Hrvatska udruga Benedikt organizirala je 5. studenog predavanje člana naše udruge arh. Ante Lijića o legalizaciji nezakonito izgrađenih građevina (vidi: http://www.hu-benedikt.hr/vijesti/hrvatska/2621-ne-ekajte-s-legalizacijom-sad-je-najbolji-trenutak.html i  http://hu-benedikt.hr/vijesti/hrvatska/2550-legalizacija-nelegalne-gradnje.html ).

Nazočni su istu večer dobili i odgovore na brojna pitanja, no neki svoje pitanje nisu uspjeli postaviti, te su Udruzi dostavljali pitanja u pisanom obliku.

Zbog općeg interesa i sličnosti problema, objavljujemo pitanja dostavljena u pisanom obliku i odgovore na njih.

Pitanje 1: Izgradio sam kat tj. dovršio kuću s visokim potkrovljem na nelegalnoj kući koja je građena 1995. nedugo nakon orto-foto snimka, ne znajući za njega. Prije tog kata imao sam prizemlje i prvi kat. Kuća je u stambenoj zoni dozvoljene gradnje prizemlje i dva kata, znači kuća nije izvan gabarita. Dali ću imati problem pri legalizaciji zbog tog kata? Neki govore da neću jer je objekt u tlocrtu snimljen. Vaše mišljenje?

Odgovor: Visoko potkrovlje, ako prelazi visinu 1,20 m, tretira se kao kat. Nejasno mi je jeste li, iznad postojećeg kata, izgradili visoko potkrovlje ili kat i visoko potkrovlje. Ako visoko potkrovlje ispod strehe ima veću visinu od 1,20 m imamo dvije mogućnosti: kuća ima broj etaža P+2 (P+1+Potkr.) ili P+3 (P+2+Potkr.). Za varijantu P+3 obvezno je rušenje drugog kata (potkrovlja) prije legalizacije. Za varijantu P+2 postoji mogućnost legalizacije, ali za ovakav specifičan slučaj ne mogu sa sigurnošću predvidjeti koje će tumačenje primijeniti nadležni ured za graditeljstvo.

Po mom mišljenju, uzimajući u obzir da je u toj zoni dozvoljena gradnja P+2, za Vaš slučaj postoje dvije mogućnosti:

a)     legalizacija kompletne kuće

b)     legalizacija prizemlja i kata, nakon toga zatražiti potrebne dozvole za gradnju drugog kata (koji već postoji)

Problem je što bi u ovom drugom slučaju, sukladno zakonu, trebalo srušiti potkrovlje, zatim legalizirati prizemlje i kat, a nakon toga ići sa zahtjevom za izgradnju drugog kata (visokog potkrovlja koje je prethodno srušeno). Logika govori da u ovom slučaju legalizaciji ne bi trebalo prethoditi rušenje.

Pitanje 2: Kuća je nelegalizirana i nalazi se u podmosorju, u Dubravi. Do lipnja 2011. imala je izgrađeno prizemlje i 1. kat koji su napravljeni još 1980. Tijekom 2012. izgrađeno je i visoko potkrovlje. Sad me zanima na koji način da pristupim legalizaciji. Da je tražim za cijelu kuću ili da za visoko potkrovlje tražim naknadno?

Odgovor: Sukladno Zakonu o legalizaciji trebali bi srušiti kat (potkrovlje veće visine tretira se kao kat, ali isto je i da je potkrovlje manje visine), legalizirati prizemlje, te nakon toga tražiti odobrenje za izgradnju kata.

Stoga predlažem da istovremeno podnesete dva zahtjeva, jedan za legalizaciju prizemlja, a drugi za rješenje o uvjetima građenja za nadogradnju kata.

Druga mogućnost bi bila da se uopće ne ide na legalizaciju – zatražiti rješenje o uvjetima građenja za cijelu kuću. Međutim, izlaskom na teren, utvrditi će se postojanje kuće i vjerujem, uputiti Vas na legalizaciju. Ako bi bio prihvaćen zahtjev za rješenje o uvjetima građenja, tada biste morali ispuniti ostale uvjete iz prostornog plana kao što su: veličina parcele, udaljenosti od međa, parkirališna mjesta i sl.

