Putin: “SAD i njihovi batleri u Bruxellesu i Strasburgu protive se obostranoj koristi za EU i Rusiju”
U svojim izlaganjima na 9. Valdai Clubu, koji se održao krajem prošlog mjeseca u St. Petersburgu i Moskvi, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je potvrdio svoju želju o nužnosti ekonomsko-energetskog saveza između Rusije i EU, jer bi takvo zajedništvo moglo biti pobjednički potez na svjetskom tržištu.
Isto tako je bio eksplicitan i oštar dajući, u svom maniru, odgovore na mnoga aktualna pitanja iz ekonomije i financija.
U pravu je ruski lider kad primjećuje da se Ruska Federacija i EU nadopunjuju po pitanju energetskih resursa i u mnogim granama gospodarstva i da su ( zajedno) u stanju stvoriti jednu “realnu konkurentnost” u trenutku krize ovakvih razmjera. Putin kaže da mu je izuzetno žao što se “ide naprijed, ali presporo”, u suradnji s ovom Europom. Isto tako se pretvarao da ne zna koja je bila uloga bruxellskih tehnokrata i frankfurtskih bankara (ECB) u bojkotiranju ovog mogućeg saveza zbog njihove odanosti atlantskom savezu.
Govoreći o viznom režimu, izjavio je: “Ne možemo se dogovoriti oko viznog režima; pa to je odista smiješno!” (Objašnjavajući kako vizni režim i stopa kriminaliteta, što su neki naveli kao uzročno-posljedičnu vezu, nema nikakvog uporišta u činjenicama).
Bio je jasan: “Rusija ne može postati članica EU, jer to nije realno. Ni u teritorijalnom smislu i s ekonomske točke gledišta. Treba pronaći način da se približimo jedni drugima. Rusija posjeduje prirodne resurse u neograničenim količinama, a zemlje Europske Unije bi mogli doprinijeti svojom tehnologijom. Iako postoji pomak, sve to je još uvijek nedovoljno”.
O pravim uzrocima nepostizanja dogovora nije htio govoriti. Iza čega se da naslutiti želja interesnih skupina da anuliraju energetsku neovisnost Rusije i njenih kompanija, koje su pravi giganti u vlasništvu države. Vraćeni u posjed Kremlja zahvaljujući politici vođenoj od strane Putina posljednjih 12 godina, otkad je preuzeo vlast.
Puno oštriji je bio u pogledu uspostavljanja monetarne unije u EU. Po njemu je EU napravila “iskorak veći no što je mogla podnijeti”. Eurozona se, prihvaćajući euro kao platežno sredstvo, sad nalazi u situaciji da ne zna što joj je činiti. Za krizu u Europi je rekao da je “kriza sustava , a ne samo pitanje nečijeg duga” i da je euro jedan od uzroka te krize.
– “Prerano je, a i situacija je potpuno drukčija za ekonomsku uniju bivših sovjetskih država i monetarnu uniju s Bjelorusijom, po modelu EU. Najprije treba pronaći model: savršen, održiv i funkcionalan, tek onda pristupiti realizaciji. Europa je učinila suprotno, iz političkih razloga je ubrzala proces, te sada mora pribjeći starim, nepopularnim mjerama da bi uspjela oporaviti gospodarstva zemalja članica monetarne unije”.
– “Grčka bi se sada s drahmom mogla spasiti i oporaviti. A nalaze se bez ikakvih mogućnosti i instrumenata za oporavak, samo s ogromnim dugom. Rusija će znati modernizirati i proširiti svoje gospodarstvo. Kupovina dijela British Petrola od strane Rosnefta ne znači da država želi povećati kontrolu na tržištu energenata. Naprotiv. Europa bi trebala naći način za zbližavanje, ali pokušaji Kremlja da se približi Europskoj Uniji ne postižu željene ciljeve”.
– “SAD i njihovi batleri, povezani s Bruxellesom i Strasburgom se kreću samo slijedeći uputstva. Opiru se bilo kakvom trajnijem dogovoru, od kojeg bi imali obostranu korist i zemlje EU i Ruska Federacija”.
Putin je potom prešao na predstavljanje plana za svoj novi predsjednički mandat. Samouvjeren u sebe, pripisujući si uspjeh postignutih reformi koje su u centar pažnje postavili nacionalnu suverenost u svim segmentima, nasuprot “spletkarenjima i zavjerama oligarha i vjernog SAD-u Borisa Jeljcina”. Objasnio je one reforme u tijeku i najavio nove.
izvor(i): http://valdaiclub.com/photo/50400.html | http://www.rinascita.eu/index.php?action=news&id=17430 |
N. Babić/advance
