Ljubljanska banka: Pokvareni političari u još jednoj pljački Hrvatske?
Europski sud za ljudska razmatra slovensku žalbu Sporazum ili tzv. Memorandum između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, vezan uz rješavanje pitanja duga Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, potpisali su premijeri Vlada dana 12. ožujka 2013. godine.
{jathumbnail off}Osam dana po potpisivanju Sporazuma stigla je vijest iz Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu da je usvojena žalba Ljubljanske banke d.d. Ljubljana na prvostupanjsku presudu tog istog suda. Europski sud za ljudska prava donio je 6. studenoga 2012. godine prvostupanjsLjubljanska banka: Hoće li hrvatski pokvareku presudu kojom je Republiku Sloveniju proglasio odgovornom za isplatu devizne štednje Ljubljanske banke d.d. Ljubljana u Bosni i Hercegovini, a što se odnosi i na Republiku Hrvatsku. Isti taj Europski sud objavio je 19. 3. 2013. godine da je uzeo u razmatranje žalbu Republike Slovenije na prvostupanjsku presudu.
Prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava Republici Sloveniji naloženo je da štedišama Ljubljanske banke u BIH (a što se odnosi i na štediše u Hrvatskoj) isplati na isti način na koji su tijekom devedesetih godina isplaćeni slovenske štediše Ljubljanske banke d.d.
Nepravomoćnom presudom u slučaju Ališić i Sadžak utvrđeno je da je Slovenija na isti način odgovorna i za dug hrvatskih, srpskih i makedonskih štediša Ljubljanske banke d. d. Ljubljana. Prošlogodišnja prvostupanjska presuda Europskog suda za ljudska prava, koja ide u korist stotina tisuća štediša Ljubljanske banke d. d. Ljubljana u Sloveniji tada je izazvala pravu uzbunu pri slovenskoj državnoj vlasti koja je, u propisanom tromjesečnom roku, na istu presudu uložila žalbu.
U reakciji Vlade Republike Slovenije navedeno je kako Slovenija očekuje da tzv. Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava pri donošenju pravomoćne presude, kao bitno, uzme u obzir nedavno potpisan Memorandum o suglasnosti slovenske i hrvatske vlade o neizmirenom dugu Ljubljanske banke Glavne filijale Zagreb.
Pogrješka Vlade
Taj dogovor tj. potpisani Memorandum o suglasnosti jasno određuje da je jedini pravni okvir za rješavanje problematike tzv. starih deviznih depozita uključujući i kompletnu deviznu štednju u Ljubljanskoj banci Glavnoj filijali Zagreb upravo taj sporazum o sukcesiji. Upravo je taj sporazum
|
Krivci Treba ponovno naglasiti kako su jedini krivci za učinjenu štetu Vesna Pusić i glavni pregovarač Zdravko Rogić koji su površno, neodgovorno i nestručno pristupili rješavanju problema te time doveli u zabludu i hrvatskog premijera koji je potpisao protudržavni akt i time izdao nacionalne interese Republike Hrvatske. |
između hrvatske i slovenske Vlade mogao dati alibi Europskom sudu za ljudska prava da zauzme novo stajalište, suprotno prvostupanjskoj presudi te bi time prebacio moguće konačno rješavanje slučaja štediša Ljubljanske banke na potpisani Memorandum. Mogućim uvažavanjem žalbe Europski bi sud financijski spor bilateralne naravi sa strogim obilježjima privatno pravnih kvalifikacija prebacio na političko pitanje dviju zemalja.
Iz navedene reakcije slovenske Vlade bilo je jasno da će se ona pred sudom u Strasbourgu koristiti upravo nedavnim ugovorom, tj. naveliko obostrano hvaljenim Sporazumom o suglasnosti Hrvatske i Slovenije o rješavanju povrata štednje hrvatskim štedišama Ljubljanske banke samo i jedino sukcesijom. A to praktično znači da do tog rješenja ne će nikada doći jer su računi sukcesije prazni, tj. bez ikakva salda.
Navedeno potvrđuje kakvu je veliku pogrešku učinila sadašnja Vlada RH, odnosno hrvatski premijer benevolentnim, nestručnim i neodgovornim pristajanjem i potpisivanjem Memoranduma koji je izravno usmjeren protiv štediša i nacionalnih interesa Republike Hrvatske.
Treba ponovno naglasiti kako su jedini krivci za učinjenu štetu Vesna Pusić i glavni pregovarač Zdravko Rogić koji su površno, neodgovorno i nestručno pristupili rješavanju problema te time doveli u zabludu i hrvatskog premijera koji je potpisao protudržavni akt i time izdao nacionalne interese Republike Hrvatske.
Budući da glavni pregovarač za pitanje sukcesije dolazi iz Hrvatske narodne banke, guverneru HNB trebalo bi postaviti pitanje odgovornosti te institucije za financijske štete učinjene državi,odnosno hrvatskim građanima, a glavnog pregovarača Zdravka Rogića smjesta opozvati iz pregovaranja o sukcesiji bivše SFRJ.
Vlada RH nije ni svjesna kakve će štetne i dalekosežne posljedice po hrvatsku državu imati potpisani sporazum i rješavanje ukupnog sukcesijskog pitanja koje je praktički na početku. S obzirom na velike financijske štete koje idu na teret proračuna, odnosno građana RH, a koje su nastale kao rezultat rada samozvanih stručnjaka i površnih političara, vrijeme je da RH prestanu predstavljati neuredni, neodgovorni i čak zločesti predstavnici jer hrvatski građani to ne zaslužuju.
Unatoč slovenskim pritiscima na Europski sud za ljudska prava podastiranjem kao dokazni materijal potpisani Memorandum, nadamo se i vjerujemo kako stručni i kompetentni suci ne će biti pristrani, već će uočiti bit spora i pravno ga kvalificirati kao financijski i bilateralni sa strogim obilježjima privatno-pravnog karaktera kako je riješeno u prvostupanjskoj presudi.
Izvor: mr.sc. Mirjana Čerin/HKV
