Papin blagoslov ‘Gradu i Svijetu’
Krist je svojim uskrsnućem pobijedio smrtnu spletku nasilja, laži i ljudske zavisti da čovjeka oslobodi od zla i ulije mu novu nadu – ustvrdio je Benedikt XVI. u poruci Gradu i Svijetu, koju je, nakon svete mise pred više od osamdeset tisuća osoba na Trgu svetoga Petra, uputio sa središnjeg balkona vatikanske bazilike. Na završetku poruke Papa je na 65 jezika čestitao Uskrs.
Kad je Isus uskrsnuo Marija Magdalena otrčala je učenicima i „sa srcem u grlu“ reče im: Vidjela sam Gospodina. I mi, koji smo prošli kroz pustinju Korizme i bolne dane Muke, danas kliknimo: Uskrsnuo je! Zaista je uskrsnuo! – potaknuo je Benedikt XVI.
Svaki kršćanin proživljava iskustvo Marije Magdalene. Taj susret mijenja život: susret s jedinstvenim Čovjekom, po kojem kušamo svu dobrotu i Božju istinu, koji nas korjenito, a ne površno, oslobađa od zla i sasvim nas ozdravlja i vraća nam dostojanstvo. Stoga je Marija Magdalena nazvala Isusa „moja nada“, je ju je on preporodio, dao joj novu budućnost, blagoslovljen život, oslobodio od zla. „Krist moja nada“, znači da se svaka moja čežnja za dobrom može u njemu ostvariti: s njim mogu znati da je moj život dobar, i potpun, i vječan, jer Bog se sam učinio tako bliskim da je ušao u našu ljudskost – objasnio je Benedikt XVI.
Ali Marija je, kao i drugi učenici – primijetio je Papa – morala gledati Isusa odbačena od narodnih starješina, uhićena, bičevana, osuđena na smrt i raspeta. Moralo je biti vrlo mučno gledati uosobljenu Dobrotu izvrgnutu ljudskoj zloći, Istinu koju izruguje laž, osvetom izgrđeno Milosrđe. Izgledalo je da s Isusovom smrću propada nada svih koji su se uzdali u Njega. No njihova se vjera nije sasvim ugasila, naročito u srcu Djevice Marije, majke Isusove, u tami mrkle noći buktao je plamen vjere – ustvrdio je Benedikt XVI.
Nada se ima sučeljavati s okrutnošću zla. Ne opire joj se samo zid smrti, nego i šiljci zavisti i oholosti, laži i nasilja. Isus je prošao kroz taj smrtni splet da nam otvori prolaz prema kraljevstvu života. Kad su tmine obavile zemlju, kad je Božja tišina bila posvemašnja, a nada izgledala uzaludna, izgledalo je da je poražen, ali Krist je uskrsnuo i danas je nada – kazao je Papa .
Papa veli da je ondašnje Isusovo uskrsnuće promijenilo čovjeka i svijet, zbilo se nešto sasvim novo. Ako je doista uskrsnuo, možemo se uzdati u Njega, i ne samo u njegovu poruku, nego baš u Njega, jer uskrsli ne pripada povijesti, nego je i danas prisutan, živ je. Krist je na poseban način nada i utjeha kršćanskim zajednicama koje su diskriminirane i progonjene poradi vjere. On je prisutan kao čvrsta nada po svojoj Crkvi, blizak u svakoj patnji i nepravdi – ustvrdio je Benedikt XVI.
Na kraju poruke, prema već ustaljenoj tradiciji Papa je poželio mir narodima napaćenim ratom. Uskrsli Krist neka ulije nadu Bliskom istoku, da svi narodi te regije surađuju radi općeg dobra i poštivanja ljudskih prava, da u Siriji prestane prolijevanje krvi i da se bez odgode krene putom poštivanja, dijaloga, pomirbe, kao što želi međunarodna zajednica, da brojne izbjeglice, kojima je potrebna humanitarna pomoć, nađu prihvat i solidarnost. Uskrsna pobjeda neka ohrabri irački narod da napreduje na putu stabilnosti i razvoja, a da Izraelci i Palestinci u Svetoj zemlji hrabro obnove mirovne pregovore – poželio je Benedikt XVI.
Upravljajući svoj pogled prema Africi, Papa je poželio da Gospodin, pobjednik nad zlom i smrću, podupre kršćanske zajednice na afričkom kontinentu, udijeli im nadu da se mogu sučeljavati s teškoćama, da mogu biti mirotvorci i tvorci razvoja društva kojem pripadaju, da uskrsli Isus utješi trpeće stanovništvo Afričkog roga i pokaže im put pomirbe, da pomogne državama u regiji Velikih jezera, Sudanu i Južnom Sudanu, udjeljujući stanovništvu snagu praštanja. Neka proslavljeni Krist učini da država Mali, koja proživljava težak politički trenutak, stekne mir i stabilnost, a Nigeriji, koja je bila poprište terorističkih napada, neka uskrsna radost donese potrebnu snagu za izgradnju miroljubivog društva koje će poštivati vjersku slobodu svojih građana – poželio je Papa, a potom na 65 jezika čestitao Uskrs.
