Konačan ishod EU-INICIJATIVE “JEDAN-OD-NAS (ONE-OF-US)”
Zanimljivost je da osim onih zemalja u kojima se očekivao veći broj potpisa, gdje je apsolutni rekorder Italija s više od 1100% prebačaja norme, prošle su i velike zemlje kao što su Njemačka, Francuska…
{jathumbnail off}Ne ulazeći u snagu i organiziranost aktivizma po pojedinim zemljama, treba istaći da su se posebno iskazale i zemlje kao sto su Poljska, Rumunjska, Portugal, Malta, Slovačka, Španjolska i Mađarska.
Zakonski rok do kad se može dati glas podrške Inicijativi u zemljama članicama EU, bio je 1. studenog 2013. godine.
Zanimljivo je dakle pogledati rezultate tih glasova podrške i razmisliti barem nešto o njima – obzirom na našu Hrvatsku Republiku.
Pogledajmo stoga stanje glasova podrške danih Inicijativi nakon isteka roka za iskazivanje podrške toj EU-Inicijativi “Jedan-od-nas –One-of-us”. Evo rezultata očitanih na internetskoj stranici te Inicijative – u 11.15 sati, dana 02. studenog 2013.
Situation per country
Country
Total signatures collected per country
Minimum necessary
Percentage achieved
(at) Austria
32.050
14.250
224,91%
(be) Belgium
5.821
16.500
35,28%
(bg) Bulgaria
1.098
13.500
8,13%
(cy) Cyprus
6.821
4.500
151,58%
(cz) Czech Republic
14.376
16.500
87,13%
(de) Germany
169.241
74.250
227,93%
(dk) Denmark
7.603
9.750
77,98%
(ee) Estonia
4.964
4.500
110,31%
(el) Greece
21.466
16.500
130,10%
(es) Spain
126.322
40.500
311,91%
(fi) Finland
1.256
9.750
12,88%
(fr) France
100.719
55.500
181,48%
(hr) Croatia
13.082
9.000
145,36%
(hu) Hungary
50.662
16.500
307,04%
(ie) Ireland
9.023
9.000
100,26%
(it) Italy
603.389
54.750
1102,08%
(lt) Lithuania
11.783
9.000
130,92%
(lu) Luxembourg
5.477
4.500
121,71%
(lv) Latvia
8.837
6.750
130,92%
(mt) Malta
21.949
4.500
487,76%
(nl) Netherlands
27.368
19.500
140,35%
(pl) Poland
237.980
38.250
622,17%
(pt) Portugal
70.337
16.500
426,28%
(ro) Romania
132.877
24.750
536,88%
(se) Sweden
2.611
15.000
17,41%
(si) Slovenia
3.224
6.000
53,73%
(sk) Slovakia
31.714
9.750
325,27%
(uk) United Kingdom
21.756
54.750
39,74%
TOTAL SIGNATURES: 1743.806
1)Treba čestitati članovima zajednice Zemalja članica EU koji se dali podršku Inciijativi po tom gotovo dvomilijunskom iznosu glasova. Treba ipak spomenuti da je taj broj donekle ubrzano rastao tek posljednjih mjeseci. Posebno je radosno što je većina EU-zemalja nadišla svojim glasovima traženi minimalni bnroj glasova potrebnih za podršku Inicijativi. Među njima su i Zemlje za koje ne bi na prvi mah očekivao takav rezultat. Među Zemljama koje su podržale Inicijativu svakako se najistaknutije ističe Italija.
2)Vidimo da je dvadeset zemalja članica EU dalo preko minimuma glasova podrške koji je za njih predviđen prema procjenama statističkog odbora EU;
► osam zemalja zemalja nije uspjelo dati ni minimum podrške prema broju glasova predviđenih za njih;
► Republika Hrvatska je trinaesta po redu po veličini glasova koji su prešli minimum predviđenih za HR. Čini se da je taj broj relativno dosta visok imajući u vidu da je RH imala mogućnosti sudjelovanja u toj Inicijativi tek od srpnja tekuće godine, a druge zemlje članine EU su imale na raspolaganju vrijeme od preko godine dana.
3)Glede hrvatskih glasova podrške EU-Inicijativi može se primijetiti slijedeće:
► Hrvatska je na svojoj cjelovitoj razini poslala u Bruxelles 13.082 glasa podrške;
► koliko je poznato iz provjerenih izvora u Splitu – volonteri grada Splita i okolice su sakupili među svojom rodbinom, prijateljima i znancima i poslali u Bruxelles – otprilike od 3.500 do 4.000 glasova podrške;
► svakako da je na čast građanima iz Splita i okolice, posebno volonterima koji su se u tom smislu založili za nerođene i postali njihov glas u njihovu obranu;
► zabrinjavajuće je pak da RH – koja je u obranu ustanove braka sabrala preko 700.000 glasova za odgovarajući referendum – u ovom slučaju je sabrala relativno tako maleni broj;
► također su zabrinjavajuće isprike nekih katolika koji nisu dali svoju podršku, kao napr. neprihvaćanje EU-Inicijative jer treba poštivati slobodu izbora žene-majke ili jer naši biskupi i svećenici nisu to javno preporučili.
Na prvu ispriku postavlja se pitanje: između čega žena-majka treba birati: zar ne: između svojih raznih nevolja, koje nitko ne niječe, i između živog djeteta pod njezinim srcem? Tko i što ima jasnu prednost? Mislim da je za vjernika katolika odgovor veoma jasan. Svetkovina Naviještenja Marijina, kada se Sin Božji utjelovio u krilu Djevice Marije i svetkovina Božića – jasno su očitovanje te kršćanske i katoličke vjere.
A što se tiče druge isprike – postavlja se pitanje – ne treba li vjernik katolik biti zrela i aktivna osoba koja ima svoj dio odgvornosti i djelovanja u jasnim moralnim pitanjima ili treba za svaki svoj čin čekati smjernice odozgor? Od biskupa i svećenika? Prvotna crkva, apostolska i otačka, jasno nam otkriva punu odgovornost i aktivnost ondašnjih vjernika. Sv. Pavao veoma hvali neke zajednice koje su navijestile Isusa Krista i njegovo Evanđelje i prije nego li je on k njima došao; a Lionska crkva je bila veoma aktivna i prije nego li je tamo došao biskup Irenej iz Male Azije. Bili su među njima aktivni putujući trgovci-katolici i vojnici-katolici (makar potajni). Bilo bi potrebno produbiti nauk Drugog vatikanskog sabora o Crkvi kao Narodu Božjem – i o apostolskoj aktivnosti laika u Crkvi i svijetu.
4)Aktivni suradnici u EU-Inicijativi zaslužuju naše iskreno i zdušno duboko priznanje i zahvalu. Posebno treba to priznanje odati volonterima Splita i okolice, mladima i starijima, ženskima i muškarcima i svima ostalima koje Gospodin dobro poznaje i ne zaboravlja, jer On ne dolazi na manje po svojoj riječi: “Što učinite jednom od moje najmanje braće, meni ste učinili”! A ovdje se doista radi o najmanjima koji niti mogu niti znaju govoriti – izručeni na milost i nemilost sili Tame i Zla u čovjeku i oko njega.
Komentirao: Fra Josip Marcelić
Split, 02. studenog 2013.