Jesu li se napokon stekli uvjeti za nacionalizaciju Ine?
MAĐARI U HRVATSKOJ KAO I ŠPANJOLCI U ARGENTINI Argentina i Bolivija nacionalizirale su svoje energetske tvrtke jer su (su)vlasnici, Španjolci, u njih premalo ulagali, pa bi i naša vlast mirne duše mogla isto učiniti s Mađarima. Inine pumpe najzapuštenije su u zemlji, a od obnove rafinerije Sisak već godinama nema ništa. Uz to, sudi se i Sanaderu da je Inu zbog mita prepustio MOL-u.
– Ako se sudskim postupkom pokaže da je preuzimanje Ine posljedica koruptivnoga i kriminalnog djelovanja, onda se bivšem premijeru mora suditi za veleizdaju a pretvorbu tvrtke poništiti te je oduzeti MOL-u i vratiti u hrvatsko vlasništvo – izjavio je nedavno šef HSP-a Danijel Srb.
Neki međutim tvrde da su se neovisno o ishodu suđenja Sanaderu već stekli uvjeti da se ozbiljno preispita MOL-ovo upravljanje kompanijom (jer zbog sumnjivih ugovora hrvatski suvlasnik na to nema utjecaja) te da se počne ozbiljno razmišljati o nacionalizaciji te visoko profitabilne tvrtke koja cijenom goriva snažno utječe na gospodarstvo čitave zemlje i njenih stanovnika.
Jer, kažu upućeni, ako su Argentina i Bolivija mogle nacionalizirati svoje energetske tvrtke zbog toga što su novi (su)vlasnici, Španjolci, u njih premalo ulagali (a iz njih previše izvlačili) onda bi hrvatska vlast, kada bi za to imala hrabrosti, isto to mirne duše mogla učiniti s Mađarima. Tome u prilog govori nekoliko činjenica.
|
Milanović danas s Orbanom Premijer Zoran Milanović sastaje se u Budimpešti s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom. Razgovarat će o energetici, infrastrukturi, stanju u regiji i bilateralnim odnosima. Trebali bi razmotriti i probleme vezane za odnose dvaju najvećih dioničara u Ini. Mađarski MOL u Ini ima većinski paket od 47,26 posto dionica, a hrvatska Vlada 44,84 posto. Upravljačka prava u Ini ima MOL. |
Pogled na Inine postaje otkriva koliko se u njih ulaže
Dovoljno je pogledati u kakvom su stanju Inine benzinske postaje diljem zemlje da se zaključi kako se u njih nije ulagalo desetljećima ako ne i dulje. Apsurdno je da najbogatija energetska tvrtka u zemlji, koja je lani poslovala s oko 2 milijarde kuna dobiti, ima najzapuštenije benzinske postaje u državi, čiji eksterijer u većini slučajeva podsjeća na davno prohujale dane bivše Jugoslavije.
Ina naime raspolaže s 430 maloprodajnih mjesta u Hrvatskoj te još njih 50 u BiH. Da apsurd bude veći u lipnju prošle godine predsjednik Uprave Zoltán Áldott i izvršni direktor za trgovinu na malo Darko Markotić svečano su predstavili ‘opsežan’ program modernizacije maloprodajne mreže.
Do kraja 2011. godine, najavili su, Ina će modernizirati ‘čak’ 50 benzinskih postaja. Svega deset posto od ukupnog broja! Pohvalili su se istodobno da su ih do tada obnovili još, ni manje ni više nego, trinaest. Ostalo će se, kažu, renovirati u budućnosti. No, da su za to izdvojili samo desetinu godišnje dobiti, u svega nekoliko mjeseci mogla su se obnoviti sva maloprodajna mjesta u zemlji.
No, kada je riječ o smanjenju radničkih plaća tu je Inina uprava puno ažurnija. Ove su godine radnicima na benzinskim postajama ‘skresali’ 35 posto osobnih dohodaka. Vjerojatno 2 milijarde zarađenih kuna nije dovoljno za obnovu petstotinjak postaja pa odnekud treba namaknuti novac.
Nažalost, ni s davno zapuštenim rafinerijama nije drugačija priča.
Obnova rafinerije Sisak odlaže se godinama
– Vlada će inzistirati da se uloži još planiranih 300 milijuna dolara u obnovu Rafinerije u Sisku – izjavljivala je premijerka Kosor prošle godine nakon što se tamošnja postrojenja zapalila zbog dotrajalosti. Bez rezultata. Obnove, o kojoj se i prije nje ‘trubilo’ godinama, do danas, nema.
Zbog istih je razloga,međutim, argentinski Zastupnički dom u četvrtak navečer većinom glasova prihvatio zakon o nacionalizaciji 51 posto dionica kompanije YPF, koja je bila u većinskom vlasništvu španjolske naftne kompanije Repsol.
Argentinska predsjednica Cristina Kirchner odlučila je 16. travnja djelomice nacionalizirati YPF u kojem španjolski Reposol ima 57,4 posto dionica. Kao razlog takvoj odluci Krichner je navela Repsolovo neučinkovito upravljanje kompanijom i odbijanje Repsola da uloži više novca u razvoj novih nalazišta energenata u Argentini. Nadzor nad nacionaliziranim dionicama preuzet će država i argentinske pokrajine.
Slično je u utorak odlučio i bolivijski predsjednik Evo Morales. Zbog premalih ulaganja nacionalizirao je distributera električne energije Transportadora de Electricidad.
Obje kompanije ključne su za funkcioniranje gospodarstva ovih država i obje su prodane strancima. Isto značenje za Hrvatsku ima Ina. S tom razlikom što se ni u Argentini ni u Boliviji nikome ne sudi za prepuštanje nacionalnih energetskih kompanija strancima kako bi se dobilo mito.
Autor: Damir Grund| dnevno.hr