Istovremeno podnošenje dva zahtjeva, za legalizaciju prizemlja i odvojeno za pribavljanje rješenja o uvjetima gradnje za nadogradnju, trebalo bi riješiti oba problema. U tom slučaju od geodeta zatražite istovremeno geodetsku snimku za legalizaciju i posebnu geodetsku podlogu za nadogradnju.

Pitanje 3: Kuća koju planiram legalizirati je uplanjena tj. ucrtana na kopiji katastarskog plana, ali je nakon toga podignut kat. Da li je u mom slučaju potreban geodetski snimak?

Odgovor: Ako je kat u istim gabaritima, a pretpostavljam da jeste, dovoljan je katastarski preris i, naravno, snimka izvedenog stanja.

Pitanje 4: Počinjem iznositi naš problem upravo s primjerom kojeg ste naveli na portalu ,a koji točno opisuje našu situaciju. 

“…Važno je znati i da za legalizaciju nije uvjet stanje vlasništva. Legalizira se izgrađena zgrada neovisno o vlasništvu. Dovoljno je da imate interes za legalizaciju.
Kroz ta pitanja iskristalizirao se i problem legalizacije višestambenih zgrada. Naime, čest je slučaj da neki suvlasnici zgrade ne žele ići u postupak legalizacije, a legalizacija je moguća za zgradu, ne i za njene dijelove (samostalne cjeline – stanove). Suvlasnici, koji podnesu zahtjev, moraju snositi trošak dokumentacije za cijelu zgradu, a nerijetko, neki od suvlasnika ne dozvoljavaju (ili su odsutni, čak i u drugoj državi) arhitektu ulazak u stan radi izrade snimke. Da sve bude teže, neke višestambene zgrade nemaju niti upravitelja zgrade koji bi trebao organizirati poslove oko legalizacije. Za ovakve bi slučajeve dobro došao naputak nadležnog ministarstva…”

Suvlasnici i etažni vlasnici plaćaju komunalni i vodni doprinos razmjerno svom suvlasničkom dijelu zgrade, ali taj dio obaveza ne predstavlja problem, problem nastaje kada neki od suvlasnika zgrade nema /iz bilo kog raloga/  interes za legalizaciju i tada visoki troškovi arhitekta, geodeta i statičara postaju priblem KOGA? – Tko će to platiti ? KAKO NATJERATI nezainteresiranog suvlasnika da podmiri svoje obaveze .

Takvi nezainteresirani, suvlasnici onemogućavaju one koji su voljni, ali nemoćni, zakon im nije pružio mogućnost parcijalne legalizacije, nije ih zaštitio.

Ja predlažem da se formira lista ljudi koji žele legalizaciju,  a onemogućeni su iz ovog ili sličnih razloga, pa da isti budu izuzeti od rigoroznih najvljenih mjera koje slijede od strane države nakon proteka roka od 31. 6. 2013 godine. A da ne govorimo o onima koji su trebali ući u legalizaciju do konca 2012., a onemogućeni su  zbog istih.  Apsurdno, ali istinito, mi smo u takvoj situaciji i to upravo zbog prijava inspekciji od takvih suvlasnika koji sada “koče” legalizaciju.

JOŠ ĆU JEDNOM OPISATI NAŠ SLUČAJ DETALJNO DA BISTE DOBILI ŠTO ZORNIJI PREGLED SITUACIJE NA TERENU / a znamo da nismo jedini /. Molim vas za strpljivost , a detaljni opis će vam omogućiti postavljanje pitanja nadležnom Ministarstvu, na čemu bi vam bili i te kako zahvalni.

Dakle, živimo u prizemlju višestambene zgrade. Iznad nas je stanar koji živi u drugoj državi na prvom katu, a na drugom i trećem je obitelj -majka i sinovi. Treći kat je nelegalno sagrađen, a isti suvlasnik je izgradio i podrum .

Stanar s prvog kata je izgradio predulaz s podrumom koji se proteže sve do trećeg kata.

Mi smo nelegalno sagradili cca 40 m2 – proširenje stana, i  garaže koje su ostakljenom verandom- predulazom spojene na nadograđeni dio stana, a isti na postojeću kuću / time je došlo do spajanja starog i novog dijela, legalnog i ilegalnog- kuća je građena 1958 .god.

