Mira Ivanišević: Znači li nacionalizam u 21. stoljeću isto kao u 19. ili 20. ? Featured
The Leadership Institute (LI) iz Arlington-a, Virginia održao je 14. i 15. rujna u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu seminar na razne gospodarske teme u namjeri mlade ljude potaknuti na hrabrost i razmišljanje o sudjelovanju u razvoju gospodarstva i društva u cjelini.
„Civic Innovation for a Better Future in Zagreb“.
Između ostalog bila je predstavljena nova konceptualizacija za novi dobronamjerni nacionalizam.
Razmišljanja jednog od organizatora gosp. Željka Zidarića:
U Hrvatskoj nam crveni govore da je nacionalizam „loša stvar“ i sve one koji žele braniti hrvatski identitet pogrešno proglašavaju „fašistima“. Danas nije 1912. već 2012. godina. U ovom novom prosvijećenom dobu potrebno je pojam nacionalizma redefinirati. Stari nacionalizam je bi ratoboran i šovinistički, s naglaskom na oduzimanje od drugih. Novi nacionalizam je prosvijetljeni i usmjeren na izgradnju i obranu onog što je naše. Novi nacionalizam nam je potreban da bi kao narod zaštitili svoj identitet i način života od globalizacije i kulturne homogenizacije. Mi svi trebamo dom. Nacionalna država je naš dom.
Naš prosvijetljeni nacionalizam je sigurna luka, koja štiti naše zakone, naše vrijednosti i naš suverenitet u sve više složenom međunarodnom svijetu. Čovjek koji se brine o sudbini i boljitku svoga naroda nikada ne bi trebao biti napadnut kao fašist, trebalo bi mu čestitati kao dobrom građanskom državljaninu.
Nacionalizam je prijetnja samo onima koji nam žele ukrasti ono što nije njihovo. Kako je nejasan koncept o tome što predstavlja nacionalizam može se reći da je nacionalizam briga o identitetu i kulturi naroda i nacije. Potreba za nacionalnim samoodređenjem dovodi do državnosti, koja dalje stvara potrebu za legitimnom političkom vlast za unutarnje i vanjske poslove. Domoljublje nastaje od latinske riječi „patriota“ i to je odanost, predanost i ponos prema svojoj naciji/državi i spremnost braniti je i žrtvovati za nju. Dok je domoljublje ljubav za svoju državu, nacionalizam se više usredotočuje na oblik i funkciju koju država treba poduzeti. Nacionalizam i patriotizam su isprepleteni pojmovi. Zbog toga je nerazumno i nemogućno biti domoljuban, ali ne i nacionalist. Svi se trebamo složiti s razumijevanjem nacionalizma kao zajedničke želje za uspjeh nacije, autonomnost, političku reprezentaciju i samoodržanje.
Svako društvo ima vrijednosti koje su važne za njega i koje ga razlikuje od drugih. Vrijednosti određuju dušu naroda preko određivanja ravnoteže između interesa za osobnu dobrobit i interesa za dobrobit drugih, utječu na stavove i ponašanje koji stvaraju norme kulture a koje stvaraju pravila ponašanja u društvu. U životu naroda i njihovih ljudi pobjeda i uspjeh se postižu preko poboljšanja životnog standarda ljudi. Rast životnog standarda temelji se na društvenim i političkim slobodama zajedno sa zdravim gospodarstvom Različiti narodi se mogu natjecati u idejama i razvitku samo ako imaju konkurentan vrijednosni sustav. Nacionalizam je, dakle, ne natjecanje genetike i rase, već natjecanje vrijednosnih sustava. Prema globalnom istraživačkom projektu (World Values Survey) , anketi iz 2000-e koja istražuje ljudske vrijednosti i uvjerenja, bili smo neutralna zemlja u vrijednosti i najbliži centru. Niti smo bili tradicionalni, niti svjetovni i vrlo malo samo -izražajni. Je li to najbolji način postojanja?
Tijekom posljednja dva desetljeća razvoj hrvatskog društva čini se da se kretao u smjeru tradicionalizma (kuća, crkva , škola), a ljevica naporno radi protiv ovog prirodnog trenda. Zašto je prihvatljivo da ljevica definira oblik nacije, ali se ne prihvaća isto pravo desnoj konzervativnoj strani? Napad na naš nacionalizam nije samo napad na kolektivnost, već je i napad na pojedinca. Ako oni ne žele da definiramo našu naciju i sebe kroz našu nacionalnu samobitnost, kako je onda oni žele definirati?
Naš dobronamjerni nacionalizam definira svrhu života, našu samoaktualizaciju i stvara nacionalni karakter na kojeg možemo biti ponosni. Danas smo zapeli u gospodarskom neredu, koji sprječava naš razvitak. Je li sprječavanje gospodarskog razvitka pod utjecajem nekih sila namjerno?
Kako dalje i što poduzeti nakon dobronamjernih poučnih seminara, predavanja i okruglih stolova? U medijima nisam zapazila pozitivan ili negativan osvrt na održani seminar. Možda zbog održavanja seminara na engleskom jeziku?
U obrambenom ratu Hrvatska se je obranila, možda i zbog spoja nacionalizma i patriotizma i odlučnog predsjednika. Možda bi se i ova gospodarska kriza i rasprodaja državnog blaga mogla postepeno rješavati pod sposobnim državnikom i angažiranjem kod svih društvenih slojeva nacionalizam i patriotizam.
Postojeća vlada uz rezove i namete vidi jedini spas u stranom investitoru. Neki su se pokazali ustrajni u održavanju svojih ulaganja, dok je većina iste napustila i preprodala. Možda su disciplinirani u plaćanju radnika, doprinosa i poreza ali će dobit iznositi i ulagati u područja s još jeftinijom radnom snagom. To rade već i domaći profitabilni proizvođači. Građani su postali dovoljno zreli da bi mogli prepoznati poštenog političara i poštene namjere za dobrobit sviju i u tom slučaju bi bili spremni i na žrtvu kao u godinama rata. Što nas čeka po pitanju redefiniranog nacionalizma u 21. stoljeću nakon eventualnog ulaskaHrvatske u EU?
Mira Ivanišević/hazud.ch