Milićev popravni ispit: Al Jazeera Balkan redizajnirani Yutel

U studiju vijesti “Al Jazeera Balkan” u Sarajevu u tijeku je revolucionarni eksperiment. Prvi puta nakon raspada Jugoslavije ova regija ima zajednički program vijesti koji pokriva  cijelo područje. Al Jazeera sa svojim programom pokušava privući publiku od Slovenije do Makedonije i to im dosta dobro uspijeva.

Program koji negira nacionalizam na Balkanu nije baš uobičajen. Čak je i prije rata jugoslavenska državna televizija bila ovisna o prilozima javnih televizija iz Republika. Početkom 90-tih godina mediji su postali vrsta propagandnog stroja jer su ih kontrolirali nacionalistički pokreti. Od tada je situacija puno bolja, ali razlika između hrvatskih i srpskih novina je još uvijek velika.

Al Jazeera, nasuprot tomu, nema niti službeni jezik. Nacionalisti rado naglašavaju razlike između srpskog, hrvatskog ili crnogorskog, jezika koje ti narodi bez problema razumiju. Novinari Al Jazeere govore svaki svojim jezikom. “Pobrinuli smo se za mješavinu jezika. Ne želimo oko toga stvarati probleme”, kaže Goran Milić, u konačnici odgovoran za programsku shemu.

“Sada je drugačije”

Miliću je ovo treći pokušaj unošenja trezvenosti u medije. Početkom 90-tih godina radio je za Yutel, program koji je iz Sarajeva pokušavao ići protiv ratne propagande. Yutelu je rad bio onemogućen kada su bosanski Srbi zaposjeli Sarajevo, a Milić je pobjegao iz grada. Odmah nakon rata pokušao je s OBN-om, televizijom za cijelu Bosnu. I taj je pokušaj propao zbog polarizacije.

Sada je drugačije, kaže Milić. Bivša Jugoslavija je sada spremna za regionalni program vijesti. “Ima mnogo više interakcije. Postoje zajednički interesi oko tema kao što su glazba ili sport. Da je pobjednik Wimbeldona, Novak Đoković, igrao prije 15 godina, 80 % Hrvata odmah bi navijalo za njegovog protivnika. Sada tih istih 80% navija za Đokovića. Ljudi ponovno putuju regijom, žele se ponovno upoznati. Sve dok se ne spominje rat.”

Ovo posljednje je upravo i nepremostivo za neki televizijski program. Ipak, isti recept kojim je Al Jazeera na engleskom jeziku privukla različitu publiku, pomaže i na Balkanu. “Mi možda nismo neutralni ali smo nestranački”, kaže Milić. “Naši dopisnici ne izražavaju mišljenje, za to imamo stručnjake. Ukoliko su stručnjaci obojeni, onda zaposlimo dvoje.”

Ovaj program izbjegava lagano postizanje političkih rezultata. “Ako neki Hrvat ubije dvojicu Bošnjaka, mi o tome izvijestimo, ali pri tome ne pitamo bosanskog političara za komentar”, daje Milić kao primjer. “Radije ćemo tada dovesti svjedoka. Mi izbjegavamo snažne emocije. Najveći kompliment koji mogu dobiti je da ljudi nakon naših vijesti mogu na miru piti kavu.”

Al Jazeera Balkan se radije fokusira na ono što ljude u regiji povezuje. Od gospodarstva do etike, cijela se ova zajednica bori s istim problemima, kaže Milić. “Moj zadatak je jednim djelom pokazati ljudima koliko sliče jedni drugima.”

Fanovi u svim državama regije

Al Jazeera je osnovana prije nekih 15 godina, uz pomoć emira od Katara. Na početku je ova TV postaja izvještavala samo na arapskom, a 2006. su započeli i s engleskom varijantom.

Al Jazeera Balkan je s radom počela 11. studenog 2011. s prijenosom u čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Još nema točnih podataka o popularnosti mlade postaje, ali mediji pokazuju da Al Jazera Balkan u svakom slučaju ima fanove u čitavoj regiji. Putem kabela ovaj program u većini država prisutan je u oko 80% kućanstava. Postaja se nada da će uskoro služiti cjelokupnom tržištu od 20 milijuna ljudi.

Al Jazeera tvrdi da ju do sada prati 220 milijuna ljudi u stotinu zemalja, izuzevši prijenose na internetu. Planovi za proširenje postoje i to s programom vijesti na turskom i swahili jeziku.

Izvor: TROUW

Odgovori

Skip to content