Pentagon je pronašao dva razloga za rat s Teheranom.
SAD je naveo uvjete pod kojima rat s Iranom postaje neizbježnim. Šef Pentagona Leon Panetta upozorio je da će se nanijeti udar po Islamskoj Republici ako Teheran započn e s građenjem nuklearne bombe, kao i u slučaju ako Iranci zatvore Hormuški tjesnac preko kojeg se ostvaruje do 40% svjetskog izvoza nafte.
Do sada je glavnom prijetnjom koja dolazi od Teherana Zapad smatrao iranski nuklearni program. Oni vjeruju da se pod krinkom istraživanja u području mirnog atoma Iran bavi stvaranjem nuklearne bombe. Zasada, kako je priznao i šef Pentagona Leon Panetta, Iranci ne obavljaju radove na izravnom stvaranju nuklearnih eksplozivnih uređaja. Prema njegovim riječima, Teheran samo namjerava stvoriti „određene mogućnosti” u nuklearnoj sferi – dobiti sirovinu i tehnologiju za izgradnju bombe. Početak pak razvoja vlastite atomske bombe od strane Teherana, upozorio je ministar obrane SAD-a, „crvena je linija” prijelaz koje je za Washington nedopustiv.
Sada je pak SAD povukao pred Iranom još jednu „crvenu liniju”, prelazak preko koje prijeti Islamskoj Republici vojnim sukobom s Amerikom. „Mi smo jasno dali do znanja da SAD ne će dopustiti blokadu Hormuškog tjesnaca – izjavio je u nedjelju Leon Panetta za Televiziju CBS. – To je još jedna granica preko koje se ne smije ići”. Kako je pojasnio riječi svoga šefa predsjednik Združenog stožera američkih oružanih snaga Martin Dempsey, „ako Iranci budu išli na blokiranje prolaza, SAD će biti spreman zgaziti ih”.
O vjerojatnosti blokiranja Hormuškog tjesnaca koji povezuje Perzijski zaljev s Indijskim oceanom krajem prosinca progovorio je sam Teheran. „Ni jedna kap nafte neće proći kroz Hormuški tjesnac ako Zapad uvede sankcije za iranski izvoz nafte”, – zaprijetio je iranski potpredsjednik Reza Rahimi. A zapovjednik iranske ratne mornarice kontraadmiral Habibollah Sayar dodao je kako će blokirati tjesnac „biti lakše nego ispiti čašu vode”. Potvrdom ozbiljnosti tih riječi (po zamisli Teherana) bile su 10-dnevne vježbe iranske ratne mornarice po nazivom „Velayat-90″, održane krajem prošle godine na golemom području istočno od Hormuškog tjesnaca i Adenskog zaljeva.
Strahovi Teherana koji bi zbog sankcija Zapada mogao izgubiti prihode od izvoza nafte, nije neutemeljen. Uzrujanost protivnika Irana zbog njegova odbijanja da zaustavi obogaćivanje urana raste. Pitanje o odustajanju od kupnje iranskih ugljikovodika 30. siječnja bit će glavna tema na sastanku Vijeća EU-a na razini ministara vanjskih poslova. Zaoštravanje sankcija protiv Islamske Republike moglo bi uključiti i zabranu isporuke naftnih derivata Teheranu, koje je Iran zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta prinuđen uvoziti.
Međutim, kako bi sankcije koje su u pripremi vodstvo Irana stvarno osjetilo, potrebno je učiniti ih međunarodnima – progurati ih u Vijeću sigurnosti UN-a. No, Rusija i Kina – dvije stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta – to zasada smatraju kontraproduktivnim.
Ipak, SAD ne gubi nadu da će uvjeriti Moskvu i Peking. Ovaj tjedan u Peking putuje američki ministar financija Timothy Geithner. Prema američkim medijima, on će se sastati s kineskim premijerom Wenom Jiabaom i potpredsjednikom Xiom Jinpingom, koji bi uskoro mogao zasjesti u stolica lidera te države. Očekuje se da će američki izaslanik pokušati uvjeriti Peking u neophodnost podrške sankcija protiv Teherana.
Međutim, stručnjaci vjeruju da je ta misija osuđena na neuspjeh. Iako iranska nafta u kineskom uvozu energije zauzima manje od 10%, Peking strahuje da će njeno isključenje s tržišta uzrokovati nagli porast svjetske cijene nafte, što bi bilo ozbiljnim udarcem kineskom gospodarstvu, jako ovisnom o uvozu ugljikovodika. Nepromjenjivost tog položaja potvrdila je jučer i kineska vlada. „Kina se protivi da bilo koja zemlja jednostrano nameće sankcije drugim zemljama, – izjavio je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Hong Lei. – Mi, kao i mnoge druge zemlje, podržavamo normalne trgovinske i gospodarske veze s Iranom, i one ne krše rezoluciju UN-a”.
Izvor: KOMMERSANT, Moskva
N.P.
