Ekskluzivno: Perković na njemačkoj tjeralici zbog ubojstva Stjepana Đurekovića
Uz tjeralicu i Perkovićevu sliku objavljenu na njihovim stranicama naveden je i Perkovićev ‘alias’ Tomo Novaković. Za razliku od prošlog puta kada su Nijemci za nagradu o Perkoviću nudili pet tisuća eura, ovaj put iznos je povećan na 12.000 eura.
{jathumbnail off}Njemačka savezna policija (Bundeskriminalamt) raspisala je tjeralicu za Josipom Perkovićem (1945.) zbog povezanosti s ubojstvom Stjepana Đurekovića, ekskluzivno doznaje Dnevno.hr!
Uz tjeralicu i Perkovićevu sliku objavljenu na njihovim stranicama naveden je i Perkovićev ‘alias’ Tomo Novaković. Za razliku od prošlog puta kada su Nijemci za nagradu o Perkoviću nudili pet tisuća eura, ovaj put iznos je povećan na 12. 000 eura.
Ovime je u Hrvatsku, koja još čeka izglasavanje Zakona o suradnji s članicama EU u kaznenim stvarima, definitivno stigao njemački odgovor na prijedlog takvog Zakona.
Podsjetimo, Perkovića se sumnjiči da je kao agent tadašnje jugoslavenske tajne službe Udbe sudjelovao u ubojstvu hrvatskog emigranta i nekadašnjeg direktora ‘INA-Marketinga’ Stjepana Đurekovića 1983. godine.
Od 1970. godine Perković je radio na raznim položajima u Službi državne sigurnosti tadašnje SFRJ. Godine 1986. postao je pomoćnik u Republičkom sekretarijatu. Perković je, među ostalim, bivši šef drugog odjela zagrebačke Udbe i šef u osječkoj Udbi, te bivši drugi šef bivše vojno-obavještajne službe SIS-a Republike Hrvatske.
Raspisivanje tjeralice za dnevno.hr komentirao je Bože Vukušić, autor mnogobrojnih knjiga s tematikom Udbe i s njom povezanih ubojstava.
– Potpuno logičan i očekivan slijed događaja, gledajući s pravne strane. A isto tako i s političke, jer to je i odgovor na bizantinske pokušaje posljednjih dana u Hrvatskoj da se izigraju međunarodne pravne norme i osumnjičenike za najteže zločine spasi od izlaska pred lice pravde – rekao je Vukušić.
O prijedlogu izmjene Ustava o nezastari političkih ubojstava Vukušić nadalje smatra kako je prijedlog vrlo dobar ukoliko je iskren i ako se iza njega, kao što neki sumnjaju, ne skrivaju neke loše namjere. To će se vidjeti vrlo brzo, prije nego što on dobije neku službenu formu, kad saznamo hoće li Vlada RH još prije vlastitim amandmanom povući sporne stavke iz prijedloga izmjena zakona o regulaciji provedne EU-uhidbenog naloga, kojima se htjelo onemogućiti izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj, nastavlja Vukušić.
Na naše pitanje o tome kako su političke igre u Hrvatskoj oko spornog Zakona utjecale na ugled naše države u svijetu, Vukušić je mišljenja kako je to loše, a najlošije za aktualnu vlast i njen kredibilitet čak i među socijaldemokratskim strankama u Europi. ‘Ovim prijedlogom o ustavnim izmjenama kojima bi se potpuno ukinio zastarni rok za političke zločine u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, aktualna vlast bi mogla obnoviti taj kredibilitet, ali ga i još više srozati ako se pokaže da iza njega stoje neke negativne skrivene namjere’ završio je naš sugovornik. .
Zadnjih dana u Hrvatskoj se vode intenzivne rasprave oko toga hoće li Perkovića biti moguće izručiti Njemačkoj kada se od 1. srpnja počne primjenjivati Europski uhidbeni nalog. Ministarstvo pravosuđa nedavno je izradilo prijedlog Zakona o suradnji u kaznenim stvarima sa zemljama članicama EU, a izmjenama koje je Vlada uputila u saborsku proceduru predviđa se da bi se europski uhidbeni nalog provodio samo za kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine. Nalog se tako ne bi odnosio na Perkovića, kojeg njemački sud tereti za ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, jer je Đureković ubijen 1983. godine.
Premijer Milanović najprije je zbunjeno izjavljivao kako ne zna ništa o spornom Zakonu, potom je dopune tog Zakona branio pozivajući se na zaštitu hrvatskih branitelja, koji bi, ukoliko se Zakon ne izglasa ostali nezaštićeni jer bi se uhidbeni nalozi primjenjivali i na njih. Naposlijetku, premijer je zauzeo stav da ćemo svoje zločine rješavati sami, i da nam za to ne treba treća strana.
– Hrvatski interes je da ono što je bilo prije 2002. godine rješavamo sami, a ne preko drugih, trećih i četvrtih glavnih gradova, lobiranjem i utjecajem onih koje u ovom trenutku još ne vidim i ne znam tko su – smatra Milanović.
Što Nijemci misle o svemu, najbolje govori potez kojega su povukli; izdavanje tjeralice za Perkovićem, ali i komentari njemačkih medija zadnjih dana.
‘Perković je ostao nekažnjen jer hrvatski Ustav zabranjuje izručenja hrvatskih državljana i hrvatsko pravosuđe nije vidjelo razloga da se samo pozabavi tim slučajem’, pisao je nedavno Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Autor teksta mišljenja je i kako se samo ‘nekoliko dana uoči ulaska Hrvatske u EU nazire prvi teški spor između Hrvatske na jednoj i Njemačke i Europske komisije na drugoj strani’ apelirajući na slučaj Perković odnosno vremensko ograničenje za provedbu uhidbenog naloga kojega hrvatska Vlada želi osigurati izmjenama Zakona.
Slučaj Perković postao je svojevrstan presedan što se tiče prakse EU za Europski uhidbeni nalog unutar država članica. U članku 32. Uredbe o Europskom uhidbenom nalogu (EUN) navodi se da je izjavu o vremenskom ograničavanju uhidbenog naloga država članica mogla dati samo u trenutku prihvaćanja Uredbe, a to je 2002. godina.
Po tome ispada kako su samo tadašnje članice Europske unije mogle postaviti vremenska ograničenja vezano uz procesuiranje kaznenih djela.
izvor: dnevno.hr
