‘Krvave sukobe Poljaka i Rusa iniciraju oni koji su ubili poljskog predsjednika!’
ANALIZA POZADINE RATA NAVIJAČA: Poljaci nisu dozvolili da im globalisti unište gospodarstvo, a nisu se povijali ni pred zahtjevima EU kao što to čine Hrvati. Kod nas je pod utjecajem globalista nestalo čak 85 posto privrede, što Poljaci nisu dozvolili i zbog čega su i danas na meti, smatraju naši analitičari.
Ulice poljskih gradova i danas bi (u subotu) mogle biti poprišta krvavih obračuna poljskih i ruskih navijača, kakve smo vidjeli prije par dana kada je na ulicama Varšave u neuobičajeno brutalnim sukobima teže ozlijeđeno na stotine Poljaka i Rusa i kada je, navodno, poginuo jedan ruski navijač. I poljska i ruska nogometna reprezentacija, naime, odlučujuće utakmice za prolaz u drugi krug Europskog prvenstva igraju u subotu u isto vrijeme na dva različita poljska stadiona: Rusi s Grcima u Wroclavu, a Poljaci protiv Čeha u Varšavi.
Mnogi Poljaci uvjereni su da su Rusi ubili njihovog predsjednika
Podjetimo da je objavljivanje snimki krvavih i neubičajeno brutalnih sukoba koji su se vodili na ulicama Varšave uoči utakmice Poljske i Rusije nanovo ovih dana otvorilo nikad izliječene poljske rane, te je opet raspirilo netrpeljivost između Poljaka i Rusa.
Poznato je, naime, da su mnogi Poljaci i danas, više od dvije godine nakon zrakoplovne nesreće u zapadnoj Rusiji u kojoj je poginuo njihov karizmatični predsjednik Lech Kaczyski, uvjereni da su Rusi odgovorni za tu njihovu tragediju.
Mnogi mediji, uostalom, izvještavajući o žestokim tučnjavama poljskih i ruskih navijača, navode da su poljski huligani, za koje se pretpostavlja da su članovi desničarke organizacije Solidarni 2010., nosili transparente s natpisom ‘Poljski predsjednik je ubijen u Rusiji’.
Jurčević: Navijači ne znaju povijest; sukobi su umjetno izazvani
Što je sve kroz povijest uzrokovalo toliku netrpeljivost između Poljaka i Rusa, jesu li navijački neredi spontani ili su izazvani od treće strane, te kome bi moglo odgovarati novo zaoštravanje odnosa između Poljske i Rusije, analizirali smo uz pomoć poznatih hrvatskih analitičara pozadine svjetskih zbivanja.
– Očito je da dimenzija sukoba, kao i izvještaji o tim sukobima, nisu nimalo nogometni, iz čega se da zaključiti da je sukobe netko inscenirao. Uvjeren sam, naime, da velika većina poljskih ratobornih navijača nema pojma o povijesti, niti o tome tko je bio poljski predsjednik koji je poginuo u padu aviona prije malo više od dvije godine. Sve to upućuje na zaključak da su sukobi u Varšavi, kao i medijsko pumpanje tih sukoba, bili na neki način naručeni, a nikako spontani – smatra profesor povijesti dr. Josip Jurčević, koji je potom pojasnio korijene dubokih i dugotrajnih poljsko-ruskih svađa.
Počelo Sovjetsko-poljskim ratom, a završilo padom predsjedničkog zrakoplova
|
Poljska je gotovo jedina i u doba svjetske krize imala znatan rast BDP-a. Poljska ministrica zdravstva, osim toga, jedina se na najvišoj razini suprostavila Svjetskoj zdravstvenoj organizacija, tako što je odbila naručiti cjepivo protiv svinjske gripe, te je tako moćnom farmaceutskom lobiju načinili ogromnu štetu.
|
– Povijest sukoba između Poljaka i Rusa seže stoljećima unatrag, no najveća stradanja dogodila su se u 20. stoljeću. Počela su Sovjetsko-poljskim ratom u godinama nakon Prvog svjetskog rata, kada je Poljska, zbog problema koje je Sovjetski savez imao tijekom i nakon Oktobarske revolucije, pobijedila puno većeg i jačeg suparnika. Poljska je tada pripojila velik dio ruskog teritorija, što je kasnije uzrokovalo nove sukobe. Počeli su nakon njemačko-sovjetskog sporazuma o podjeli Poljske, što je bio i uvod u Drugi svjetski rat. Kod nas se i danas malo zna da je osim Njemačke, Poljsku napao i dio si prisvojio Sovjetski savez. Prije 72 godine dogodio se i pokolj u Katynskoj šumi (jedinice NKVD-a ubile su više tisuća poljskih časnika u sklopu šire akcije NKVD-a u kojoj je ubijeno oko 22.000 poljskih časnika, policajaca, intelektualaca i pripadnika druge elite). Sedamdeset godina kasnije, prilikom odlaska brojne poljske delegacije na obilježavanje obljetnice tog događaja, njihov avion je pao i svi su poginuli. Teško je vjerovati da se avion s cijelim poljskim državnim vrhom srušio zbog magle. Prije će biti da je riječ o atentatu – dodaje Jurčević, pa potom analizira kome je i zbog čega moglo biti u interesu obezglavljivanje i oslabljivanje Poljske.
