Nova knjiga “Rat svjetova-Euroazijanizam protiv atlantizma”
U trenutku kada ruski predsjednik Vladimir Putin poziva na stvaranje euroazijatske unije koja bi obuhvatila područja bivših sovjetskih republika, nova knjiga geopolitologa Jure Vujića
„Rat svjetova-euroazijanizam protiv atlantizma“ {jathumbnail off}(u izdanju Synergies-Minerve analyses géopolitiques), razotkriva brojne pojedinosti o zapadno-američkoj atlantskoj i ruskoj euroazijskoj geopolitici, koje su do sada za širu publiku bile nepoznate.
U prepunoj dvorani kulturno-informativnog centra 20. prosinca je održano predstavljanje zadnje knjige mr. Jure Vujića, geopolitologa „ Rat svjetova-Euroazijanizam protiv atlantizma“ (u izdanju Minerve- Analyses geopolitiques).
Na skupu su govorili veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj dr. sc. Robert Markaryan, povjesničar Antun Abramović i drugi ugledni gosti. Nakon povijesnog prikaza geneze i razvitka euroazijanističke ideje raspravljalo se o suvremenoj gospodarskoj i društveno-moralnoj krizi i njenim implikacijama na multipolarnu geopolitičku rekonfiguraciju svijeta , a i o alternativnim mogućim rješenjima i ulozi Euroazije kao značajne strateške i geopolitičke makro-regije svijeta.
Autor Jure Vujić je istaknuo kako Euroazijatski prostor ostaje ključno geostrateško i geoenergetsko područje, na kojem se još uvijek suprotstavljaju različiti geopolitički i gospodarski interesi atlantskih i euroazijatskih suparničkih sila. Naglasio je također da je manje poznato u javnosti da suvremeni euroazijanizam čini jednu metapolitičku, filozofsku i kulturno-idejnu matricu koja se nameće kao moguća alternativa Atlantizmu, jer zagovara kulturološki diferencijalni i policentrični pristup dok atlantizam nastoji mehanicistički uniformizirati svijet šireći neoliberalni kapitalistički tržišni model na globalnoj razini.
Ruski Veleposlanik Robert Markaryan je naglasio kako stvaranje euroazijatskih gospodarskih integracija ne isklučuje suradnju s euroatlanskim integracijama, naglasivši kako je Vujićeva knjiga pionirski rad na tom području i veliki znanstveni doprinos za razvoj rusko-hrvatskih odnosa.
Po mišljenju autora, riječ je istinskom sukobu između dva „pogleda svijeta“, „rat svjetova“ koji nadilazi samu geopolitičku i energetsku igru Rusije i SAD oko kontrole strateškog i energetskog područje današnje Srednje Azije. U Srednjem su vijeku kabalisti interpretirali svjetsku povijest kao borbu između mora i kopna, između pomorske sile utjelovljene u figuri kita „Levijatna“ i zemaljske sile koju simbolizira slon ili bik „Behemot“. Današnji euroazijski pokret obuhvaća široku lepezu šarolikih intelektualnih krugova i kružoka (od „velikoruskih“ do nacional-boljševističkih), koji zakulisno utječu na današnju rusku elitu pa svoje pristaše nalaze i u znanstvenim, akademskim, sveučilišnim, vojnim i vladinim ruskim krugovima.
U knjizi su prikazani ideološki izvori euroazijanizma (Ruska i njemačka konzervativna revolucija iz XIX. i XX.stoljeća, iranski i njemački 
euroazijanizam, nacional-boljševizam, tradicionalizam Julisa Evole i eurosovjetizam Jean Thiriarta ), euroazijski model civilizacije ( nasljeđe Herdera, Spenglera i Braudela, postcivilizacijski diskurz i kulturološki pristup), euroazijanistička geopolitika (povijesna geneza geopolitike, „veliki prostori“ i kulturalizam euroazijske geopolitike, glavne geopolitičke osovine, pitanje granice Euroazije i suvremene geoenergetske geopolitike u Euroaziji), geneza ideje Atlantizma kao paradigma integralne američke strategije u Euroaziji, utjecaj kršćanskog fundamentalizma na Atlantsku globalnu geopolitiku, filozofski i ekonomski temelji atlantizma, atlantski neo-containement i atlantski univerzalizam.
S geopolitičkog aspekta, uz mnogobrojne geopolitičke podatke, autor nam pokazuje kako je kratko razdoblje germansko-ruskog pakta 1939. bilo izdanak euroazijatske geopolitičke koncepcije kada je njemački geopolitolog Karl Haushofera zagovarao nužnost ostvarenja germansko-ruskog saveza. S atlantskog aspekta, u knjizi otkrivamo također snažni utjecaj evangelističkog kršćanskog fundamentalizma i milenarističkog mesijanizma na američku vanjsku politiku a posebice za vrijeme Bushove neokonzervativne administracije. Saznajemo također da u Ovalnom uredu Bijele kuće često se spominju figure „Antikrista“, „milenijuma“; i „Manifest destiny“, a da je vrlo popularan zatvoreni klub „Left Behind Prophecy Club“, u kojem se međunarodne aktualnosti komentiraju kroz vjersku i apokaliptičnu prizmu.
J.V. |vecernji| benedikt