Stanovi u prizemlju i na prvom katu imaju svatko svoj ulaz, a stanovi na drugom i trećem katu- majka i sinovi imaju zajednički ulaz.

Kuća je građena 1958. i prodavana različitim vlasnicima kat po kat.

Naša višestambena zgrada nema ni upravitelja  nema zajedničkih ulaza, liftova, i sl.

Uputili smo preporučeno pismo namjere za legalizaciju navodeći da trebamo u legalizaciju ići zajedno jer nije moguće provesti parcijalnu legalizaciju ,ostalim stanarima, moleći za pismeni odgovor i naglašavajući da trebamo ići u legalizaciju do konca ove godine, jer imamo Rješenje o rušenju.. Prošlo je oko mjesec dana i nitko se od stanara na bilo koji način nije očitovao.

Sada naravno shvaćamo da nije dovoljna samo naša dobra volja i namjera nego da smo s nesavjesnim stanarima dovedeni u jako nezgodnu situaciju.

Molim nadležno ministarstvo da nam da naputak što učiniti u konkretnom slučaju. Naime, čak i da imamo toliko novca kako će arhitekt izbvršiti izmjeru njihovih stanova, podruma i stepeništa bez njihova pristanka .

Jednostavno, ne vidimo način na koji možemo predati urednu I kompletnu dokumentaciju potrebnu za legalizaciju.

Nakon isteka roka za legalizaciju ,ne želimo se naći na ” crnoj   listi” nesavjesnih građana, I NE ŽELIMO SNOSITI ZAKONSKE POSLJEDICE zbog propusta drugih.stanara.

Napominjem da  se svi objekti ilegalne nadogradnje koje sam radila nalaze na drugim česticama zemlje i nisu povezani sa česticama zemlje ostalih ilegalnih zgrada drugih stanara, osim što se ilegalno nadograđen stan stanara na trećem katu nalazi iznad legalnog dijela kuće.

Da li smo dužni snositi troškove statičara jer nadogradnjom još jenog 3 kata od starne susjeda prelazimo zgrade od 400m2 ili je to njegova samostalna obaveza?

Koji je rok za legalizaciju u slučaju kada je nastupila zastara Rješenja građevinske inspekcije po ZUP-u, naime protekao je rok od 10 godina?

Da li je u ovom slučaju rok za legalizaciju 31. 12. 2012. ili 31. 6. 2013?

Odgovor: Hrvatska udruga Benedikt je nadležnom Ministarstvu uputila dopis slijedećeg sadržaja: 

Poštovani,

Kod legalizacije nezakonito izgrađenih dijelova višestambene zgrade pojavljuju se slijedeći problemi:

–         Dio suvlasnika nije zainteresiran za legalizaciju;

–         Ako manji dio suvlasnika pokreće legalizaciju, kako riješiti troškove arhitektonske snimke?;

–         Neki suvlasnici žive u drugom gradu ili čak u drugoj državi;

–         Suvlasnik (vlasnik stana) ne dozvoljava arhitektu ulaz u stan radi snimke izvedenog stanja;

–         Zgrada nema upravitelja zgrade;

–         Postoji li mogućnost da snimka obuhvati samo odstupanja od projekta za koji je pribavljen akt o odobrenju gradnje, a da se dio, koji ostaje nepromijenjen, prikaže samo vanjskim gabaritima?.

–         Ovakvi slučajevi nisu rijetki i dobro bi došao naputak Ministarstva.

Očekujemo odgovor Ministarstva.

Odgovor na drugi dio pitanja:

–         Nije bitno na kojim se česticama zgrada nalazi. Legalizira se zgrada neovisno o vlasništvu i neovisno o tome na koliko se čestica nalazi.

–         Trošak statičara je sastavni dio dokumentacije koju predajete. Svi troškovi bi se trebali snositi prema dijelovima (suvlasnici) koji se legalziraju. Logično bi mi bilo da vlasnik kata, zbog kojeg zgrada prelazi 400 m2, snosi povećani trošak dokumentacije, ali to je stvar vašeg dogovora.

–         Glede zastare rješenja građevinske inspekcije ne znam odgovor jer on nije uvjetovan građevinskim nego drugim propisima.

