Hrvatom se odsad postaje za osam godina
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVLJANSTVU
S početkom Nove godine stranci će hrvatsko državljanstvo moći steći ako u Hrvatskoj naprekidno borave osam, a ne više pet godina. Uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, traži se i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja, a ubrzava se i
postupak odobravanja boravka i rada stranaca u Hrvatskoj.
Photo: pixsell |
Na snagu, naime, stupaju izmijenjene odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu, po kojima stranac prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo ako živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku. Uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, traži se i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja. Jasnije je definiran pojam pripadnika hrvatskog naroda te iseljenika, te propisuje stjecanje hrvatskog državljanstva iseljenika, njihovih potomaka do trećeg stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovih bračnih drugova.
Definiran je i način dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu te propisuje da se ono utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. Osobama koje su rođene na teritoriju Hrvatske, a ranije su zatražile otpust iz hrvatskog državljanstva i uzele drugo, ponovno dobivanje hrvatskog državljanstva vezuje se uz prestanak stranog. U Zakon je unijeta i odredba prema kojoj osobe koje su na dan 8. listopada 1991. imale prebivalište u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka.
Zakon o zaštiti svjetlosnog onečišćenja
Na snagu s 1. siječnja 2012. stupa i novi, s direktivama EU usklađen Zakon o strancima kojim se ubrzava postupak odobravanja boravka i rada stranaca u Hrvatskoj. Zakonske su novine pritom posebno vezane uz vizni režim, pa se primjerice ukida mogućnost izdavanja vize na zajedničku putnu ispravu, propisuje da osobe koje su upisane kao sukorisnici u putnu ispravu podnose zasebni zahtjev te se utvrđuju minimalni uvjeti kako bi zahtjev za izdavanje vize bio zaprimljen. Propisuje se mogućnost da vize za Hrvatsku izdaju i diplomatske misije ili konzularni uredi drugih država s kojima je Hrvatska sklopila dvostrani ugovor o zastupanju, kao i da u postupku izdavanja viza sudjeluje komercijalni posrednik ili vanjski pružatelj usluga.
Novina u području viza je i uvođenje instituta žalbe na odluku o odbijanju vize koja se dostavlja strancu u pisanom obliku na propisanom obrascu, a o žalbi odlučuje povjerenstvo pri Ministarstvu vanjskih poslova. Novi zakon uvodi i izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad unutar i izvan godišnje kvote, koju će izdavati policijska uprava ili postaja.
S prvim danom Nove godine na snagu će stupiti i Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a kojim se uz ostalo zabranjuje korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta u postotcima većim od propisanih graničnih vrijednosti. Također je njime zabranjeno, postavljanje svjetiljki koje izvana rasvjetljavaju zaštićeni prostor više od dopuštenih vrijednosti, kao i rasvjetljavanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda te rasvjetljavanje oglasnih površina uz prometnice nenaseljenih područja.
Autor: Hina| benedikt
