Ubojice Bruna Bušića slobodno šeću Hrvatskom
Hrvatski političar i publicist Bruno Bušić ubijen je prije trideset i pet godina u Parizu. Za sobom je ostavio neizbrisiv trag koji je jugo-komunistička cenzura desetljećima pokušavala uništiti
{jathumbnail off}Hrvatski političar i publicist Bruno Bušić ubijen je 16. listopada 1978. godine u Parizu. Šira hrvatska javnost za vrijeme Jugoslavije, a s obzirom na narav totalitarnog komunističkog režima, nije mogla detaljnije upoznati niti njegov rad u domovini, a još manje onaj u inozemstvu.
Svejedno, Bruno Bušić je ostavio iza sebe karizmatičan trag kojega nije uspjela zatrti niti jugo-komunistička cenzura, niti zub vremena.
Bruno Bušić kao osebujna stvaralačka, posve jasno i povijesna ličnost zrcali jedno razdoblje hrvatske povijesti u svoj punini života sa svojim intelektualnim, spisateljskim i političkim angažmanom. Ali isto tako i sa svojom nasilnom smrću. Već tad kada je Bruno ubijen, znalo se da je pucanj u njega bio pucanj u Hrvatsku. Međutim, bijaše to pucanj u prazno, jer je Bruno Bušić kao personifikacija stoljetne hrvatske težnje za vlastitom državom, nadživio ideju zločinačke države njegovih ubojica.
Početkom stvaranja samostalne hrvatske države pojavili su se prvi zahtjevi za istragom o ubojstvima političkih emigranata, a u prvom redu za istragu oko ubojstva Brune Bušića. Tako je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) RH, na inicijativu odvjetnice Dafinke Večerine, 15. kolovoza 1990. podnijelo Županijskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv „nepoznatog učinitelja krivičnog djela iz. čl. 35. KZ SRH – ubojstvo – na štetu Brune Bušića”. Na kraju je za to ubojstvo osumnjičen poznati Udbin atentator Vinko Sindičić. No, Sudsko vijeće Županijskoga suda u Zagrebu, pod predsjedavanjem zamjenika predsjednika Županijskog suda – Damira Kosa, „temeljem članka 340. točka 3 Zakona o krivičnom postupku“ 23. ožujka 2000. oslobodilo ga je svake odgovornosti.
Ali to nije bilo dovoljno: pored činjenice da se nerijetko tijekom suđenja nije znalo sudi li se Vinku Sindičiću zbog sumnje da je ubio Brunu Bušića ili se istražuje sudbina Blagoja Zelića iz 1992. godine, Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu sa sucem Damirom Kosom, zamjenikom predsjednika Županijskog suda, napravilo je korak naprijed – pokušalo je dokazati premisu da Udba nije koristila likvidacije političkih protivnika kao sustavni dio svoga rada (“Premisa da je Služba državne sigurnosti izdala nalog za ubojstvo Brune Bušića kao individualni slučaj, a ne sustavan pristup djelovanja…“). Dapače, u obrazloženju presude kao mogućnost se ne odbacuje špekulacija da je Bruno Bušić ubijen „u međusobnom emigrantskom obračunu“. To dokazuje da naslijeđeni državni aparat, nakon stvaranja samostalne hrvatske države, nije doživio bitnu transformaciju, pa tajni i javni subjekti personificiranog komunističkog zla i dalje djeluju punom snagom te još uvijek dominiraju cjelokupnim društvenim životom.
Suradnik Hrvatskog tjednika Bože Vukušić napisao je knjigu Likvidacija Brune Bušića – opstruirana istraga i sudska farsa u Hrvatskoj, u kojoj je – pored boljeg upoznavanja hrvatske javnosti s najvažnijim podacima iz života i djelovanja Brune Bušića, na temelju autentičnih dokumenata iz francuskih i jugoslavenskih tajno-policijskih i pravosudnih izvora kao i vjerodostojnih svjedočanstava – opisao njegovo ubojstvo, policijsku i pravosudnu istragu u Francuskoj i Hrvatskoj te, napose, analitički obradio suđenje i presudu osumnjičenom ubojici Vinku Sindičiću 1999. i 2000. u Zagrebu. Knjiga se može nabaviti, , po simboličnoj cijeni od 29,90 kuna, na svim kioscima u Zagrebu i preko Hrvatskog tjednika u ostalim dijelovima Hrvatske
Autor: Kristijan Bošnjak / hrsvijet.net