Pitanje 5: U dvorištu imamo neovisnu zgradu  od 47 m2 brutto površine, prizemnu , na  zasebnoj čestici  s kosim krovom. Dio te zgrade 4×3 m, dakle 12m2,  izgrađen je 1967. godine, dakle legalan je, a ostatak nadograđivan u dva navrata 1978. i 1994. godine. Nadograđivani dijelovi su sprema, ostava i služe kao pomoćni objekti ovom legalnom dijelu. Dakle, zgrada je jedna cjelina.

Da li se u ovom slučaju radi o pomoćnoj zgradi ili o jednostavnoj zgradi do 100 m2?

Problem je nastao kada smo u katastru zatražila potvrdu o postojanju zgrade iz 1967. Izdano nam je  Uvjerenje da građevina nije evidentirana u službenoj dokumentaciji kojom raspolaže Područni ured za katastar Split.

Važno je napomenuti da za objekt 4×3 m2  imam :

– Zapisnik Građevinskog inspektora od 30. 1. 1967. u kojem je navedena dim 4x3m2.

– Rješenje Suca za prekršaje od 13.3.1967.

– RJEŠENJE Skupštine općine Split- odjela za UPRAVNO- PRAVNE POSLOVE – o lokacijskoj dozvoli

– foto snimak izgrađene zgrade

Da li je gore navedena dokumentacija dovoljna kao dokaz o postojanju zgrade prije 1968 godine, a ako ne što nam je činiti?

Dakle riječ je o” kombiniranoj “legalizaciji – osnovna zgrada je složena zgrada, a zgrada od 47m2 je jednostavna ili pomoćna. Kako to naglasiti u Zahtjevu za legalizaciju? Da li se ide s jednim arhitektonskim i geodetskim projektom bez obzira da li se kreće u legalizaciju odvojerno za kuću od 47 m2 ili se ista legalizira zajedno sa osnovnom zgradom, koje je najekonomičnije rješenje.?

Ako se zahtjev predaje u dva dijela s vremenskim odmakom da li je potrebno ponovno predavati arh i geodetski snimak ili navesti da je isti predan ranije?

Odgovor: Predajte novi zahtjev katastru s priloženom dokumentacijom: Zapisnik građ. inspektorata, Rješenje suca za prekršaje, foto snimak.  Držim da bi temeljem navedenog trebali izdati traženu potvrdu. Možda će tražiti mišljenje sudskog vještaka, a sudski vještak će lako napraviti vještvo uz dokumente koje imate. Legalizaciju rješavajte istovremeno za osnovnu zgradu i proširenje pomoćne zgrade.

–         Predavanje zahtjeva u dva dijela bi imalo logike ako cijela pomoćna zgrada ne služi osnovnoj namjeni (stan, poslovni prostor), ako je to spremište i slično. Naime, ako je legalna osnovna građevina, za pomoćnu se ne plaća komunalni ni vodni doprinos, za nju ne treba nikakav projekt (snimak), dovoljno je da je ucrtana na katastarskom prerisu, pa ne bi bilo važno niti dokazivati da je dio izgrađen prije 1968. g. Meni bi bilo logičan ovakav pristup i kod zajedničkog zahtjeva, no praksa je izgleda drukčija – uzimaju ukupnu površinu za obračun komunalnog i vodnog doprinosa.

Pitanje 6: Zahvaljujem vama i udruzi Benedikt što ulažete svoj trud i slobodno vrijeme da bi omogućili širem krugu građana rješavanje problema vezano za legalizaciju.

Pokušati ću izložiti svoj problem:

Ja imam kuću u izgradnji u blizu Omiša koja ima sve potrebne suglasnosti, lokacijsku i građevinsku dozvolu od 06.02.2004. g. sa pečatom pravomoćnosti od 06.04.2004. g.

Kuća je na kosom terenu, te je prizemlje nešto manje bruto površine od ostalih etaža (P+2+P).

Po završetku prizemlja, u koje useljavam, vršim uplanu izgrađenog pri uredu za graditeljstvo općine Omiš.

Nekoliko godina kasnije (2005 – 2006), gradim ugrubo prvi kat, te pritom odstupam od projekta u prednjem i zadnje dijelu kuće.

