Zanimljiva analiza: Mladi su bili ZA?
Da bismo odgovorili na ovaj smjeli upit promotrimo što nam je referendum otkrio u velikim gradovima i njihovom okruženju. Kako bismo smanjili utjecaj socio-ekonomskih razlika koliko je moguće, ne ćemo uspoređivati Split i Zmijavce, Zagreb i Špičkovinu, Rijeku i Čabar nego ono zaista usporedivo: velike gradove i njihovo neposredno okruženje, i to u slučajevima gdje su uočena značajna migracijska kretanja prema prigradskom području pa ih s pravom možemo smatrati proširenim gradom.
{jathumbnail off}Razloge toj pojavi možemo tražiti u nižoj cijeni nekretnina u širem području, u odnosu na grad pogotovo u vrijeme nedavnog balona cijena stanova, a kad su primorski gradovi u pitanju navedeno može biti i posljedica činjenice da se ti gradovi više i nemaju kamo širiti.
Analizom ćemo obuhvatiti Zagreb, Rijeku, Split i Dubrovnik (potonjeg više kao ilustraciju, pošto se ne radi o velikom gradu). S obzirom na prirodu referendumskog pitanja, smatramo primjerenim pod povećalo staviti odnos postotka glasova ‘ZA’ i prirodnog kretanja stanovništva, dakle omjera rođenih i umrlih. Unaprijed upozoravamo da, iako ih se obično s velikim gradovima kao kulturnim i civilizacijskim središtima i njihovom neposrednom blizinom ne povezuje, možda i tu naletimo na ZAdrte. Da se ne bismo prepali krenimo tamo gdje se to najmanje očekuje, prema gradu na Rječini.
Rijeka
Rijeka je jedan od onih gradova koji se s obzirom na zemljopisna ograničenja proširio skoro do krajnjih granica. Zato ne treba čuditi da uglavnom mlađi ljudi nalaze mjesto za život u okolnim općinama. Usporedba podataka o prirodnom kretanju stanovništva u zadnjem desetljeću pokazuje negdje manji, negdje veći, no posvuda porast rođenih (ali i umrlih) u slijedećim općinama koje okružuju Rijeku (nazovimo ih Rijeka (prsten)): Bakar, Čavle, Kastav, Kostrena, Matulji i Viškovo. Navedeno smatramo pouzdanim pokazateljem da ove općine zadovoljavaju uvjete za našu analizu, tj. da čine prirodno proširenje grada Rijeke.
Evo i rezultata (uz napomenu da smo, baš kao i za gradove koji slijede, broj rođenih i umrlih uzeli za 2011. Godinu):
PODRUČJE ROĐENI UMRLI RAZLIKA ‘ZA’
GRAD RIJEKA ………….. 1060 1617 -557 40%
RIJEKA (PRSTEN)………. 573 451 +122 47%
Dakle, vidi se da područje prstena s pozitivnim prirodnim priraštajem u značajnoj mjeri (+7%) više bira ‘ZA’ od samog grada s izrazitim prirodnim padom stanovništva. Zanimljivo je također da glavninu pozitivnog priraštaja prstena čini općina Viškovo (+95) gdje je opcija ‘ZA’ dobila 54% (+14% u odnosu na grad). Za riječke prilike prilično hrabro.
Sad kad smo probili led možemo nastaviti dalje prema jugu, do „najlipšeg mista na svitu“.
Split
Za Split vrijedi manje-više isto što i za Rijeku, jedino se brojevi ponešto razlikuju. Prema istom kriteriju u Split (prsten) uključili smo općine: Kaštela, Podstrana i Solin.
Rezultati:
PODRUČJE ROĐENI UMRLI RAZLIKA ‘ZA’
GRAD SPLIT…………. 1694 1802 -108 68%
SPLIT (PRSTEN) …….. 891 465 +426 85%
Uočavamo istu pojavu kao u Rijeci, samo još izraženiju (‘ZA’ +17% u prstenu u odnosu na grad). Ako i nismo bili sigurni jesmo li u Rijeci našli ZAdrte, ovdje je svaka sumnja otklonjena.
Dubrovnik
Oni koji si ne mogu (ili ne žele) priuštiti prostor za stanovanje u Dubrovniku, a ipak mu žele biti blizu, nastanjuju se u općini Župa Dubrovačka koja zadovoljava kriterij za našu analizu.
PODRUČJE ROĐENI UMRLI RAZLIKA ‘ZA’
GRAD DUBROVNIK……….. 447 426 +21 69%
ŽUPA DUBROVAČKA………127 63 +64 82%
Uočeni trend se, dakle, ni ovdje ne mijenja (‘ZA’ u Župi za +13% nadmašuje grad). Jedino što je, za razliku od prethodnih, ovdje Grad u tankoj pozitivi po pitanju prirodnog priraštaja, no daleko od vitalnosti Župe. Inače, Dubrovnik nismo izabrali samo zato što je lijep, nego prije svega zbog dojave da se u Župu zadnjih desetljeća infiltrirao veći broj ZAdrtih s onu stranu granice Republike Hrvatske, i to iz samog središta za izobrazbu ZAdrtih, pravog osinjeg gnijezda gdje ZAdrti nikad ne spavaju.
