Pet velikih članica EU na čelu s Njemačkom želi eurovojsku
Odluke bi se donosile većinom pa Britanci više ne bi mogli koristiti veto, što zapravo stalno čine. Pet velikih zemalja članica Europske unije, među kojima nema Velike Britanije, pokrenule su inicijativu za veliku reformu europske vanjske, obrambene i sigurnosne politike, a jedno od najvećih dostignuća dosadašnjih promišljanja veliko je paneuropsko ministarstvo vanjskih poslova, ali i prijedlog da bi se sve zajedničke odluke o vanjskoj politici trebale donositi iznadpolovičnom većinom, a ne konsenzusom, što je potez kojim se želi eliminirati pravo na veto, koje tako često koristi Velika Britanija.
Tržište oružja
Usto, otvorila se i mogućnost za osnutak Europske vojske i jedinstvenog tržišta za vojnu industriju koja se nalazi u EU. Usto, predlaže se i formiranje europske policije čiji bi zadatak bio čuvanje granica Unije.
Inicijator je ovoga Njemačka, odnosno tamošnji ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, a inicijativi se pridružilo još šest zemalja članica tako da ovaj prijedlog sada ima podršku 11 od 27 članica. Inicijativu potpisuju Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Poljska, a priključile su joj se Nizozemska, Belgija, Luksemburg, Danska, Austrija i Portugal.
Dokument u kojem se predlažu sve ove promjene ima 12 stranica, a rezultat je intenzivnog rada i dogovaranja, i to tijekom posljednjih devet mjeseci. Neki analitičari komentiraju da će, ako bude proveden u djelo, ovaj prijedlog ubrzati izlazak Velike Britanije iz EU, o čemu se u toj zemlji već dugo raspravlja.
Protiv konsenzusa
“Kako bismo učinili EU stvarnim velikim igračem na globalnoj razini, vjerujemo da treba na dugi rok uvesti mehanizam za donošenje odluka o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ili barem spriječiti jednu članicu da uništi svaku dobru inicijativu”, kazao je Westerwelle, koji također upozorava da je krajnje vrijeme da se promijeni način donošenja odluka u EU zato što odlučivanje konsenzusom, s unijom koja ima 27, a uskoro i 28 članica, postalo presporo i previše neizvjesno, a u konačnici rezultira ogorčenošću nekih zemalja članica i izostankom volje da se učini bilo što konstruktivno jer se gotovo uvijek nađe netko tko minira dobre prijedloge.
Već je, naime, poznato da će Velika Britanija blokirati Europsku vojsku i da odbija sudjelovati u kreiranju zajedničke vanjske politike iako je upravo Britanka Catherine Ashton na čelu relativno nove diplomatske službe Europske unije.
Marina Šerić/vecernji.hr
