Iako nije previše uobičajeno, priču o alkoholu započet ćemo objašnjenjem o pojmu alkohola kao o najstarijem i najraširenijem sredstvu ovisnosti, tj. legalnoj, kućnoj ili narodnoj drogi. Naime, droga je svako sredstvo u kru­tom, tekućem ili plinovitom stanju koje unošenjem u organizam dovodi do tjele­snih ili duševnih promjena.

Psihoaktivne droge su one koje djeluju na mozak i mogu mijenjati mišljenje, osjećaje i ponašanje onoga koji ih uzme.

Pijenjem alkohola mijenja se raspolo­ženje, osjećanje i ponašanje čovjeka, dakle, alkohol svakako djeluje kao opoj­no sredstvo i njegovo korištenje može imati ozbiljne posljedice po fizičko i psihičko zdravlje osobe koja pije.

Alkohol je prvo sredstvo ovisnosti koje mladi probaju i s kojim se najčešće prvi put susretnu u obiteljskom domu gdje im alkohol nerijetko bude i ponuđen nagovorom roditelja ili druge rodbine. Vrlo su alarmantni statistički podaci koji govore o sve ranijem početku pijenja i prvih opijanja kod mladih. Prema ESPADOVOM istraživanju od 2003. god: Hrvatska je među 12 zemalja u kojima mladi piju više nego prije 4 godine, nalazimo se na 8. mjestu između 35 zemalja. Značajan je porast prekomjernog pi­jenja kod djevojaka. (Sličan porast zabilježen je još u Bugarskoj, Latviji, Rusiji i Italiji.) Djevojčice piju 10 puta češće nego prije 8 godina, a dječaci dva puta više.

Kontinuirani porast konzumiranja alkohola među mla­dima:

Adolescencija je vrijeme burnih psihič­kih i fizičkih promjena u mladom čovje­ku koji se ponaša kao dijete, a traži da ga se tretira kao odrasloga, pri čemu dominira jaka nestabilnost.

Osobitosti konzumiranja alkohola kod mladih:

• kombiniranje više vrsta alkoholnih pića ili pijenje s drugim psihoaktivnim supstancama
• pijenje u posebnim emocionalnim stanjima (radost, tuga, bolest)
• brzo ispijanje alkoholnih pića u “rundama” ili čak takmičenje u tome:

1. da se pije na prazan želudac
2. da se pićem utoli žeđ
3. da se pije više dana bez pauze
4. da se ne obazire na moguće posljedice
5. da se pije radi postizanja nekog efekta, npr. smanjenja treme

U Hrvatskoj je zabilježeno oko 250 000 alkoholičara te posredno dolazimo do podatka da zbog posljedica prekomjer­nog pijenja trpi više od 1 milijun ljudi. Procjenjuje se da je 7,5 % odraslih oso­ba ovisno o alkoholu, tj. oko 4 % žena i 10 % muškaraca.

Prema podacima HZJZ u 2004. godini bolnički je liječeno 8.637 osoba zbog problema s alkoholom s prosječnim tra­janjem hospitalizacije 22.5 dana. To naravno ni blizu nije sve jer se al­koholičari liječe i zbog drugih bolesti koje nastaju kao posljedica alkoholizma (ciroza jetre, pankreatitis, itd.) i zapra­vo svaki četvrti bolnički krevet zauzima osoba koja se liječi zbog neke alkoho­lom uzrokovane bolesti. Alkoholizam je uzrok raspada oko tre­ćine brakova.

Očekivano trajanje života alkoholičara je od 10 do 12 godina kraće. Stopa smrtnosti alkoholičara je 2.5 puta veća od prosjeka.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije alkoholičar je: “…osoba koja duže i prekomjerno pije alkoholna pića, kod koje se razvila ovi­snost o alkoholu i koja pokazuje najče­šće poremećaje ponašanja te dolazi do oštećenja duševnog i tjelesnog zdravlja i gospodarskog stanja.U pojam alkoholi­čara uključuje se već i onaj tko pokazuje početke poremećaja u tom smislu.”

Štetni učinci alkohola

Nakon resorpcije u želucu alkohol vrlo brzo putem krvi dolazi do svih stanica ljudskog tijela i na njih štetno djeluje. Prekomjerno pijenje uzrokovat će broj­na organska oštećenja i duševne pore­mećaje.

