Neće biti dobro pokuša li Vlada ponovno varati s ‘lex Perković’
Nije dramatično, ali u Bruxellesu priznaju da bi za novu članicu Europske unije bilo bolje da niže uspjehe umjesto što se ne snalazi i propušta iskoristiti prilike
{jathumbnail off}Predujam iz strukturnih fondova EU od 150 milijuna eura Hrvatska nije dobila jer ministar Branko Grčić i njegov tim još nisu dobili dozvolu za rad hrvatskih institucija s europskim fondovima od 2014. do 2020. godine. Prvi prijedlog Programa ruralnog razvoja vraćen je ministru Tihomiru Jakovini i njegovu timu s gomilom primjedbi i kritika.
Ni državni proračun za 2014. nije prihvatljiv Bruxellesu koji, otvarajući proceduru prekomjernog deficita, traži da se proračunski manjak u sljedećoj godini smanji za dodatne 3 milijarde kuna… To su samo neka od područja u kojima Hrvatska posrće u naporima da bude uspješna članica Europske unije.
Uobičajene primjedbe
Ovaj tjedan otkrivena je još i nespremnost Hrvatske u području istraživanja i razvoja, koje je također važno za uzimanje novca iz strukturnih fondova EU. A slučaj “lex Perković” nakon dva mjeseca hibernacije ulazi u fotofiniš, u kojem još nije sasvim jasno hoće li se 1. siječnja prvo primijeniti europski uhidbeni nalog izdan na ime Josipa Perkovića ili će se prvo primijeniti izmijenjeni Ustav pa će se neke predistražne radnje početi računati kao službena istraga koja priječi izručenje Perkovića Njemačkoj jer, eto, teška ubojstva u Hrvatskoj ne zastarijevaju.
Završi li Perković u tom fotofinišu pred hrvatskim umjesto njemačkim sudom, Bruxelles i Berlin ponovno bi mogli imati osjećaj da ih je najnovija članica EU prevarila i povukla za nos.
Tih pet problema u odnosima Hrvatske s EU dočarava da možda ipak nije točna teza da je Hrvatska, nakon tolikih godina pregovora, ušla u EU kao najspremnija od svih novih članica. Dužnosnici Europske komisije umiruju tvrdnjama da su prva tri slučaja normalna.
Objektivno je teško, kažu, pripremiti sve dokumente za povlačenje predujma od 150 milijuna eura jer je Hrvatska morala raditi dvostruki posao (pripremati se i za kraj jednog i početak drugog 7-godišnjeg proračuna EU). Uobičajeno je, napominju, da Komisija daje puno primjedbi na program ruralnog razvoja nove članice. I, kad je o proračunu riječ, nije uopće stigmatizirajuće za neku zemlju da prolazi kroz proceduru prekomjernog deficita.
Ipak je bitno kad stiže novac
No i među diplomatima EU čuje se ponekad da bi za imidž nove članice EU bilo bolje da niže uspjehe umjesto nesnalaženja ili zaostajanja. Nitko još na temelju ovih pet pokazatelja ne zaključuje da je Hrvatska lošija no što su je doživljavali, Hrvatska ima vremena uvjeriti svoje kritičare u EU da su sve predrasude koje o njoj imaju pogrešne, no prvi koraci ne izgledaju kao da ide u tom smjeru.
Predujam iz fondova EU možda je najporazniji primjer. Taj predujam upravo služi tome da nove članice u prvoj godini dobiju osjetno više novca iz europskog proračuna nego što u njega uplaćuju, ali Hrvatska ga neće uspjeti dobiti u 2013. iako je potpredsjednik Vlade Branko Grčić još u listopadu tvrdio da ćemo završiti proces reakreditacije i dobiti predujam.
Sada pak tvrdi da ćemo ga dobiti početkom 2014. i da nema veze dolazi li novac u prosincu ili siječnju. No Hrvatska će prvu kalendarsku godinu članstva završiti s neznatnim plusom u bilanci s EU, a trebala je završiti sa 150 milijuna eura više.
europske zamjerke hrvatskoj:
Koje su naše slabosti
1. FONDOVI EU – Isplata 150 milijuna eura predujma iz fondova EU kasni jer Grčićevo ministarstvo nije na vrijeme dobilo dozvolu za rad s fondovima EU.
2. RAZVOJ – Predstavnica EK Tania Friederichs na konferenciji u Zagrebu upozorila je na sve slabosti u području istraživanja i razvoja.
3. RURALNI RAZVOJ – Ministar Jakovina poslao je prvi nacrt programa ruralnog razvoja u Bruxelles, ali dobio je niz primjedbi i kritika.
4. PRORAČUN 2014. – Bruxelles traži od ministra Linića da u proračunu za 2014. pronađe dodatne 3 milijarde kuna.
5. “LEX PERKOVIĆ” – Slučaj ulazi u fotofiniš. Pokuša li Vlada ponovno prevariti Europu, Hrvatska bi opet mogla naškoditi svome ugledu u EU.
AUTOR:
Tomislav Krasnec/VLM/Bruxelles
