Katolički kalendar za 2013. godinu – Križ krbavskih biskupa simbol iseljene Hrvatske
Naslovnica kalendara pokazuje smjerove raseljavanja Hrvatske u posljednjih 130 godina u potrazi za boljim životom. KalendarFoto: IKA{jathumbnailoff}
Pod naslovom “Duhovno zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske” Gospićko-senjska biskupija i ove je godine uoči Dana hrvatskih mučenika objavila prigodni kalendar koji je u znaku iseljene Hrvatske, budući da ove godine misno slavlje na proslavi Dana hrvatskih mučenika predvodi gradišćanski Hrvat, biskup Željezanske biskupije dr. Egidije Živković.
Naslovnica kalendara pokazuje smjerove raseljavanja Hrvatske u posljednjih 130 godina u potrazi za boljim životom. Prije toga najveći iseljenički val bio je u doba ugroze od Turaka i svoje vrhunce imao je od Krbavske tragedije 1493. do pobjede pod Siskom 100 godina poslije (1593.). U to doba selio se i Križ krbavskih biskupa, pa ga možemo uzeti kao simbol naše raseljenosti. Želimo da on, uz Crkvu hrvatskih mučenika, postane također simbol duhovne i nacionalne povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske. Ideja je niknula među Gradišćanskim Hrvatima koji čine najjaču skupinu Hrvata izvan domovine, a sačuvala se iz tih vremena sve do sada. Danas gotovo da nema zemlje u kojoj nema Hrvata iz vremena ekonomske emigracije posljednjih 130 godina.
Starije raseljavanje prikazano je u kalendaru na prvih šest mjeseci, a novije u drugih šest mjeseci. Današnji demografski pokazatelji govore da je brojčano blizu domovinska i iseljena Hrvatska. Nakon II. svjetskog rata uz ekonomsku emigraciju raste i politička koja će nestati uspostavom samostalne države Hrvatske. Ipak, najvažnija je činjenica, gdje god su se Hrvati kao zajednica očuvali, to je bilo zahvaljujući djelovanju katoličkih svećenika. I pod tim vidom možemo reći da je križ (vjera) bio i ostao ona glavna snaga koja povezuje iseljenu i domovinsku Hrvatsku, istaknuo je u kalendaru gospićko-senjski biskup Mile Bogović.
U prvih šest mjeseci predstavljeni su Hrvati u Italiji i Vatikanu – crkva i Zavod sv. Jeronima, u Austriji – katedrala i biskupski dvor Željezanske biskupije, Sloveniji – kapucinska crkva i samostan na Tromostovju gdje se okupljaju Hrvati iz Ljubljane i okolice, Mađarska – Petrovo selo, hrvatska crkva sv. Stjepana, kralja, Srbija (Vojvodina) – katedrala u Subotici, duhovno središte bunjevačkih Hrvata, Crna Gora – Perast, Gospa od Škrpjela.
U drugih šest mjeseci predstavljene su zemlje i kontinenti s novijom emigracijom, a započinje sa Sjedinjenim Američkim Državama i zgradom franjevačke tiskare i Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu, a u Južnoj Americi predstavljen je Hrvatski centar u Buenos Airesu, u Africi crkva sv. Jeronima i Hrvatski pastoralni centar u Johannesburgu, u Kanadi Crkva hrvatskih mučenika u Mississaugi, u Njemačkoj hrvatska crkva u Essenu i freska I. Dulčića “Kraljica Hrvata” – jedina izgrađena crkva za Hrvate u Njemačkoj, te u Australiji crkva cv. Nikole Tavelića u Sydneyu. (ika/bitno.net)