Oštećenje živčanog sustava

• Odumiranje moždanih stanica u kori mozga te posljedično moralno, umno propadanje, promjena osobnosti, ne­kritičnost, zaboravljivost;
• oštećenje malog mozga: smetnje ravnoteže i drhtanje prstiju
• oštećenje perifernih živaca (poli­neuropatija): nesiguran hod, grčevi u potkoljenicama, gubitak osjeta, paraliza
• oštećenje vidnog živca, slabovidnost i gubitak središnjeg vida

Oštećenja probavnog sustava

1. Usna šupljina: češće se javlja karijes i paradontoza (propada­nje zubnog mesa), a kod alko­holičara je primijećena i veća učestalost karcinoma jezika, grla i grkljana.
2. Jednjak: česte upale sluznice, slabost donjeg sfinktera i refleksni
3. ezofagitis, a 5 puta se češće javlja karci­nom jednjaka nego u osoba koje ne piju.
4. Želudac i crijeva: najčešće se javlja gastritis i oštećenje sluznice želuca i crijeva pa su uobičajena jutarnja povra­ćanja i mučnine kod alkoholičara.
5. Ciroza jetre: najpoznatija i vrlo česta komplikacija alkoholne bolesti jetre, često letalnog ishoda, naročito kod mla­đih žena Kod alkoholičara je i učestalije javljanje karcinoma jetre.
6. Alkoholni pankreatitis: opasna upalna bolest gušterače, česta komplikacija alkoholizma

Oštećenje srčano-žilnog sustava

Alkohol izravno oštećuje srčano-žilni sustav, a zbog nedostatka vitamina B 1 javlja se alkoholna kardiomiopatija (oštećenje srčanog mišića). Alkoholičari češće boluju od bolesti vi­sokog krvnog tlaka (hipertenzije).

Oštećenje kože

Kod dugotrajnog uzimanja alkohola jav­lja se plavkasta boja lica zbog prošire­nja malih vena lica, naročito na nosu i obrazima, a posebno je to izraženo na hladnoći (facies aethylica).

Pelagra (bolest kože izazvana nedostat­kom vitamina grupe B, nikotinske kise­line i nikotinamida) češće se javlja kod alkoholičara.

Tuberkuloza se često javlja kao kompli­kacija alkoholizma.

Oštećenje reproduktivnog sustava i po­remećaj seksualnih funkcija:

Alkohol pojačava spolni nagon, ali sma­njuje spolnu moć (snižava sposobnost erekcije). Dugotrajna upotreba dovodi do nepovratnog propadanja tkiva testisa i smanjenja fertilne sposobnosti muškarca.

Kod žena često je uzrok promiskuitet­nom ponašanju, a u trudnoći često uzro­kuje spontane pobačaje.

Trudnice koje prekomjerno konzumiraju alkohol često rađaju djecu s oštećenjima (alkoholni fetalni sindrom) koji uključu­je i mentalnu retardaciju djeteta.

Duševni poremećaji

Pretjerano konzumiranje alkohola dovo­di do trajnih poremećenih međusobnih odnosa u obitelji, na poslu i komunika­ciji s prijateljima. Česte su neobjašnjive promjene raspoloženja, nervozno i gru­bo reagiranje. Kod alkoholičara se često javlja i depresija koju on ne prepoznaje pa simptome lošeg raspoloženja, tuge i bezvoljnosti „liječi“ alkoholom, što još više pogoršava depresiju.

Bolesno pijano stanje ozbiljan je dušev­ni poremećaj suženja svijesti, nemira i agresivnosti.

Delirium tremens je najčešća alkohol­na psihoza, a u akutnom stanju javljaju se psihomotorni nemir, strah, potpuna dezorijentacija u vremenu i prostoru, te karakteristične halucinacije sitnih životinjica ili insekata („bijeli miševi“). U 10 % slučajeva je smrtonosan.

Korsakovljeva psihoza obilježena je najprije djelomičnim, a poslije potpu­nim gubitkom pamćenja, te bježanjem u izmišljenu stvarnost.

Psihoza ljubomore češća je kod muška­raca, a povezana je s vrlo čestom impo­tencijom kod kroničnih alkoholičara.

Faze alkoholizma

1. Faza društvene potrošnje

Organizam se privikava na alkohol. Učestalom konzumacijom sve se više povećava količina alkohola potrebna da bi se osje­tio isti učinak.

2. Faza alkoholizma

Obilježena je prestankom rasta pod­nošljivosti, to je tzv. faza baždara, a karakterizirana je stalnom potrebom za pijenjem kako bi se izbjegla apstinen­cijska kriza.

3. Faza nepovratnih oštećenja

Obilježena je padom tolerancije, tj. podnošljivosti alkohola.

Alkoholičaru je na kraju dovoljna jed­na čaša da se potpuno opije. Ova faza karakterizirana je brojnim tjelesnim, duševnim i socijalnim simptomima pro­padanja alkoholičara.

p.s. Hrvatska danas prema nekim podacima zauzima treće mjesto po konzumaciji alkohola u Europi. Droga i alkohol sve više postaju dio odrastanja. Nema dana da ne čujemo loše vijesti o zločinima i nasilju koji se događaju pod utjecajem droga i alkohola. Što možemo učiniti kao društvo da suzbijemo ovisnost? Roditelji, da li znate s kim se i kako druže vaša djeca?

Autorica: Diana Uvodić-Đurić, dr.med., specijalist školske medicine

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save