Odstupanje se sastoji u izgradnji dodatnog balkona straga i produženju balkona u prednjem dijelu kuće.

Ovako izgrađen prvi kat uplanjen je u katastru, te nakon toga pri pokušaju traženja, više ne znam kojeg papira za podizanje kredita za daljnju gradnju, uz moju česticu nalazim zabilježbu da nije priložena građevinska i uporabna dozvola.

Na traženje brisanja ove zabilježbe, odbijeno mi je sa obrazloženjem da sam u preizgrađenosti za 70-ak m², što je apsurd (zamjenjena je neto i bruto površina, 107,73 neto i 177,00 bruto, po objašnjenju projektanta, u projektu nije bila obveza navođenje bruto površine…). Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja ukazivanja na ovu nelogičnost, odustajem, te takvo stanje ostaje do danas.

Moje su dvojbe i pitanja slijedeće:

Prva varijanta – da li rješavati samo prizemlje i prvi kat sa mogućnošću kasnije dogradnje idućih etaža po ovom istom dopunjenom ili obnovljenom projektu. Koji papiri, procedure, koji vanjski suradnici?

Druga varijanta – da li raditi obnovu projekta prema promijenjenoj tlocrtnoj površini. Koji papiri, procedure, koji vanjski suradnici?

Treća varijanta – Je li moguće reteriranje u bruto površini (otkidanje zadnjih balkona, uz ubacivanje jedne unutarnje lođe), bi li to bio kompromis u povratku u prethodno projektirane bruto površine?

Odgovor: Nema nikakve potrebe da bilo što ukidate odnosno smanjujete. 

Kuća je ucrtana u katastru, ne treba Vam geodetska snimka. Ako je katastarski preris star, zatražite novi, brzo se dobije, a on zamjenjuje geodetsku snimku.

Nakon toga trebate ovlaštenog arhitekta koji će napraviti snimku izvedenog stanja s najmanje četiri fotografije i izračunom elemenata za obračun naknade te komunalnog i vodnog doprinosa.

Naknadu, te komunalni i vodni doprinos plaćate samo za povećani obujam i to onaj koji će arhitekt izračunati. Tako Vam prijašnje greške ne utječu na to. Razliku treba uzeti u odnosu na projektirano ranije i snimljeno sada. Razlika će Vam biti malena jer je mala razlika izvedenog u odnosu na raniji projekt, ali i stoga što se terase, balkoni i lođe uzimaju s koeficijentom umanjenja.

Postupak kod legalizacije je jednostavan, za razliku od postupka pribavljanja građevne dozvole koji je kompliciran i dugotrajan. Problem Vam nije velik i sigurno ćete ga brzo i uspješno riješiti.

Dodatno pitanje:

Je li legalizacija omogućava nesmetano dobijanje građevinske dozvole, ili je to suvišno. Odnosno, da li rješenje o legalizaciji zamjenjuje građevinsku dozvolu? 

Odgovor: Legalizacijom možete obuhvatiti samo ono što je izgrađeno, ne ono što namjeravate graditi. Legalizacijom dobivate rješenje o izvedenom stanju koje zamjenjuje i građevnu i uporabnu dozvolu, pa njih ne treba posebno pribaviti. Kao sam već rekao, ako je kuća ucrtana u katastru (a napisali ste da je) ne treba Vam geodetska situacija. Izvadite samo preris iz katastra.

Pretpostavljam da ste, prilikom pribavljanja dozvole, već platili komunalni i vodni doprinos. U tom slučaju plaćate samo naknadu (kaznu) koja bi u Vašem slučaju trebala biti minimalna t.j. 500 kn. Komunalni i vodni doprinos bi plaćali samo za prošireni dio terase, a terase se umanjuju s koeficijentom umanjenja, pa i tu ne očekujem veći iznos.

Dodatno pitanje: Od kakvog mi je značaja prethodno izvedeni projekt sa sveukupnim davanjima za čitav objekt, pri ev. izgradnji treće i četvrte etaže? Vjerojatno za nastavak gradnje moram ići sa novim projektom.

