Prvi put nakon rata u Hrvatskoj se osniva pričuvna policija
Kukuriku koalicija u strahu od masovne pobune građana angažira oko 8.000 pričuvnih policajaca Prvi put nakon 1990. godine opet se u Hrvatsku uvodi pričuvna policija koja se ugasila još tijekom Domovinskog rata.
Naime, simptomatično, baš u vrijeme velikih uličnih nereda u Grčkoj i Španjolskoj, a i onih u susjednoj Sloveniji, po vrlo kratkom postupku, gotovo nezapaženo od javnosti uvedena je na sjednici Vlade u listopadu Uredba o pričuvnoj policiji.
Prema toj Uredbi MUP će uz sadašnju policiju dobiti uskoro novih 7646 pričuvnih policajaca, koji će biti dodani aktivnom sastavu za slučajeve …ratnog stanja ili neposredne ugrožene jedinstvenosti države te u drugim slučajevima kada je teško ugrožena unutarnja sigurnost, za osiguranje značajnih javnih okupljanja… i sličnog, uglavnom pružanja pomoći policijskim službenicima prilikom obavljanja takvih poslova.
Amaterska policijska obuka
Zanimljivo je da će taj broj policijskih pričuvnika, za razliku od dragovoljaca u Domovinskom ratu koji su to radili besplatno, primati stalno 10 posto plaće, odnosno 530 kuna dok su neaktivni, a 80 posto dohotka policajaca za vrijeme aktive, što će iznositi od 2652 do 5305 kuna neto. Već krajem godine, tijekom selekcije kandidata za koje je naglašeno da ne smiju biti članovi političkih stranaka (!), znat će se tko će biti dio tima od preko sedam tisuća dragovoljnih pripadnika novooformljene pričuvne policije. Pitanje je mogu li skraćenim školovanjem od samo 40 sati nekakve obuke na Policijskoj akademiji, steći znanja policajca. Doduše to brzometno školovanje stajat će porezne obveznike 1357 kuna po osobi. U tu svotu nije uračunata 12.926 kuna ‘teška’ policijska odora i 2000 kuna vrijedan pištolj HS 9, te druga oprema sukladno propisima.
Zanimljivo je da sada u vrijeme štednje koju svakodnevno propovijeda i premijer Milanović i njegov financijski ministar Linić, MUP troši novac za formiranje pričuvne policije veličine četiriju vojnih brigada. Doduše tu reaktivaciju pričuvne policije najavio je ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić još sredinom godine, procjenjujući tada da će, na primjer, dvomjesečno angažiranje 150 pričuvnih policajaca, uz njihovo školovanje i opremu stajati između 2,3 i 3,4 milijuna kuna.
Veliki broj država EU nema pričuvnu policiju
Uredbom je precizirano da ukupan broj hrvatskih pričuvnih policajaca ne može prelaziti 30 posto od ukupnog broja dosadašnjih zaposlenika u MUP-u. Zanimalo nas je imaju li policije članica Europske Unije pričuvu. Prema podacima Circo group EU u Uniji samo tri članice održavaju pričuvnu policiju, i to Velika Britanija, Nizozemska i Njemačka. Ostale članice EU taj pojam ne poznaju.
Osim toga za razliku od novoutemeljene policijske pričuve u Hrvatskoj koja dopušta brojčano veličinu tih postrojbi čak 30 posto aktivnog sastava policije, u navedene tri članice EU taj postotak iznosi jedva 6 do 7 posto. Prema tome, otvara se pitanje je li zaista potreban toliki broj pričuvne policije u Hrvatskoj i zašto.
Nezavisni promatrači i poznavatelji policijskog ustroja sumnjičavo promatraju taj novi potez Milanovićeve Vlade. Istina je da nezadovoljstvo građana u Hrvatskoj traje već neko vrijeme. Sjetimo se prošlogodišnjih prosvjeda fejsbukovaca, seljačkih udruga, mljekara, branitelja, radnica ‘Kamenskog’, pa ovogodišnjih prosvjeda prosvjetnih radnika, ‘Jadrankamena’, ‘Gredelja’, ‘varteksovaca’ i drugih koji mjesecima ne primaju plaće, ali i posebno prošlomjesečnog prosvjeda policije na Markovu trgu zbog ukidanja otpremnina, pa uvođenje nove i tako ogromne policijske pričuve postaje jasnije.
