Saznajte sve o legalizaciji nezakonito sagrađenih objekata
Ukratko o postupku legalizacije s osvrtom na posebne slučajeve kao što su višestambene zgrade, zgrade na međi, podzemne zgrade, dvojne zgrade, balkoni, bazeni, nadstrešnice i sl.
{jathumbnail off}Prvo predavanje o legalizaciji nezakonito izgrađenih zgrada arhitekt Ante Lijić, inače član Upravnog vijeća Hrvatske udruge Benedikt, održao je u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt 5. studenog prošle godine.
Ovo predavanje, koje će održati u Nadbiskupskom sjemeništu u četvrtak 14. ožujka u 19 sati, pored upoznavanja s osnovnim zakonskim odredbama, obuhvatiti će u prvom redu specifične slučajeve proizašle iz dosadašnje prakse poput:
– razlika u legalizaciji završene i nezavršene zgrade;
– uvjeti za završetak legalizirane nezavršene zgrade;
– legalizacija zgrade koju čini samo podrumska etaža;
– legalizacija zgrade na međi;
– dvojbe kod dvojnih zgrada i zgrada u nizu;
– legalizacija zgrade izgrađene manjeg obujma od predviđenog odobrenjem gradnje;
– legalizacija stana u višestambenoj zgradi;
– dvojbe kod balkona, lođa, nadstrešnica, sjenica;
– što sa vodospremom, septičkom jamom, bazenom, potpornim zidom?;
– utjecaj promjene namjene na legalizaciju;
Većina građana nije upoznata da legalizacijom završene nelegalne zgrade pribavljeno rješenje o izvedenom stanju zamjenjuje akt o odobrenju gradnje (građevnu dozvolu), ali i daje pravo korištenja kao da imate uporabnu dozvolu. Kod nezavršenih zgrada je to bitno drugačije, nastavak gradnje i pribavljanje dokumenta za uporabu je isti kao i kod svake nove gradnje.
Za plaćanje naknade imate pravo odabrati obročno plaćanje, a za komunalni i vodni doprinos imate pravo samo na odgodu godinu dana. Naravno, grad ili općina mogu, ali ne moraju, omogućiti obročno plaćanje.
Ako je zgrada građena temeljem dokumenta kojim se odobrava gradnja, komunalni i vodni doprinos se plaća za razliku obujma (povećani dio). Međutim naknada se plaća za nezakonito izgrađeni dio. U slučaju izvedenih rekonstrukcija ili promjene namjene na dijelu koji je obuhvaćen dokumentom kojim je odobrena gradnja, na taj dio se plaća naknada za ozakonjenje iako se ne plaća komunalni i vodni doprinos koji su regulirani ranije kod pribavljanja dokumentacije za gradnju.
Vodospreme, sabirne ili septičke jame i bazeni preko 24 m2 površine nisu zgrade ali ih treba legalizirati. Na njih se ne plaća komunalni i vodni doprinos.
Iako zakon regulira ozakonjenje zgrada kao cjelina, etažnim je vlasnicima omogućeno u višestambenoj zgradi legalizirati svoju samostalnu cjelinu, svoj stan. No, ako je cijela zgrada nelegalna, obvezno je legalizirati cijelu zgradu.
Zgradu na međi možete legalizirati ako na pročelju, koje je na međi, nema otvora. U nekim slučajevima to je moguće i kada ima otvore na međi.
Upravo o takvim i sličnim slučajevima (poput dvojnih zgrada, zgrada izgrađenih u manjem obujmu od odobrenog projekta, problemima balkona, terasa i lođa i sl.), biti će riječi u predavanju koje Hrvatska udruga Benedikt organizira u četvrtak u 19,00 sati u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.
Posjetitelji će moći dobiti i odgovore na pitanja o konkretnim slučajevima, a pitanja se mogu postaviti i putem portala www.hu-benedikt.hr ili na E-mail adresu hrvatska.udruga.benedikt@gmail.com
Hrvatska udruga Benedikt, poznata po organizaciji predavanja, okruglih stolova, predstavljanja knjiga i sličnih manifestacija, te napose organizaciji Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju, sada na ovaj način pokušava konkretnije biti na usluzi građanima. A predsjednik Udruge dr. Vide Popović uskoro najavljuje i nove akcije. Ako je suditi prema proteklom razdoblju od dvije godine, koliko Hrvatska udruga Benedikt djeluje, nema razloga da mu ne vjerujemo.
