Vlado Čutura: Ukidanjem emisije ‘Hvaljen Isus i Marija’ pravi se još veći kaos u državi

Jutarnja petominutna duhovna misao na Radio Sljemenu „Hvaljen Isus i Marija“ koju smo slušali 20 godina od danas više ne postoji. Emitirala se u 7.30, zatim u 6.40, a od jeseni prošle godine mogli smo je slušati u 6 sati ujutro. Pomicala se prema uređivačkoj politici da bi došla do kraja, očito prema ideologiji ili želji pojedinaca kojima je „smetala“.

Gledajući statistički, u Hrvatskoj živi većinsko kršćansko stanovništvo, katoličko, pravoslavno, evangeličko i drugih konfesija. Nedavno ustoličenje muftije i prijenos hrvatskih medija pokazalo se primjerom kako treba religija služiti u pomirbi i dijalogu, a što je u brojnim medijima isticano kao model suživota u EU. No, ukidanje emisije na Radiju Sljeme „Hvaljen Isus i Marija“ bez ikakva obrazloženja na neki način Hrvatsku vraća u prošlost. Postavlja se pitanje zar vjernici, kršćani nemaju pravo na pet minuta u 24 sata programa? Pa oni plaćaju pristojbu!

Ako se prisjetimo ratnih dana, ta nas je emisija držala, dizala, nadahnjivala u borbi za slobodu, istinu i pravdu. Branila nas je da prijeđemo korak dalje!

I danas u gospodarskoj i drugoj krizi, mnogi od nas rado smo je slušali, promišljali o teškoćama s kojima se suočavaju hrvatske vlasti koje vode zemlju. Pitanje je, zašto je ona ukinuta? Trebaju li vjernici izgubiti i onu posljednju nadu u vremenima suvremenog kaosa i je li ona ukinuta racionalno ili prema nečijoj želji? Je li ukinuta da se napravi još veći kaos?

Svatko tko zrelo razmišlja, shvatit će da je ona bila stanovita amortizacija u društvenom kaosu. Njezinim ukidanjem, zacijelo je potegnut još jedan okidač napetosti, netrpeljivosti, diskriminacije, kršćanofobije. Nerazumnim ukidanjem te emisije, čini se da uređivačka politika, ma tko je vodio, ništa nije shvatila iz svjetskih medija i događaja o izrugivanju islama. Zar su kršćani manje vrijedni? Alah i Bog su isti i na takve probleme trebaju podjednako reagirati muslimani i kršćani, te sve monoteističke religijske zajednice i stati u obranu dobra koje širi optimizam. Na takve stvari nužno je reagirati, ne samo od pojedinaca, nego i braniteljskih udruga i svih odbora za ljudska prava kojima je stalo do optimizma u Republici Hrvatskoj.

Vlado Čutura, dragovoljac Domovinskog rata

Odgovori

Skip to content