Zlatni rudnik rijetkih bolesti
Što je zajedničko lijekovima poput Soliris, Elaprase, Naglazyme, Cinryze, Myozyme? Svi se redom primjenjuju u terapiji jako rijetkih bolesti i basnoslovno su skupi.
Masovnost kao cilj
{jathumbnail off}Pred kojih četrdesetak godina vodeće farmaceutske kompanije svijeta shvatile su kako neće daleko dospjeti budu li prodavale lijekove samo bolesnim ljudima. Tada su započeli s kampanjom kojoj je krajnji cilj bila prodaja lijekova što širem krugu ljudi.
Da bi to postigli služili su se jednostavnom tehnikom snižavanja vrijednosti koje se određivale treba li vam vaš liječnik propisati terapiju ili ne. Tako su se snižavale vrijednosti za masnoću u krvi i vrijednosti krvnoga tlaka, da navedemo samo dva najpoznatija primjera.
Što su granice bolesti postavljene šire to će više potencijalnih pacijenata morati koristiti terapiju koju nam prodaju farmaceutski divovi. Ni jedan od tih lijekova neće nam trajno ukloniti problem. Moramo ih uzimati svakoga dana i to doživotno. Za trgovce lijekovima ovo je idealna situacija koja rezultira vrtoglavim profitima.
Promjena kursa
Unatrag nekoliko godina vodeći svjetski igrači počeli su stvarati novo tržište za lijekove. Ono se zove – tržište za rijetke bolesti. Njega karakterizira jako mali broj ljudi pogođen određenim poremećajem. Njihov se broj obično mjeri tek tisućama.
Ovakvih specifičnih poremećaja ima dosta i stalno se pronalaze novi. Ideja je da ih se dijagnostičkim putem pronađe što više, te se na taj način opet dobiva veliki broj ljudi kojima možete prodati medikamente. Samo ovog puta pod posve drugačijim uvjetima. Kako je bolest rijetka i ekskluzivna, takva je i cijena. A ona je astronomska.
Navedimo nekolicinu najskupljih:
- Soliris 409 000 $
- Elaprase 375 000 $
- Naglazyme 365 000 $
- Cinryze 350 000 $
- Myozyme 300 000 $
- Arcalyst 250 000 $
- Fabrazyme 200 000 $
Navedena cijena je godišnji izdatak za terapiju određenim lijekom. Kako nas ni jedan od ovih lijekova neće izliječiti nego ga treba uzimati godinama, time se ionako basnoslovne svote još više uvećavaju.
Želiš li i dalje biti na izvoru istinitih informacija – klikni like
Zdravlje plaćeno zlatom
Trenutno se na svjetskome tržištu zlata cijena za jedan kilogram kreće oko 43 000 $. Iz toga slijedi da je za samo jednu godišnju terapiju Solirisom potrebno namaknuti skoro 10 kilograma zlata!
Na koji način su kompanije uopće došle do navedenih cijena? Njihova je visina očito izvan svake pameti. Pravdaju je opsežnim istraživanjima koja se navodno izvode, a zbog malog broja pacijenata nisu rentabilna. Oni nas hoće uvjeriti kako kompanije zapravo gube na tim lijekovima radeći za tako malobrojnu populaciju.
Istina je upravo suprotna. Na rijetkim bolestima već se sada okreću milijarde dolara, a ta će se svota s vremenom uvećavati. Pronalaskom 1 000 rijetkih bolesti koje pogađaju svaka po nekoliko tisuća pacijenata dobivamo opet milijunske brojke. Ako ih pomnožimo sa 5 do 10 kilograma zlata dobivamo opet enormne zarade.
Razvoj dijagnostike
Glavnina njihovih napora biti će u budućnosti usmjerena isključivo na razvijanje dijagnostike koja će se baviti pronalaskom tih rijetkih bolesti. Na taj način će se ponoviti isto ono što se već jednom dogodilo kad su snižavali vrijednosti za kolesterol u krvi. Doći će do velikog povećanja potencijalnih pacijenata.
Sve što rade čine to samo zbog golemih profita. Zdravlje pojedinca njih ni najmanje ne zanima. Kako su samo rijetki među nama u mogućnosti namaknuti takve sumanute svote jedini koji to mogu jesu zdravstveni fondovi. Oni koji ionako grcaju u golemim dugovima i na rubu su propasti.
Što će se s njima dogoditi kad ih zatrpa lavina zahtjeva za lijekove koji tretiraju rijetke dijagnoze poput ovih:
- Paroxysmal nocturnal hemoglobinuria (PNH)
- Pompe disease
- Hunter syndrome
- Hereditary angiodema (HAE)
- Maroteaux-Lamy Syndrome (MPS VI)
- Fabry disease
- Muckle-Wells
Hoće li tek tada obični ljudi shvatiti kako farmaceutskim kompanijama nije cilj naše zdravlje, nego najobičnija prodaja bolesti.
Igor Petrić/croative.net