Odgovor: Nakon legalizacije prijašnji projekt postaje nevažan za gornje etaže. Dakle, novi zahtjev za nadogradnju, novi projekt. Međutim Vaš plaćeni komunalni doprinos (pretpostavljam da ste platili za sve etaže koje su bile uključene u dozvolu) mora se uzeti u obzir i za slijedeće etaže. O tome će trebati voditi računa već prigodom legalizacije izgrađenog.

Obzirom da ste pribavili dozvolu za dva puta veću (u visinu) kuću od izgrađene, osjećam se obveznim pojasniti i mogućnost korištenja postojeće dozvole i projekta. U tom slučaju morali biste srušiti proširenja, a za eventualne izmjene unutar odobrene veličine etaže napraviti izmjenu projekta i zatražiti dopunu potvrde projekta. Tada ne biste uopće koristili institut legalizacije. Da nije rušenja, to bi bilo dobro rješenje. Ovako držim da je ipak bolje prvo legalizirati, a zatim tražiti dozvolu za nadogradnju, ali uz priznavanje plaćenog komunalnog doprinosa.  

Pitanje 7: POŠTOVANI ! PUNO VAM I OD SRCA HVALA. IMA , JOŠ UVIJEK IMA DOBRIH LJUDI I HVALA BOGU NA NJIMA.
UPRAVO DANAS SMO DOBILI DVIJE “ČESTITKE ” – OD MINISTARSTVA GRADITELJSTVA ZAGREB U KOJEM NAS ZA OBA NAŠA OBJEKTA POZIVAJU DA DO KONCA GODINE MORAMO “UĆI ” U LEGALIZACIJU – U PROTIVNOM POSLIJE TOG ROKA NEĆEMO MOĆI PODNIJETI ZAHTJEV I USLIJEDIT ĆE RUŠENJE .

O, Bože, kakva li apsurda, umjesto naputka što i kako izići iz sulude situacije na terenu mi dobivamo čestitke na koje ne možemo odgovoriti. Što napraviti?  Naime , nadali smo se da će naši susjedi otegnuti i nereagirati, ali da će možda aktivirati   na zadnji rok od 31.6.2013. a sada i ta nada otpada. Vrijeme nam ističe, curi. Sreća da smo poslali ono pismo “namjere o legalizaciji” ima već i 15- ak dana, – u prilogu vam je ,ali nitko od stanara se nije očitovao na njega, ni pismeno ni usmeno. U međuvremenu smo došli i do adrese stanara iz Srbije i uputili mu pismo, ali bez odgovora, bez riječi. Uz svu pamet i logiku ne znamo kako dalje i što dalje učiniti? Kao da smo u stupici. …

Sada je situacija još gora jer ne znamo njihovo mišljenje, ne iskazuju ga, vrijeme teče, a kako ući u njihove stanove, napraviti izmjeru bez njihova dopuštenja, kako sve naplatiti. Kako će arhitekt i geometar bez njihova dopuštenja, volje, dozvole šetati njihovom zemljom, kako će ući u stanove, podrume ?

Molim vas ko dobrog i poštenog čovjeka da nešto smislite i o tome nas obavijestite.

Zahvaljujem.

Odgovor: Pokušati ću Vam pomoći odgovorom na novonastalu situaciju.  Za nelegalne zgrade, za koje se vodi inspekcijski postupak (rješenje o rušenju i sl.) rok legalizacije je 31.12.2012. neovisno o obavijesti Ministarstva. Dakle, taj rok je važeći za cijelu zgradu, neovisno je li netko dobio ili nije dobio dopis Ministarstva, jer je zasigurno ranije dobio rješenje inspekcije. 

Vrijeme teče i morate požuriti. Stoga predlažem da učinite slijedeće (ovim redom):

–         pribavite kopiju katastarskog plana (katastarski preris)

–         naručite geodetsku snimku

–         angažirajte arhitekta za arhitektonsku snimku i izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva (najbolje je da arhitekt i to riješi s ovl. ing. građ. s kojim on surađuje)

Problem ulaska u stanove možete riješiti tako da stanove u koje ne možete ući prikažete samo s konstruktivnim zidovima bez pregrada. Naravno, izvana ćete izmjeriti sve što možete. U tehničkom opisu naglasiti da nije bio moguć očevid u nekim stanovima. Budući da se legalizirati mogu i zgrade koje imaju samo konstrukciju, ne bi trebalo biti prepreke. Ukoliko bi kasnije i bilo problema, vi ste ispunili zakonsku obvezu, predali ste zahtjev na vrijeme, neovisno kada će on biti riješen. Važno je da vam zahtjev ne bude odbijen, eventualne dopune se mogu raditi a da se postupak ne prekida. Ako se zahtjev odbije, postupak je prekinut, a novi više ne možete pokrenuti nakon kraja ove godine.

