INGRID U ZEMLJI NEZNANJA
Dok smo slušali “ingliš spiking” naše eurizastupnice Ingrid Antičević-Marinović još jednom je bilo vidljivo koliko je Hrvatska zemlja neznanja, i koliko je daleko od Europe.
{jathumbnail off}Također, postalo je jasno da naše političke elite imaju zastarjelu viziju države i društva u kojem balkanske namještaljke još uvijek igraju važnu ulogu.
Europa znanja
Naime, prema riječima suvremenog britanskog sociologa Ernesta Gellnera “u osnovi modernog društvenog poretka nije krvnik već profesor. Nije giljotina glavni alat i simbol državne moći već je to profesor i doctorat d’etat. Monopol na legitimno obrazovanje danas je važniji nego legitimna upotreba nasilja”.
Dakle, suvremena društva utemeljena su na upotrebi znanja kao temeljnog alata, a obrazovanje je opće prihvaćena vrijednost o kojoj se u javnosti govori s poštovanjem. Zbog toga svi članovi društva relativno dosta vremena provode u obrazovnom sustavu. On im najprije pruža osnovna znanja zajednička svima, a zatim i posebne vještine potrebne za profesionalnu djelatnost. Sve ovo za svrhu ima postizanje neprekodnog ekonomskog rasta odnosno oživotvorenje tradicionalnog liberalnog postulata o “najvećoj mogućoj dobrobiti najvećeg mogućeg broja” članova društva.
No Gellnerove riječi nude nešto drugačiji pogled na tzv. zapadni svijet. Naime sav gospodarski i društveni napredak toga područja u zadnjih dvjestotinjak godina u osnovici nema, kako se to najčešće misli, razvoj gospodarske, političke i vojne infrastrukture. Prema Gellneru odlučni činilac bilo je širenje i razvoj javnog obrazovanja. U skladu s tim EU bi bio “ekskluzivni” klub nacija, koji počiva na njegovanju pojedinačnih kultura i širenju prosvjete kao preduvjetu prosperiteta. Čak što više kulturni sadržaj nekog društva smatra se najvažnijim, dok se državi povjerava uloga pukog političkog čuvara kulture na kojoj je nastala. Pri tome “obrazovni sustav postaje uistinu presudnim dijelom” relativno skupog državnog aparata, čija se cijena, zbog velike društveno-integrativne uloge, ne dovodi u pitanje.
Balkanski Hrvati
Je li ovo rezultat jugo-balkanskog obrazovnog sustava
Zato primjer Ingrid Antičević-Marinović treba biti pouka svim hrvatskim političkim elitama da obrazovanje ne shvaćaju kao trošak, nego kao dugoročnu investiciju koja će poboljšati standard građana i popraviti međunarodni ugled Hrvatske.
Bez toga, nastavit će bujati naše balkansko društveno i političko naslijeđe.
