Skrivene grobnice – Na Teznom najveće masovne grobnice Hrvata u Sloveniji
Na mariborskom groblju Dobrava hrvatski državni vrh, predsjednik države Ivo Josipović, predsjednik Vlade Zoran Milanović i predsjednik Sabora Boris Šprem
položili su vijence i odali počast žrtvama, hrvatskim državljanima, ustaške i domobranske vojnike, pobijene 1945. godine na području Teznoga. Žrtvama su odali počast i predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske. Državni vrh je na taj način izbjegao svečanost u Bleiburgu, čiji pokrovitelj je još nedugo unazad bio Hrvatski sabor i koja se u većini slučajeva pretvorila u ustaški miting. „Došli smo odati počast žrtvama Križnoga puta, osobito onim ljudima koji su, ne da bi bili krivi, bez suđenja izgubili živote“, pred spomenikom je kazao Ivo Josipović, a Šprem je kazao da se desetljećima skrivala istina. Glede promjena zakonodavstva koje uređuje praznike i spomendane predsjednik Sabora obećao je da će istoga urediti na primjereniji, drukčiji i europski način te pritom obećao i stručno javno savjetovanje na tu temu.
„Koliko znamo to je najveća masovna grobnica, kod koje je bilo likvidirano i u nju zakopano više tisuća ljudi. To je ratni zločin. Bez suđenja. I ako bi suđenja bilo, riječ je prije svega o nedužnim ljudima, o vojsci, o mladim ljudima, pripadnicima druge vojske. To je mjesto na koje moramo doći, a kako ćemo to u Hrvatskoj obilježiti, moramo se još dogovoriti jer to nije hrvatski teritorij“, kazao je Zoran Milanović.
Najveća grobnica Hrvata
Na mariborskom groblju Dobrava nalaze se posmrtni ostaci ljudskih žrtava koje su 1999. godine našli kod gradnje autoceste na Teznom. Tada su iskopali 70 metara bivšega više od tri kilometra dugoga protutenkovskog rova i u njemu našli 1179 kostura. Većina kostura i nađenih predmeta pripada muškarcima, zarobljenim vojnicima hrvatskih oružanih snaga (NDH) koje je u svibnju 1945. godine na tom mjestu pobila jugoslavenska vojska. Na Teznom je najveća masovna grobnica Hrvata u Sloveniji jer je prema ocjeni u neiskopanom dijelu tenkovskog rova još približno 15.000 žrtava.
Povjesničari Mitja Ferenc i Želimir Kužatko u knjizi Skrivene masovne grobnice Hrvata u Republici Sloveniji navode da su Britanci više od 100.000 zarobljenih vojnika i civila s Bleiburškog polja izručili jugoslavenskoj vojsci koja je iste bez suđenja ubijala na „Križnom putu“, koji vodi od Dravograda, Maribora, Celja, Kočevskog roga, Maceljske šume, Zagreba, Siska, Požege, Bjelovara, Virovitice i Osijeka sve do BiH, istočne Srbije i južne Makedonije. Masovna ubojstva Hrvata nastavljena su do 2. kolovoza 1945. kada je proglašena amnestija. U Sloveniji je dosad evidentirano 129 skrivenih grobnica u kojima su žrtve isključivo hrvatske narodnosti ili su pak pomiješane s ostalima. Najviše grobnica je u okolici Celja i Krškoga, uz cestu Velenje – Slovenj Gradec, a najveća masovna grobnica je Tezenska šuma. Grobnice Hrvata su i Pod Krenom u Kočevskom rogu.
Hrvatskim žrtvama je dosad u Dobravi odalo počast više hrvatskih delegacija. Pokopu 1999. godine prisustvovali su savjetnici predsjednika Franje Tuđmana, a 2004. godine postavljena je spomen ploča. Komisija Vlade RS za rješavanje skrivenih grobnica već je više puta predlagala da se grobnica na Teznom uredi kao spomen park koji bi kao europska inicijativa pomirbe bio uvršten u program Maribora kao europske prijestolnice kulture. Uz to Slovenija još uvijek nije ratificirala Sporazum o uređenju vojnih groblja s Hrvatskom.
Rok Kajzer, Matjaž Albreht, Delo, Ljubljana