U bazilici svetoga Petra Papa predvodio uskrsno bdijenje
Uskrsno svjetlo pobjeđuje tamu smrti i mržnje, a Krist nas svojim uskrsnućem uvodi u svoje svjetlo i pobjeđuje smrt, zlo, mržnju i laž – rekao je Papa u sinoćnjoj propovijedi na uskrsnom bdijenju u bazilici svetoga Petra.
Sveti je Otac naglasio da je Uskrs blagdan novoga stvaranja. Isus je uskrsnuo i više ne umire. Otvorio je vrata novom životu koji ne poznaje ni bolest ni smrt, a čovjeka je uzdignuo do Boga. Uskrs je dan novoga stvaranja stoga Crkva započinje uskrsno bdijenje s biblijskim prikazom stvaranja da možemo shvatiti novo stvaranje: rekao je Papa dodajući:
Vrijeme je također uključeno u stvaranje. Bog je stvorio svijet u šest dana, a sedmi je dan, prema kojemu su usmjereni ostali dani, slobodan dan svih stvorenja za Boga i međusobno zajedništvo. Stvaranje je dakle usmjereno prema zajedništvu između Boga i stvorenja i postojat će dok god u njemu bude mjesta za susret između ljubavi i slobode – ustvrdio je Benedikt XVI.
Osvrćući se na stvaranje svjetla, rekao je da opis stvaranja započinje stvaranjem svjetla. Sunce i Mjesec stvoreni su tek četvrti dan, a izvor su svjetla prema biblijskom opisu. Stvorenja su a ne božanstva, prije njih je svjetlost po kojoj se u stvorenjima odražava Božja slava. Svjetlost omogućuje život, susret, spoznaju, a zlo se skriva. Svjetlost je stoga simbol dobra. Bog je stvorio svijet da bude mjesto spoznaje i istine, susreta i slobode, dobra i ljubavi. Sve što je od Boga dobro je– istaknuo je Sveti Otac.
Govoreći o uskrsnom svjetlu, rekao je da je uskrsnuće novo stvaranje svjetla. Nakon noći Maslinske gore, smaka muke i smrti Isusove, te tame groba, započinje novi dan, novo stvaranje. Isus ustaje iz groba, život je nadjačao smrt a dobro zlo. Ljubav je jača od mržnje, a istina od laži. Uskrsnuće je raspršilo tamu muke i smrti, a Krist je novo svjetlo, uskrsnućem je iznova stvoreno svjetlo. On nas svojim uskrsnućem uvodi u novi život i pobjeđuje tamu. On je novi Božji dan za sve nas – ustvrdio je Papa.
A kako možemo ući u novo svjetlo, novi život – upito je Sveti Otac. Gospodin je po sakramentu krštenja i po ispovijedanju vjere prema nama podigao most, kojim svaki dan dolazi k nama. U krštenju onomu tko ga prima Gospodin govori: neka bude svjetlo! Rađa se novi dan neuništiva života. Krist nas uzima za ruku i vodi u svjetlo, u pravi život. Stoga je Crkva krštenje u davnini nazivala prosvjetljenjem da možemo hoditi u svjetlu – primijetio je Benedikt XVI. te istaknuo da je tama opasna za čovjeka.
Čovjek vidi i može istraživati opipljive tvari, ali ne vidi kamo ide svijet ni odakle dolazi; ne vidi kamo ide život, ni što je dobro a što zlo. Tama o Bogu i o vrijednostima istinska je opasnost za naš život i za svijet. Ako Bog i vrijednosti, te razlučivanje između dobra i zla ostaju u tami, onda su sva prosvjetljenja po kojima smo stekli nevjerojatnu moć i napredak, prijetnje nama i svijetu – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući:
Ostvarenjima tehnike i znanosti možemo zatamniti nebeska svjetla, a možda je problem našega prosvjetljenja u tome jer mnogo znamo o materijalnim stvarima, a nismo sposobni spoznati ono što tu stvarnost nadilazi; ne uspijevamo spoznati ni Boga ni dobro. Samo vjerom možemo vidjeti Božju svjetlost, Božje svjetlo po vjeri ulazi u naš svijet, po vjeri nam dolazi istinsko prosvjetljenje, a vjera je prodor Božjega svjetla u svijet, osposobljavanje očiju za istinsko svjetlo – ustvrdio je Papa.
Osvrnuvši se na blagoslov vatre rekao je da uskrsna svijeća predstavlja Krista koji se žrtvuje za nas. Svijeća svijetli i izgara. Ona je znak Kristova vazmenog otajstva, žrtve iz koje proizlazi svjetlo. Iz svijeće proizlazi plamen, vatra, a vatra je snaga koja oblikuje, preobražava svijet. Krist je dakle svjetlo i vatra koja preobražava nas i svijet, a Crkva je zajednica svjetla da u svijetu zasja Kristovo svjetlo – rekao je Papa, a potom potaknuo vjernike da se mole Gospodinu da mogu iskusiti radost njegova svjetla. Molimo ga da budemo lučonoše da po Crkvi u svijet uđe svjetlost Kristova lica – zaključio je Benedikt XVI..