Pitanje troškova, u prvom redu potraživanje od onih koji sada odbijaju sudjelovanje u troškovima, biti ćete prisiljeni rješavati naknadno. Pri tom mislim na troškove izrade dokumentacije, ostale troškove i tako snosi svatko za svoj dio, a država će to rješavati ovrhom prema neplatišama.

Na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=13151

pod nazivom “Najčešća pitanja i odgovori” možete naći veći broj odgovora na pitanja glede legalizacije nezakonito izgrađenih građevina.

Izdvajamo neka:

Mora li pomoćna i glavna zgrada biti na istoj čestici?

ODGOVOR:  Ne moraju.

Garaža nije vidljiva na katastarskom planu, a sve ostale građevine jesu. Iz Zakona o postupanju sa nezakonto izgrađenim zgradama nije jasno vidljivo da li je za postupak legalizacije potrebno priložiti iste podatke/dokumente (3 kopije katstarskog plana, dokaz o legalnosti osnovne zgrade) kada je pomoćna zgrada vidljiva i kada nije vidljiva na katastarskom planu.

ODGOVOR: U postupku ozakonjenja pomoćne zgrade zahtjevu se prilažu 3 kopije katastarskog plana neovisno o tome je li pomoćna zgrada evidentirana ili nije evidentirana u katastru.

Je li prihvatljiva kopija katastarskog plana ako zgrada nije ucrtana u 100% površini, odnosno ako nije ucrtan manji dio zgrade, kao napr. naknadno zatvorena terasa, a zatvorena je prije 21.06.2011 god.

ODGOVOR: Umjesto 3 kopije katastarskog plana u konkretnom slučaju treba priložiti 3 primjerka geodetske snimke.

Kuća je građena prije 15.2.1968. Na koji se način dokazuje ta činjenica? Treba li ju legalizirati?

ODGOVOR: Građevine građene prije 15.2.1968. smatraju se zakonito izgrađenima i ne podliježu postupku ozakonjenja. Naravno ukoliko na njima nakon tog datuma nisu vršene dogradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije bez zakonom propisanog  odobrenja. Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 330. propisuje način pribavljanja uvjerenja da je građevina izgrađena prije tog datuma.

Članak 330.
(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela.
(2) O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
(3) Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo.
(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.
(5) Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.
(6) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka.
(7) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg provodi građevinska inspekcija.

Kako legalizirati zgradu sagrađenu nakon 21.6.2011. Zgrada se uklapa u odredbe važećeg prostornog plana?

ODGOVOR: Za zgradu sagrađenu u skladu s odredbama važećeg prostornog plana može se izdati odgovarajuća dokumentacija za gradnju temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Odobrenje koje će se izdati i dokumentacija koju se treba priložiti ovise o karakteru građevine, prije svega njenoj veličini i složenosti.

Plaća li se komunalni doprinos prilikom ozakonjenja pomoćne zgrade?

ODGOVOR: Člankom 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se komunalni i vodni doprinos ne plaćaju prilikom ozakonjenja pomoćne zgrade.

Da li se obračunavaju komunalni i vodni doprinosi za pomoćne zgrade do 50,00 m², iako je osnovna zgrada ilegalna i u postupku je legalizacije?

ODGOVOR: Komunalni i vodni doprinos ne obračunavaju se prilikom legalizacije pomoćnih zgrada. Zgrada do 50 m ne može biti u kategoriji pomoćnih zgrada ako je glavna grada nezakonita. Naime, članak 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kaže da je u postupku ozakonjenja pomoćne zgrade potrebno priložiti tri primjerka kopije katastarskog plana i akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena. Iz svega proizlazi da se u konkretnom slučaju obračunava i vodni i komunalni doprinos.

HUB

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save