Završimo ovu laganu šetnju brojevima sa sramežljivim gradom „kaj se skrivle v megli toj“.
Zagreb
Gradu Zagrebu gravitiraju i gradovi/općine koji se naslanjaju na grad (Dugo Selo, Samobor, Sveta Nedelja, Zaprešić i Velika Gorica), i iz ranije već navedenih razloga pokazuju zamjetan porast stanovništva u zadnjem desetljeću, pa usporedimo li ih s gradom, dobivamo ove rezultate:
PODRUČJE ROĐENI UMRLI RAZLIKA ‘ZA’
GRAD ZAGREB …………. 8433 8396 +37 56%
ZAGREB (PRSTEN)…….. 1758 1463 +295 67%
Dakle, prsten nadmašuje grad u glasovima ‘ZA’ (+11%), ali i u prirodnom rastu, što još više dolazi do izražaja uzme li se u obzir veličina grada u odnosu na prsten.
Kako su nam za Grad Zagreb podaci dostupni i na razini gradskih četvrti, njih ćemo podijeliti u tri skupine (po ‘parkirnom’ uzoru nazvat ćemo ih zonama), i to prema slijedećem kriteriju:
Zona 1 – četvrti u kojima je uvjerljivo (sa 10% glasova razlike i više) pobijedila opcija ‘PROTIV’ (Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak i Trnje)
Zona 2 – četvrti u kojima nijedna opcija nije pobijedila uvjerljivo, tj. razlika u glasovima je bila do 5% (malo više glasova ‘PROTIV’: Novi Zagreb-istok, Trešnjevka-jug, Trešnjevka-sjever; malo više glasova ‘ZA’: Maksimir i Črnomerec)
Zona 3 – četvrti u kojima je uvjerljivo (sa 15% glasova razlike i više) pobijedila opcija ‘ZA’ (Stenjevec, Podsused-Vrapče, Peščenica-Žitnjak, Novi Zagreb-zapad, Podsljeme, Gornja Dubrava, Donja Dubrava, Sesvete, Brezovica)
Pogledajmo rezultate:
PODRUČJE ROĐENI UMRLI RAZLIKA ‘ZA’
ZAGREB ZONA 1 ……………. 1015 1665 -650 42%
ZAGREB ZONA 2 ……………..2586 3077 -491 50%
ZAGREB ZONA 3 ……………..4810 3654 +1156 65%
Kao i u prethodnim primjerima, možemo zaključiti: što je veći prirodni priraštaj, ili ako posudimo popularnu terminologiju iz suvremene hrvatske ekonomije, što je manji minus , postotak glasova ‘ZA’ raste.
Završna razmatranja
Spojimo li zone Grada Zagreba s postotkom glasova ‘ZA’ do 50% (Zona 1 i 2), u jednu cjelinu (nazovimo je Centar) vidjet ćemo da ona broji otprilike jednak broj birača kao Zona 3. Također, uočimo zrcalnu sliku ovih cjelina s obzirom na omjer rođenih i umrlih (Zona 3 ima taj omjer cca. 4800/3650, a Centar upravo obrnuto): ukratko, možemo zaključiti da Centar u jednom izbornom ciklusu (4 godine) na ime prirodnog priraštaja gubi oko 4 500 stanovnika, te da ih Zona 3 dobiva isto toliko, odnosno da ukupna razlika iznosi 9 000 stanovnika.
Uzme li se umjesto broja rođenih broj novih birača (skupina 15-19 godina na popisu iz 2011.), ta razlika penje se na blizu 10 000 što predstavlja 1,5% svih birača Grada Zagreba. Dakle, nastavi li se isti trend, za 10 godina će razlika u broju birača biti barem +4% u korist područja koje je svjetonazorski pretežno ‘ZA’. Treba reći da osim prirodnog kretanja na ukupan broj birača utječu i migracije, no usporedba promjene broja stanovnika između zadnja dva popisa ne pokazuje da bi tu Centar bio na većem dobitku od Zone 3. Štoviše, prije će biti da je obrnuto.
Zaključimo kako ova razmatranja širih gradskih područja pokazuju da što su njihovi dijelovi mlađi i otvoreniji prema kulturi života, to su više birali ‘ZA’. Hoće li to činiti prevagu u svjetonazorskim srazovima koji predstoje, ovisit će prije svega o ishodu vjekovne borbe između onih koji odgajaju i onih koji preodgajaju.
Grgur S./hrsvijet.net
