Slovenija: Rastuća zaduženost rasplamsala priču o privatizaciji
Baviti se biznisom u Sloveniji često je doživljaj naročite vrste, pripovijeda jedan odvjetnik iz Ljubljane. Primjerice u kreditnim poslovima bankari i poduzetnici sjede na sastanku i u koncilijantnu tonu utanačuju uvjete ugovora. Svejedno kako dotično poduzeće posluje, na kraju se oni uvijek usuglase, kaže taj advokat. Uostalom, i banka i poduzeće pripadaju istom vlasniku – državi.
Državna poduzeća nisu u Europi nikakva rijetkost. No jedva da je u ikojoj drugoj zemlji država toliko aktivna u privatnom gospodarstvu koliko u Sloveniji. Osim
|
Državna prevlast Državna poduzeća nisu u Europi nikakva rijetkost. No jedva da je u ikojoj drugoj zemlji država toliko aktivna u privatnom gospodarstvu koliko u Sloveniji. Osim elektrana i željeznica, država ima prevlast u bankovnom sektoru, drži udjele u farmaceutskoj industriji, osiguranjima, lancima trgovina na malo, lukama. Pet od devet najvećih poduzeća na ljubljanskoj burzi u većinskom su vlasništvu državeelektrana i željeznica, država ima prevlast u bankovnom sektoru, drži udjele u farmaceutskoj industriji, osiguranjima, lancima trgovina na malo, lukama. Pet od devet najvećih poduzeća na ljubljanskoj burzi u većinskom su vlasništvu države. |
Iako su ga OECD i MMF često kritizirali, Slovenija je s tim modelom dugo uspijevala. Dohodak po stanovniku još od proglašenja neovisnosti 1991. stalno je najviši među svim zemljama istočne Europe. Nezaposlenost je sa 7,9 posto ispod prosjeka EU-a. U usporedivoj skupini zemalja skupa sa Češkom, Mađarskom, Slovačkom i Poljskom samo je Češka bolja. No ta zemlja [=Slovenija] s dva milijuna stanovnika u posljednje je vrijeme došla pod pritisak na financijskim tržištima. Mnogi stručnjaci vide godinu 2012. kao provjeru slovenskoga posebnog modela.
Simptomatična je zamršena struktura državnih udioništava. Posredstvom mirovinskoga fonda KAD i fonda za restituciju SOD država ima veće ili manje udjele u oko 100 poduzeća. Tako recimo u vodećem farmaceutskom koncernu Krka i u najvećem osiguranju Triglav. U financijskom sektoru država nadzire najveću banku u zemlji, Novu ljubljansku banku (NLB) te još tri novčarske ustanove. Novčarske kuće u kojima prevlast ima država obuhvaćaju tržišni udio od gotovo 50 posto. U ovoj krizi vjerojatno je taj udio i porastao. Tako je NLB preuzeo 23,5 posto Mercatora, najvećeg trgovinskog poduzeća, u kojem je dioničar već bio KAD, zato što Mercator nije više opsluživao kreditne linije.
„Dok je gospodarstvo cvalo, prožetost poduzeća državnim udjelima bila je za sve dobitna”, kaže Cristian Miller, izaslanik austrijske gospodarske komore u Ljubljani. Banke su spremno davale zajmove i tako omogućivale kreditnu ekspanziju. Od ostvarenih dobiti profitirali su država i građani. „No u krizi, kada je oskudica kapitala, taj model postaje problem.”
Rastuća zaduženost
I doista, novčarske su kuće u škripcu. NLB treba do ljeta ostvariti povećanje obveznih pričuva, kako bi ispunio naloge krizabankovnih regulatora. NKBM, druga po veličini državna banka, bilježi gubitke. Sve bi to moglo državu koštati milijune. Bilo je jedan od glavnih razloga da je ocjeniteljska agencija Moody’s snizila pred Božić bonitet Slovenija za jedan stupanj, na A1. Zaduženost države s iznosom od 45,5 posto BDP-a doduše jest niska, ali se je od g. 2007. udvostručila. Da bi se saniralo proračun, oblikovan je paket štednje: primanja službenika, mirovine i izdatci za socijalu zaleđeni su. No to nipošto ne će biti dovoljno.
„Rastući pritisak na proračun mogao bi g. 2012. iznova rasplamsati raspravu o privatizaciji”, smatra ekonomist Vladimir Gligorov. Građani su se dosad inače protivili velikim privatizacijama. Ta oprezna politika nije među manje važnim razlozima što je još od preokreta 1991. Slovenija jedina bivša komunistička zemlja koja nije nikada upala u recesiju. Gligorov: „Taj sustav mnogim je ljudima na srcu. Svaka promjena dovest će do oštrih političkih polemika.”
András Szigetvari
Der Standard
