Sveta misa zadušnica za jedanaest mladih žrtava jugokomunističkih zločinaca
Nema izlaska iz tame povijesti bez objektivne istine i poštenja, istaknuo nadbiskup Marin Barišić
{jathumbnail off}U zaseoku Šiljegi kod Novih Sela na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća, 23. kolovoza, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je koncelebrirano misno slavlje u prigodi otkrivanja spomen obilježja jedanaestorici mladića koji su smrtno stradali kao žrtve jugokomunističkog zločina. Voditelj programa i autor spomen obilježja Zvonimir Nikolić, predsjednik Hrvatskog domobrana, Metković, prije otkrivanja spomen obilježja pozdravio je sve nazočne. Spomen obilježje otkrio je dr. Ante Šiljeg, a cvijeće, vijence i svijeće položila su izaslanstva ogranaka iz središnjice HD-a. Zahvalnice je podijelio predsjednik HD-a Nikola Matičić.
Ovim danom oživljavamo prošlost, sadašnjost, a vjerujem i budućnost, istaknuo je nadbiskup Barišić, pozdravljajući okupljene na početku misnog slavlja, na osobit način Udrugu HD-a, župana Dubrovačko-neretvanskog, gradonačelnika Metkovića, načelnika Općine Kula Norinska, predstavnike ustanova, župnika don Senka Antunovića i ostale svećenike, redovnike i redovnice.
Ovo je sveti trenutak, humanitarni pogled na čovjeka, na žrtvu, dostojanstvo osobe. Tim pogledom potrebno je pogledati i naše tame, neotkrivene stranice, sakrivene stvarnosti, tajne koje nas obavijaju. Nije pametno kriti svoj grijeh; nije pametno učiniti ga, ali ako smo ga učinili, ne činimo drugu pogrešku nego ga priznajmo. To je veličina čovjeka i to traži dostojanstvo i žrtve i onoga koji je učinio te žrtve. Na ovaj dan sjećanja nismo okrenuti samo prema prošlosti. Ovo je i dan molitve, otvaranja prema budućnosti. Vjerujem da smo ovdje pozvani u tom zajedništvu žrtava koje su rođene ovdje i svih onih kojih se danas sjećamo, na osobit način s dolinom Neretve, a i s Hrvatskom i svijetom. Želimo biti ljudi koji u svojoj vjeri, humanizmu ne postavljaju nikakve granice nego svjesni da smo djeca Oca nebeskoga, da smo svi braća i sestre, istaknuo je nadbiskup Barišić.
Dvanaest obitelji ovoga malog mjesta dalo je jedanaest mladića za nadu izlaska iz groba. Dali su svoje živote stari od 22. do 25 godina. Pred sobom su imali život, nadu, budućnost. Bili su sudionici Bleiburga, križnoga puta, ali kad su se uputili zanimala ih je sloboda, stoljetni san koje su sanjale sve generacije u svim vremenima. Svi su plaćali na svoj način, mnogi svojim životom. Oni koji su oblačili druge uniforme jesu li ih oblačili dragovoljno, to mi najbolje znamo. I njih je zanimala slobodna Hrvatska – zato su pošli, ističe nadbiskup. Vjerujem, ako su ostali živi da su se razočarali, jer umjesto slobode došla je ideologija, umjesto jednoga okupatora došla je nova okupacija. Prevareni su, izigrani, a kada su polazili, njihovi roditelji uputili su ih s kršćanskim blagoslovom. Vjerujem da se ta mladost danas raduje, da nije bilo njihove i tolikih žrtava kroz ovo vrijeme koji su patili za svoju slobodu ne bi bilo ni onoga što se dogodilo 1991., da nije trebalo siliti nego su dragovoljni svi išli. Prisjetio se riječi jednog branitelja iz Domovinskog rata: “Nikad neću moći oprostiti Srbima jer su me prisilili da uzmem pušku i pucam na njih!” Ovaj spomenik danas s ponosom stavljamo, ali je li ovo konačni spomenik njima? Ima li ova žrtva jedan daleko veći i značajniji spomenik koji treba uvažiti? Naša povijest prožeta je refrenom “Za krst časni i slobodu zlatnu”. Slobode nema bez vjere. Trebaju nam vidljivi znakovi slobode. Ovo nije ideološki spomenik, ovo je znak slobode. Sve su žrtve jednako vrijedne, zato bih želio da budemo manje opterećeni ideologijom a više istinom, poviješću i objektivnošću. Nije dobro samo žrtve fašizma, nacizma, prebrojiti, naći, popisati. Nema mira, nema uskrsnuća, nema izlaska iz tame povijesti bez objektivne istine i poštenja; tek tad sve možemo pomiriti i možemo gledati u budućnost u slobodi. Isus Krist najveći je spomenik za sve žrtve. On je ušao u sve jame, u sve rudnike, sve skrivene muke i patnje, svojim uskrsnućem dao ostvarenje i puninu života, zaključio je nadbiskup Barišić i poručio: “Gradimo s Isusom Kristom svoju budućnost!”
Na misi je pjevao župni zbor sv. Nikole iz Metkovića pod ravnanjem s. Marijane Cvitanović. Dragica Zeljko Selak izrecitirala je pjesmu “Da ne zaborave” autora Milivoja Grgića, koji je preživio križni put.
Između ostalih, nakon misnog slavlja nazočnima se obratio fra Josip Bebić, ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, koji je rekao: “Meni kao duhovniku a vjerujem i svima vama bilo bi puno lakše da smo se danas okupili u nekoj radosnoj prigodi, odnosno da nikad nije pala nijedna žrtva totalitarnih i autoritarnih režima. Kad je već tako, drago mi je što se na ovako dostojanstven način obilježava ovaj spomendan. Dragi Šiljezi: Neka vam ovaj križ kao Kristov znak, bude znak pobjede i nade u uskrsnuće, neka vam služi na ponos, potiče na molitvu i pravednost, da budete dobri i činite dobra djela.
Izvor: IKA
