Biskup Mate Uzinić: I u talijanskom Ustavu brak je zajednica muškarca i žene
Definicija braka kao zajednice muškarca i žene nije pitanje vjere ili nevjere, nego je nešto što je upisano u samu čovjekovu narav
{jathumbnail off}Posljednjih dana zaoštrilo se oko raspisivanja referenduma o unošenju u Ustav RH odredbe da je brak zajednica muškarca i žene. Biskup dubrovački mons. Mate Uzinić više je puta javno pozivao na toleranciju i poštovanje drukčijih uvjerenja, a posljednji put rekao je to u poruci upućenoj prije dva dana. Razgovarali smo nakon što je s mladima proveo tri dana na planinarskom križnom putu.
Kako vi komentirate spor koji je nastao oko referenduma? Koja je vaša poruka?
– Definicija braka kao zajednice muškarca i žene nije pitanje vjere ili nevjere, nego je nešto što je upisano u samu čovjekovu narav. Zato odgovor na njega ne treba davati s pozicija vjere, nego s pozicija naravi stvari. Promatrajući narav stvari i ono što spoznajem svojim razumom, podržavam definiciju braka u Ustavu kao zajednice muškarca i žene. I pozivam sve one koji su razumom spoznali da je to pitanje naravi i istine, a ne tek vjere, da se odazovu na referendum i zaokruže “za“.
Postavlja se puno pitanja o tome je li potrebno definirati to pitanje ili nije. Neki kažu da je to uređeno zakonom i da nije potrebno to unositi u Ustav.
– U izjavama onih koji se pozivaju na Obiteljski zakon čuje se da se taj zakon za sada ne misli mijenjati, što znači da su otvorena vrata nekakvoj sutrašnjoj promjeni. Inicijativa “U ime obitelji“ i svi oni koji su njihovu inicijativu podržali svojim potpisom prepoznali su važnost ovog pitanja, ali i opasnost koja vreba na brak kao prirodnu zajednicu muškarca i žene, te žele onemogućiti ili, u najmanju ruku, otežati bilo kakav budući pokušaj mijenjanja Obiteljskog zakona.
Zato su se zauzeli za to da to pitanje bude definirano Ustavom. Iskustvo iz drugih zemalja pokazuje nam da će, ako nešto ne učinimo, vrlo brzo i u RH doći do inicijative da se brakom nazove ono što brak nije i ne može biti. Uvjeren sam da većina onih koji se zalažu za definiranje braka kao zajednice muškarca i žene i koji će na referendumu zaokružiti “za“ nemaju ništa protiv reguliranja prava i drugačijih zajednica sve dotle dok time nisu ugrožena prava onih drugih, a ta bi prava bila ugrožena ako bi se i njihove zajednice nazvale brakom.
Jedno od ključnih pitanje koje se uopće ne spominje u svim ovim raspravama jest pravo djece na oca i majku. Zato smatram da se u raspravama, namjerno ili zlonamjerno, krivo interpretira pitanje koje je postavljeno i pokušava ga se predstaviti kao pitanje koje je usmjereno protiv nekoga.
Po vašem mišljenju, utječe li se referendumom na prava manjina?
– Ponavljam da se željom da se brak definira kao zajednica muškarca i žene ni na koji način ne želi ograničiti prava onih koji imaju drugačija uvjerenja, nego se pokušava zaštititi onu vrijednost koju držimo temeljnom vrijednošću svakog društva. Zalaganje za brak kao zajednicu muškarca i žene otvorenu životu jest zalaganje za našu budućnost. Ako je postavljeno pitanje neustavno, a to se posljednjih dana često govori, onda je neustavan postojeći Obiteljski zakon. Uostalom, i neki drugi ustavi imaju sličnu definiciju. Primjerice, u članku 29. talijanskog Ustava piše da Republika prepoznaje prava obitelji kao naravnog društva utemeljenog na braku. Ovo nije ništa drugo nego ista poruka, izražena na drugačiji način.
