Udruga Daksa: Tribina – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima
Karamarko: “Dragi drugovi, nemate pravo svojatati naš Domovinski rat, to vam nećemo dopustiti”.
Poimence i Josipoviću i Milanoviću Karamarko je predbacio uporno nastojanje da 1945. povežu s 1991. te im poručio: “Dragi drugovi, nemate pravo svojatati naš Domovinski rat, to vam nećemo dopustiti”.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima sinoć je u Dubrovniku obilježen tribinom koju su zajednički organizirali Udruga Daksa 1944/45 i Hrvatski Helsinški odbor, a na kojoj je, uz Iva Banca i Ivana Zvonimira Čička iz HHO-a, gostovao i predsjednik HDZ- a Tomislav Karamarko. Skup u dvorani Ivana Pavla II u Samostanu sv. Klare počeo je hrvatskom himnom i minutom šutnje za sve žrtve svih totalitarnih režima, kao i za sve poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu.
| Banac: izražavam potporu nastojanjima Tomislava Karamarka “kojeg komunistička agentura nastoji prikazati opasnim ekstremistom samo zato što je kao ministar unutarnjih poslova pokrenuo istrage protiv još živih komunističkih zločinaca |
Predsjednik Udruge Daksa 1944/45 Mato Račević potom je pozdravio okupljene, te podsjetio na 53 žrtve komunističkog zločina koje su do sada, ponajviše zahvaljujući zalaganjem Udruge, pronađene i ekshumirane na otočiću kraj Dubrovnika, gdje im je Udruga podigla i spomenik. Posao nije gotov, vjeruje se da na Daksi ima još sličnih grobova, ali, rekao je Račević, Udruga koja je sve aktivnosti do sada sama financirala više nema sredstava nastaviti taj posao, a država se nije uključila niti je pokazala interes. Na račun sadašnje državne vlasti oštre su kritike uputila i sva tri gostujuća govornika, zamjerajući svim nositeljima najvažnijih funkcija što današnji spomendan neće obilježiti središnjom komemoracijom. Ali, zato će HDZ-ove delegacije, najavio je Karamarko, otići na pedesetak mjesta diljem Republike Hrvatske, od Macelja i Jazovke do Golog Otoka, gdje će odati počast žrtvama komunističkih zločina, a da bi svima pokazali kako se na jednak način distanciraju od svih totalitarnih režima, jedna će stranačka delegacija vijenac položiti i u Jasenovcu.
Karamarko, koji je na tribini u Dubrovniku istim povodom sudjelovao i prošle godine kada je, tada još kao nestranački ministar unutarnjih poslova u Vladi premijerke Jadranke Kosor izjavio da bi antifašizam u hrvatskom Ustavu trebalo zamijeniti riječju antitotalitarizam, ove je godine u nekoliko navrata naglasio poštovanje prema antifašističkoj borbi te kako se i sam smatra antifašistom. Ali, dodao je, Hrvatska je 1945. ušla u sustav države u kojoj su Hrvati bili građani drugog reda,
| Čičak: “Zastava sa zvijezdom petokrakom ne može biti u Hrvatskoj, budući da se s njom jurišalo na Vukovar i Dubrovnik” |
u jednopartijski totalitarni sustav, vrijeme kulta ličnosti i negiranja svega hrvatskog. Sadašnju vlast Karamarko je optužio za opravdavanje, pa i pokušaje veličanja ili pak minoriziranje komunističkih zločina te ju je nazvao derivatom one vlasti koja je u Hrvatskoj bila do 1990. godine.
Poimence i Josipoviću i Milanoviću Karamarko je predbacio uporno nastojanje da 1945. povežu s 1991. te im poručio: “Dragi drugovi, nemate pravo svojatati naš Domovinski rat, to vam nećemo dopustiti”. Karamarko je među grijesima sadašnje vlasti nabrojao i obnovu spomenika u Srbu. Međutim, na naše izravno pitanje koja je Vlada obnovila taj spomenik, Karamarko je rekao da je to bila Vlada HDZ-a, ali onog dezideologiziranog HDZ-a koji je tih godina bio potpuno pogubljen.
On je također posebno opisao događaje iz Srba 1941. godine gdje je izvršeno, kako je kazao, “klanje 200 hrvatskih hodočasnika”. Rekao je da se tih dana isto događalo i u zapadnoj Bosni i Lici gdje su stradavali Hrvati i muslimani. “Jedan od vinovnika bio je i Đoko Jovanić, visoko pozicionirani Titov general koji je počeo s kokardom. Zar hrvatska država mora platiti obnovu spomenika gdje je poklano toliko Hrvata”, zapitao se Karamarko te dodao kako si to ne mogu dopustiti nijedna država ni narod.
Banac je podsjetio da je 23. kolovoza u Europi proglašen danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima zato što su na taj dan 1939. godine Molotov i Ribbentrop potpisali pakt između Hitlerove Njemačke i Staljinova Sovjetskog Saveza, a u svom je izlaganju, govoreći u množini, izrazio podršku nastojanjima Tomislava Karamarka “kojeg komunistička agentura nastoji prikazati opasnim ekstremistom samo zato što je kao ministar unutarnjih poslova pokrenuo istrage protiv još živih komunističkih zločinaca”. O tome da hrvatsko društvo mora imati jednaka mjerila prema svim zločinima i totalitarnim režimima koji su ih počinili govorio je i Ivan Zvonimir Čičak pozvavši Karamarka da uklanjanje ulica koje nose Titovo ime počne u njegovom mjestu, Mariji Gorici, gdje je HDZ na vlasti.
Na jesen – obećao mu je Karamarko.
vecernji/benedikt
