝.

Mi ne želimo spalionicu opasnog otpada.

Mi ne želimo spalionicu ikakvog otpada.

Mi smo Vam to jasno rekli – jednom, dvaput, triput – stotinu puta.

Čujete li nas?

Ne želimo i točka.

Kaštela su na Križu i upravo sada pokušava im se u srce zabiti posljednji čavao.

Kaštelanska cesta naša je Trpinjska cesta. Naši bolesni i umrli naši su heroji.

Predugo smo šutjeli i više nećemo.

Zbog Kaštela na Križu, zbog Trpinjske ceste, zbog naših heroja.

Kaštela su budna, ne trebamo Vaša buđenja.

Želimo živjeti.

A fotelje slobodno zadržite.

Građani Kaštela protrest će ih tako da u njima nitko neće ostati.

Mi ne želimo spalionicu opasnog otpada!

Mi ne želimo spalionicu ikakvog otpada!

Mi smo Vam to jasno rekli – jednom, dvaput, triput – stotinu puta.

Čujete li nas?

Ne želimo i točka.
GIZZO

Slične teme:

Tomislav Lerotić u Kaštelima: “Kakva je to pervertirana održivost koja se zasniva na gorivu iz smeća, a ne/dovoljna količina goriva osigurava se poticanjem stvaranja smeća!?”

Primjer koji pokazuje kako država ne skrbi o sigurnosti građana

Odgovori

Skip to content