Bilo je optužbi da svećenici uvjetuju ocjenu iz vjeronauka glasom na referendumu. Je li oltar mjesto za takve poruke?
– Koliko je meni poznato, riječ je o anonimnoj prijavi koja kao takva ne zaslužuje da je se komentira. Ako se nešto slično stvarno dogodilo, bilo bi dobro da to onaj tko je tome svjedočio otvoreno prijavi, jer je samo tako o tom pitanju moguće nešto napraviti. Suvišno je na satovima vjeronauka i u propovijedima nuditi ljudima odgovor na referendumsko pitanje. Naše je iznositi vjerski nauk i propovijedati evanđelje, a ljudi će sami pronaći odgovor na pitanje hoće li na referendumu, na koji su dužni izići, reći da ili ne.
Kako komentirate naputak sisačkog biskupa Vlade Košića, koji je poslao svim župnicima, upraviteljima župa i samostanima u svojoj biskupiji, da na nedjeljnim misama upute vjernike da iziđu na referendum i glasaju “za”?
– Pročitao sam tu vijest, ali ne mogu je komentirati jer nisam pročitao njegov poziv. I ja ću osobno župnicima početkom idućeg tjedna poslati poziv da vjernike podsjete na njihovu građansku dužnost i potrebu da iziđu na referendum. Ovdje nije riječ o jednostavnoj političkoj borbi, nego o vrijednosnom pitanju koje vjernicima ne dopušta da ostanu pasivni. Moja je dužnost da ih na to upozorim. Ne mislim nikome sugerirati odgovor. Svi su pozvani odgovoriti na referendumsko pitanje slobodno i po savjesti. Važno je da što više ljudi iziđe na referendum. Svi zajedno trebamo imati malo više povjerenja u naše građane, odnosno mi u Crkvi u naše vjernike, i u njihovo pravo da na referendumu izraze svoju volju.
Poslušao papu Franju i izišao na periferiju
Ovoga vikenda išli ste s mladima na prvi planinarski križni put. Bili ste skoro dva dana s mladima naše biskupije. O čemu ste s njima razgovarali, što su vam oni iznijeli kao svoje najveće probleme?
– Često govorimo mladima i o mladima a da nismo na pravi način ušli u njihove živote. U ova dva dana poslušao sam na izvjestan način papu Franju i izišao na periferiju, ušao malo u život mladih. Živio sam s njima dva dana, dijelio uvjete hoda, hrane, smještaja i na taj način osjetio kako oni žive. Vidio sam da je moj pogled na život drugačiji od njihova. Čuo sam razgovore o školi, svakodnevnom životu… Živeći s njima i dijeleći “dobro i zlo“, postao sam bogatiji. Uvjeren sam da im je moja prisutnost pomogla da oni razbiju neke predrasude koje imaju o Crkvi i biskupima.
U Grad dolazi 40 tisuća mladih
Sljedeće godine Dubrovnik će biti središte mladih iz cijele Hrvatske, nikada dosad interes nije bio toliki. Prema najavama, očekuje se 40 tisuća mladih ljudi koji su izrazili želju doći u Dubrovnik.
– Susret hrvatske katoličke mladeži prije svega će nam pomoći izgraditi pastoral s mladima u našoj biskupiji. Istovremeno želimo biti i pravi gostoprimci za sve one koji žele doći u Dubrovnik i biti sudionici tog iznimnog događaja za našu mjesnu Crkvu. Vrlo je teško davati procjene o broju sudionika. Uostalom, nama ni nije cilj premašivati brojke. Cilj nam je okupiti one mlade koji su doista otvoreni kvalitetnijem kršćanskom životu i kao takvi žele biti sudionici susreta, a ne tek obični turisti. Namjera nam je inzistirati na kvaliteti, a ne kvantiteti. U tome nam trebaju pomoći kateheze koje smo pripremili i koje uskoro trebaju izići iz tiska i biti distribuirane.
Autor: Livia Pilaš/Slobodna Dalmacija