Iz dana u dan raste broj nezadovoljnih građana. Spoj svih obespravljenih društvenih struktura – seljaka, radnika, branitelja – najbolji je dokaz da su nam prosvjedi sve opasniji, tvrde čelnici glavnih sindikalnih središnjica jer najgora nas situacija čeka već početkom sljedeće godine. Novca tada ne će biti ni za što i onda bi se mogao dogoditi krah i kolaps, a ljudi će izići masovno na ulice i tražiti prije ljeta prijevremene izbore. Okidač za žešću reakciju koja bi izazvala potrebu za pričuvnom policijom, tvrde sociolozi, mogao bi biti broj još više nezaposlenih ili onih koji rade, a već mjesecima ne primaju plaće, zatim najavljena nova poskupljenja hrane i komunalija.
Vlada gubi povjerenje u temeljnu policiju
Prema tome, znači da Vlada više nema povjerenja u temeljnu policiju i priprema novu, pričuvnu, koja će tek po odrađenim zadatcima primati plaću, osim mjesečnog džeparca od 500 kuna kad čeka pritajena. Konačno, prije pola godine, sam ministar Ostojić najavio je otkaze u policiji radi uštede jer ih tamo navodno ima viška. S takvog gledišta, bilo bi to samo uklanjanje 2000 nepodobnih sa 100 posto plaće, da bi se zaposlilo 7500 podobnih sa 80 posto plaće?
Ili je to samo ustupak statistici, da bude uskoro 7647 nezaposlenih manje.
Premda je teško povjerovati da su neredi u Grčkoj, Španjolskoj i konačno u slovenskim gradovima potakli ministra Ostojića da što brže konsolidira policijske rezerviste, razloga za strah na Markovu trgu svakako ima jer su okolnosti zrele i za veća i spontanija okupljanja i suprotstavljanja građana Hrvatske.
Mjere štednje digle su na noge Slovence koji imaju daleko veća primanja nego Hrvati. Okidač za pokretanje nereda u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Sloveniji, sve veća je ugroženost od stranih banaka, sve bogatijih tajkuna i zbog, iz dana u dan, rastuće nezaposlenosti. Sličnost sa hrvatskom stvarnošću nije daleko.
Strah vladajuće elite i oporbe
Vlada ukida ovih dana poreze na luksuz, najavljuje poreze na imovinu, ukida nulte stope PDV-a na kruh i mlijeko, poskupljuje struju, plin i grijanje. I dalje dopušta bankama da dobit iznose u inozemstvo. Neuspjeli pokušaj uvođenja medijskog poreza samo je još jedan dodatni plamen na dugu Linićevu listu dužnika građana, kojima su sada i komunalci sjeli na račune. Blokiranih je 24 tisuće računa. Čini se da je sve to skupa jedini razlog za strah vladajuće elite, ali i oporbe, koje zajedno od izbora do izbora samo mijenjaju fotelje i uloge, po onoj ‘tko bi gori, sad je doli, a tko doli sad je gore’.
U drugim okolnostima bismo se pitali, zbog čega je potrebna pričuvna policija u RH, kad postoji temeljna policija, vatrogasci, državni i dragovoljni, civilna zaštita i na kraju i vojni obveznici u pričuvi, koje se po potrebi može mobilizirati u slučaju izvanrednih okolnosti i elementarnih nepogoda, a ne stoje ništa. Međutim sada kada nesposobna Vlada zaboravlja osnovnu obećanu socijalnu osjetljivost, jasno je da je nova policijska pričuva samo korak već poznatoj policijskoj državi.
Tomislav Držić
Hrvatski list