Jaka Poljska mnogima nije u interesu
– Jaka Poljska mnogima nije u interesu, zbog čega nije lako uprijeti prstom u mogućeg naručitelja. Gospodarski snažna i nacionalno samosvjesna Poljska ne treba Rusiji, a još manje Europskoj uniji, koja je zbog čvrstih i nepokolebljivih stavova bivšeg poljskog državnog vrha na čelu s predsjednikom Kaczyskim, bila prisiljena Poljskoj činiti brojne ustupke. Činjenica je, također, da jaka i nacionalno osviještena Poljska nije odgovarala ni zagovornicima globalizacije, odnosno kreatorima takozvanog ‘Novog svjetskog poretka’. A u prilog tezi da je zrakoplov s kompletnim poljskim državnim vrhom namjerno srušen, ide i činjenica da je novo poljsko vodstvo, u usporedbi s poginulim dužnosnicima, daleko manje nacionalno osviješteno i politički snažno. Osobe iz poljskog državnog vrha koje nisu bile toliko nacionalno osviještene, nisu ni išle na obljetnicu pokolja u Katynsku šumu. Na taj način su poginuli uglavnom najveći domoljubi i euroskeptici, dok su živi ostali političari skloniji centralizmu unutar Europske unije. Dvije godine kasnije, Poljska nije ni približno onako jaka i gospodarski te politički moćna, kao što je bila za vrijeme vladavine predsjednika Kaczyskog, što također nešto govori – primjećuje dr. Jurčević.
Hromin-Sturm: Poljaci su se najglasnije bunili protiv Europske komisije
Slične agumente za tezu prema kojoj netrpeljivost između Poljaka i Rusa vjerojatno izaziva netko treći ponudio je i mr. Karino Hromin Sturm, ugledni ekonomist, diplomat i stručnjak za međunarodne odnose.
– Zna se da je glavni razlog netrpeljivosti između Poljaka i Rusa pokolj u Katynskoj šumi. No, valja napomenuti da su Rusi odavno, osim u gospodarskom smislu, odustali od Poljske, odnosno od nastojanja da politički domininiraju u toj zemlji. Zato i vjerujem da je nove sukobe između pripadnika tih nacija, kao i pad zrakopolova s poljskim državnicima, prouzročila treća strana. Ima više teorija treće strane, odnosno teorija o tome tko i zbog čega, izaziva nove sukobe između Poljaka i Rusa, odnosno tko ne želi jaku Poljsku. Snažna i nacionalno osviještena Poljska ne odgovara, prije svega, zagovornicimaglobalizma. Poznato je, naime, da su se upravo Poljaci najglasnije bunili protiv odluka i utjecaja Europske komisije, zbog čega im je EU činila mnoge ustupke. Bivši poljski predsjednik bio je izraziti poljski domoljub, najtvrđi kritičar Lisabonskog sporazuma i protivnik centralizacije Europske unije. Poljaci pod njegovim vodstvom nisu dozvolili da im globalisti unište gospodarstvo, kao što su uništili Hrvatskoj. Kod nas je, za razliku od Poljske, u zadnjih dvadeset godina nestalo čak 85 posto privrede, zbog čega se mi danas i ne možemo izvući iz krize, koju Poljska praktički nije ni osjetila. Poljska je, naime, gotovo jedina i u doba svjetske krize imala znatan rast BDP-a. Poljska ministrica zdravstva, osim toga, jedina se na najvišoj razini suprostavila Svjetskoj zdravstvenoj organizacija, tako što je odbila naručiti cjepivo protiv svinjske gripe, te je tako moćnom farmaceutskom lobiju načinili ogromnu štetu. Slično je kod nas učinio dr. Srećko Sladoljev, koji je zbog toga imao, a i danas ima, izuzetno mnogo problema. Kada se sve to uzme u obzir i kada se zna da je novo poljsko vodstvo politički slabije i daleko manje nacionalno osviješteno od svojih prethodnika, nameće se zaključak da su upravo ti kojima nije bila u interesu jaka Poljska izazvali sukobe poljskih i ruskih navijača, kao što su vjerojatno i naručili rušenje zrakoplova s predsjednikom Poljske i ostalim najvažnijim ljudima iz državnog vrha (znakovito je da je osim predsjednika, visokih vojnih dužnosnika, članova vlade i parlamenta, u srušenom poljskom zrakoplovu bio i prvi čovjek Poljske narodne banke, kao i prvi poljski obavještajac) – primjećuje mr. Hromin Sturm.
Upitna vjerodostojnost video snimljenog nakon pada zrakoplova
Govoreći potom o video snimci koja se na internetu pojavila odmah nakon pada poljskog zrakopolova, a na kojoj se čuju hici (kao da netko ubija preživjele Poljake) Hromin Sturm upozorava da bi prije nego donesemo zaključak, trebalo provjeriti vjerodostojnost snimke (ovdje je objavljujemo), koja sugerira da su Rusi likvidirali Poljake.
Na koncu, dakle, možemo zaključiti da navijačke sukobe Poljaka i Rusa vjerojatno potiču isti oni koji su, prema svemu sudeći, naručili likvidaciju poljskog predsjednika Kaczyskog te njegovih suradnika i to baš u trenutku najveće moći i snage Poljske, u trenutku, dakle, kada su svojim primjerom gospodarskog napretka bez zaduživanja te vođenja posve samostalne politike i drugima počeli pokazivati put kojim bi valjalo krenuti.
Hrvatska propada, no naši političari bar se ne boje ući u zrakoplov!
Hrvatski političari odabiru, nažalost, posve drugačiji put.
Zemlja propada, sve više ljudi nema za hranu, režije i kredite pa ostaje bez krova nad glavom, no hrvatskim dužnosnicima jedino je izgleda važno da bez imalo straha mogu ući u svaki zrakopov.
Pa i u onaj za zapadnu Rusiju.
{youtube}FEx7HL4H5yk{/youtube}
Damir Kramarić|dnevno.hr
