Kako naškoditi Hrvatskoj?
Nemojte biti naivni pa se nadati da su dvoje sa slike u nekakvom sukobu. Oni se i dalje dobro slažu i ljube, a za javnost se, tu i tamo, može štogod odglumiti. Vesna Pusić će prividno stvoriti nejedinstvo u Vladi, dok će istodobno, kao ministrica vanjskih poslova, napraviti otklon od američke politike na Bliskom istoku i zapravo demonstrirati Vladin otpor prema NATO-u, čime, onda zajedno s premijerom, gura Hrvatsku u potpunu izolaciju od zapadnih zemalja
{jathumbnail off}Na prvi pogled suprotstavljena stajališta glavnih partnera vladajuće koalicije, SDP-a i HNS-a, odnosno predsjednika Vlade Zorana Milanovića i njegove prve potpredsjednice i ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić glede europskoga uhidbenog naloga zavarala su i nestrpljivije političke komentatore, koji su zbog izjave gospođe Pusić kako prvo treba poštovati europski nalog, a potom se boriti za navodnu jednakopravnost, svoj bijes prema premijeru zamijenili hvalospjevima ministrici vanjskih poslova. Naravno je da postoje suprotstavljeni interesi između dvaju najmoćnijih koalicijskih partnera, nu oni se ne odnose na hrvatske vanjskopolitičke prioritete, nego se svode uglavnom na primat u raspodjeli plijena i vođenju kadrovske politike u resorima koje su zaposjeli.
Milanovićevo suprotstavljanje Europskoj komisiji pa čak i zaoštravanje odnošaja, zbog zaštite komunističkih zločina, može se jasno odčitati iz odgovora Ministarstva pravosuđa potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding. Ističući pak primat europskoga uhidbenog naloga nad Milanovićevim zakonom, Pusić će prividno stvoriti nejedinstvo u Vladi, dok će istodobno, kao ministrica vanjskih poslova, napraviti otklon od američke politike na Bliskom istoku i tako zapravo demonstrirati Vladin otpor prema NATO-u, čime, onda zajedno s premijerom, gura Hrvatsku u potpunu izolaciju od zapadnih zemalja. Na tako jedinstven otpor prema Zapadu sadašnje hrvatske politike nije reagirao ni predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. Dapače, svojom nesuvislom porukom u prigodi obilježavanja Europskoga dana svih žrtava totalitarnih režima cinično će se izrugati žrtvama jugoslavenskoga komunističkog režima.
Ruganje žrtvama komunističkih režima nastavljeno je u Zagrebu i slijedećih dana, kad je na jezeru Bundek organizirana morbidna manifestacija, koja je u duhu Josipovićeve cinične poruke žrtvama i nazvana „Dani balkanske ljubavi“, na kojoj su pristaše jednoga od najvećih zločinaca u svjetskoj povijesti – Josipa Broza Tita – veličali njegova zlodjela. Redarstvo je, naravno, mirno promatralo manifestaciju toga zla, na kojoj su sudjelovali i aktualni političari. U svijetu je uvijek bilo otvorenih pristaša zla pa ni ova njegova manifestacija na zagrebačkom Bundeku, kad se ne bi radilo o zakonskoj zaštiti komunističkih zločina i zločinaca, ne bi bila neka posebna novost.
Koliko je pak boljševizam duboko prožeo hrvatsku politiku, ali i javnost možda ponajbolje svjedoči sam predsjednik Republike Ivo Josipović, ali i njegova ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koji su u više navrata 27. srpnja slavljenički obilježavali pokolje nedužnih hrvatskih ljudi u Srbu i njegovoj okolici, a koje su počinile komunističke i četničke postrojbe u ime stvaranja Velike Srbije ili pak njezine inačice – komunističke Jugoslavije. Zbog medijskoga jednoumlja i prešućivanja komunističkih zločina tijekom cijeloga obrazovnog procesa virus jugoboljševizma raširio se diljem hrvatske javnosti, što najzornije opet svjedoči lik predsjednika države Ive Josipovića, koji je godinama u medijskim anketama najpopularnija osoba u hrvatskoj politici.
Sve to, naravno, nije moglo proći nezapaženo u javnostima zemalja Europske unije, pa je nakon prevarantskoga donošenja tzv. lex Perković u Hrvatskom saboru, morala na kraju, zbog vlastitoga digniteta, reagirati i Europska komisija. Nu bez obzira što kontroverzni zakon nosi Perkovićevo ime, stratezima njegova kreiranja, premda to na površnoj razini može tako izgledati, nije primarna zaštita Josipa Perkovića i njemu sličnih, koji su se početkom jugoslavenske agresije na Hrvatsku stavili na raspolaganje njezinoj obrani. Ključ za razumijevanje problema pružila nam je zadnjih dana hvaljena ministrica Pusić, koja je okrenuvši leđa bliskoistočnoj politici Sjedinjenih Država, blokirala njihovu eventualnu intervenciju, u slučaju da Europska komisija, na izazivačke i drske poruke hrvatskoga premijera, u svojim kaznenim mjerama odluči Republici Hrvatskoj zabraniti ulazak u tzv. shengenski prostor, čime bi granica EU ostala na Sutli.
Takvom odlukom, unatoč svim naporima da se uspostavi shengenska granica na istoku države, Hrvatska bi bila vraćena u predvorje EU, a njezina granična propusnost prema Srbiji postala bi još otvorenijom nego danas, što bi dugoročno omogućilo meko prodiranje velikosrpskoj politici u Hrvatsku. Za tu svrhu je očito pomno birano vrijeme donošenja lex Perković i njegova današnja tvrdoglava obrana. Da se ne radi o bezazlenim i drskim potezima nedoraslih političara, nego o ozbiljnom političkom programu, svjedoče i svakodnevni televizijski pozivi Srbima, koji su svojevoljno napustili stanove i tako izgubili stanarska prava, da se jave za preuzimanje novoizgrađenih stanova, što ih je izgradila hrvatska vlast na račun svoga osiromašena naroda. Jedan je to od perfidnijih dijelova taktike za osvajanje susjednih područja, koju pod nadzorom ruskih stručnjaka za dijasporu vodi srbijanska vlada.
Sudeći po aktualnim političkim događajima, u tome ih svesrdno pomaže i hrvatska vlast. O tomu najbolje svjedoči ruska stručnjakinja za rad sa stranim dijasporama Tatjana Pološki, koja, kako kaže, raspolaže velikim analitičkim materijalom za Hrvatsku. Ona ima konzultativnu ulogu u penetraciji srpske politike u Crnu Goru, BiH i Hrvatsku. Srbi u Hrvatskoj, smatra Pološki, ne smiju se orijentirati samo na kulturne manifestacije i festivale, nego se ulaženjem u politički sustav, trebaju baviti svojom realnom politikom.
To se, kako što vidimo u Hrvatskom Podunavlju , ali i u visokoj politici u Zagrebu svakodnevno događa. Sve to pokazuje kako bi možebitni ostanak Hrvatske izvan shengenskoga područja Hrvate vratio pod srpsku dominaciju, a Hrvatsku sve više približio ruskom interesnom području.
Mate Kovačević/Hr.svijet