Raspelo ostaje na zidu poljskog parlamenta

Prizivni sud u Varšavi potvrdio je 9. prosinca 2013. presudu okružnog suda da raspelo koje stoji na zidu plenarne dvorane Sejma (donji dom poljskog parlamenta) ne ugrožava ničije vjerske slobode i osjećaje

 

{jathumbnail off}Prizivni sud u Varšavi potvrdio je 9. prosinca 2013. presudu okružnog suda da raspelo koje stoji na zidu plenarne dvorane Sejma (donji dom poljskog parlamenta) ne ugrožava ničije vjerske slobode i osjećaje.

Tužbu je podnijela skupina ljevičarskih političara tvrdeći da je na uvredljiv način ugrožena njihova vjerska sloboda. Prema odluci suda, izloženost vjerskih simbola na javnom mjestu, na primjer u Sejmu, ne krši slobodu vjere niti se smatra osobnom uvredom.

Okružni sud u Varšavi još je 14. siječnja 2013. donio presudu da nije došlo do ugrožavanja osobnih prava sedmorice zastupnika, ateista, koji su podnijeli tužbu žaleći se na raspelo istaknuto na zidu glavne dvorane parlamenta. Raspelo su doživjeli kao povredu njihove slobode savjesti i slobode vjere tvrdeći da ono utječe na odluke poljskih zastupnika. Odvjetnik koji ih je zastupao izjavio je da izlaganjem raspela parlament favorizira vjeru, a da samo raspelo nije “opći simbol ili simbol poljskog naroda.” Navodi se da su ga ondje 1997. postavili desno orijentirani zastupnici bez pravnog ovlaštenja.

Državni odvjetnik, koji je u parnici predstavljao Sejm, izjavio je da isticanje vjerskog simbola ne ugrožava ničiji osobni interes niti bilo kome “nanosi štetu” (za razliku od, primjerice, svastike).

Iako su u ovom konkretnom slučaju ateisti doživjeli svojevrsnu osobnu “nelagodu“, sud je odlučio da su za ugrožavanje osobnih interesa važni objektivni kriteriji kao što je društvena procjena određenog ponašanja. Sud je naglasio da većina članova poljskog društva raspelo na zidu parlamenta ne smatra kontroverznim. Štoviše, sud nikako nije mogao zanemariti činjenicu da je raspelo ondje već dugi niz godina.

Presuda je nakon toga potvrđena i od strane Prizivnog suda u Varšavi. Sud je pritom istaknuo da vjerska sloboda nema isključivo privatna nego i javna obilježja. Stoga izlaganje raspela na javnom mjestu spada u rang dopuštenog iskazivanja vjerskih uvjerenja. Shodno tome, svako subjektivno poimanje nelagode ne smatra se povredom slobode savjesti i vjere kao ni osobnom uvredom. Prosudba koja se donosi ne smije proizlaziti isključivo iz subjektivnih osobnih osjećaja nego je ona također uvjetovana društvenim kontekstom (običaji, tradicija, kultura, povijesno iskustvo određene zajednice) koje se mora uzeti u obzir.

Tužitelji su najavili da će nastaviti svoju borbu za uklanjanje raspela iz parlamenta žalbom Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Autor: Laudato/www.en.ordoiuris.pl

Odgovori

Skip to content