Je li Josipović sakupio dovoljno poena za mjesto stalnog suca ICC-a u Haagu?
PREDSJEDNIKOVE MEĐUNARODNE AMBICIJE
Želim biti sudac na Međunarodnom kaznenom sudu jer sam tijekom posljednjih 12 godina najveći dio svoje profesionalne djelatnosti posvetio proučavanju međunarodnog kaznenog prava i prepoznao važnost međunarodne pravde za vrijeme rata u mojoj zemlji, a htio bi svojim iskustvom pridonijeti razvoju ICC-a, napisao je 2003. godine Ivo Josipović u molbi za posao za koji nije sakupio dovoljno međunarodnih glasova.
Predsjednik Ivo Josipović nedavno je u trenucima javne rasprave o povlaštenim mirovinama izjavio kako su mu povlastice nepotrebne, jer nakon završetka mandata ne namjerava ići u mirovinu već planira nastaviti karijeru, prije svega, kako je istaknuo, na Sveučilištu. Međutim, profesor Josip Jurčević, jedan od Josipovićevih protukandidata na predsjedničkim izborima podsjetio je na manje poznate ambicije aktualnog šefa Pantovčaka, one koje je 2003. godine Josipović gajio prema Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Naime, to je manje poznati detalj iz biografije stručnjaka kaznenog procesnog i međunarodnog procesnog prava Ive Josipovića, a riječ je zapravo o njegovoj kandidaturi za mjesto stalnog suca Međunarodnog kaznenog suda sa sjedištima u New Yorku i Den Haagu, koju je istaknuo 2003. godine. Navedene godine u prvom krugu je izabrano sedam stalnih sudaca, no Josipović je ostao kratkih rukava sa 26 glasova od potrebnih 57.
‘Dosta toga je odradio’
– Postoji mogućnost da se nakon mandata Josipović ponovo angažira oko mjesta na Međunarodnom kaznenom sudu. To je sukladno njegovim profesionalnim ambicijama. No, budući da je ušao u politiku, te s obzirom na činjenicu da ga je taj sud već prije odbio, možda nastavi graditi karijeru na međunarodnoj političkoj sceni – rekao nam je Jurčević. On također smatra da je Josipović možda sakupio više poena i da bi po prilici u ovom trenutku dobio više glasova nego 2003. godine jer je ‘dosta on toga odradio’, a bjelodano je, tvrdi, da većina međunarodnih organizacija, posebice takvog tipa, djeluje na principu političkog odabira i svojevrsnog nagrađivanja za neke obavljene poslove.
U prijavi koju je poslao Skupštini stranaka ICC-a, čiji članovi na tajnom glasovanju odlučuju o sucima, a koju smo uspjeli pronaći na službenim stranicama CICC-a (Coalition for the International Criminal Court), Josipović uz bogati životopis navodi i razloge zbog kojih želi obavljati posao stalnog suca.
‘Želim biti sudac na Međunarodnom kaznenom sudu jer sam tijekom posljednjih 12 godina najveći dio svoje profesionalne djelatnosti posvetio proučavanju međunarodnog kaznenog prava, promicanju međunarodne pravde i sakupio praktično iskustvo povezano s ratnim zločinima. Prepoznao sam važnost međunarodne pravde za vrijeme rata u mojoj zemlji, a htio bi svojim iskustvom pridonijeti razvoju ICC-a i međunarodne pravde uopće’, napisao je Josipović 2003. godine.
Premala funkcija za goleme ambicije
Međutim, ministar vanjskih poslova u ratnoj vladi i nekadašnji stalni predstavnik Hrvatske u Ujedinjenim narodima Zvonimir Šeparović mišljenja je kako uvijek postoji šansa da se Josipović ponovo kandidira, ali da je to načelno ispod nivoa aktualnog predsjednika.
– Prije svega mislim da će se Josipović posvetiti novom mandatu, za koji je već započeo pripreme. Međunarodni kazneni sud je premala funkcija za njegove velike ambicije. Također smatram da je to ispod razine funkcije jednog šefa države. Ovo je za njega dovoljno. Moći će, ukoliko osvoji još jedan mandat, u miru pisati memoare – ocijenio je Šeparović.
Jurčević je s druge strane, tijekom žestokih sučeljavanja u izbornoj kampanji, opetovano isticao po Hrvatsku kobnu suradnju koju je prema njegovom mišljenju, Josipović očigledno provodio s međunarodnim strukturama.
Nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora javno je ukazao na činjenicu da je Josipović zaštićeni protuhrvatski politički projekt.
– U kampanji sam iznio činjenice koje pokazuju da je on prvenstveno haški predsjednički kandidat, između ostalog zbog javno poznate činjenice da je g. Josipović sukreator optužbe kojom se Hrvatsku optužuje za zajednički zločinački pothvat. Međutim, ona se tada javno potpuno prikrivala kao i niz drugih nepovoljnosti po njega. Stoga sam već nekoliko puta g. Josipovića nazvao haškim predsjedničkim kandidatom, jer je očito da se iza njegova umjetno favoriziranog puta prema važnoj predsjedničkoj dužnosti stoje iste strukture i interesi koji su uspostavili i skoro odlazećeg predsjednika – zaključuje u konačnici Jurčević.
Autor: Mladen Prenc| dnevno.hr
