INTERVJU – Davor Ivo Stier: Spreman sam preuzeti nove i veće odgovornosti
Razgovor s Davorom Ivom Stierom: Namjeravam intenzivnije graditi put za pobjedu demokršćanske politike koju zagovaram
Ovaj razgovor se vremenski se baš poklopio s vašim odlaskom s položaja međunarodnog tajnika HDZ-a, što ujedno znači kako više niste članom predsjedništva stranke. Zamijenio vas je Miro Kovač, s podugim stažem u MVP-u i od 2008. veleposlanikom u Njemačkoj. Kako to komentirate?
Miro Kovač je iskusan diplomat i uvjeren sam da će biti dobar međunarodni tajnik. Bit će mi drago što ćemo se sada više družiti i zajedno raditi u promicanju vrijednosti i programa HDZ-a i Europske pučke stranke. S osobne perspektive, faza međunarodnog tajnika je sada za mene završena i vrijeme je da otvorim novo razdoblje, spreman preuzeti nove i veće odgovornosti. Bit će to razdoblje u kojemu namjeravam intenzivnije graditi put za pobjedu demokršćanske politike koju zagovaram.
Referendum – jedan od najznačanijih događaja hrvatske demokracije
Kako gledate na pojavu referenduma, s tim da je onaj građanske inicijative “U ime obitelji” završen s dvotrećinskom pobjedom njihovog referendumskog pitanja. Nisu li referendumi znak ozbiljnih problema na relaciji volja građana-ponašanje izabranih predstavnika? Planira li možda HDZ neki referendum ili će sve ostaviti saborskoj većini?
Pobjeda na referendumu o braku je jedan od najznačajnijih događaja u 24 godine hrvatske demokracije. Po prvi puta je uspio referendum koji su hrvatski građani inicirali mimo i protiv volje političkog i medijskog “establishmenta”.
Isto tako je pobjeda pokreta “U ime obitelji” pokazala da se na demokršćanskoj platformi može dobiti većinska potpora hrvatskih građana, što su mnogi tzv. nezavisni analitičari do referenduma osporavali.
Uspjeh ovog referenduma ne narušava načela predstavničke demokracije, ali upozorava političare da dijalog s građanima mora biti kontinuiran, a ne samo neposredno prije izbora.
Dakle, referendum o braku bio je potreban kao korektiv i brana protiv vladine politike nametanja svjetonazora koji negira naše kršćanske vrijednosti. Institut referenduma mora se koristiti upravo u takvim slučajevima, ali ne smije se zlorabiti ili postati zamjena za predstavničku demokraciju.
Novi proces demokratizacije
Pogled na današnji HDZ mnogima ne ulijeva optimizam u sposobnost ozbiljne modernizacije Hrvatske. Istina, predsjednik Karamarko vrlo se jasno odredio prema nekim ključnim pitanjima, poput slučaja Perković. Ali, s druge strane, HDZ-u se spočitava da osim kritike vladajućih ne nudi nikakva nova rješenja, a i da bi te kritike mogle biti puno temeljitije s obzirom na katastrofalnu politiku i učinke Milanovićeve vlade. Što HDZ nudi novog?
Možda još nisu svi svjesni o novom procesu demokratizacije koji se otvorio u Hrvatskoj nakon izručenja Josipa Perkovića. Naime, demontaža struktura iz bivšega komunističkog sustava je nužna za novi val demokratizacije i razvoja u Hrvatskoj. Te su strukture možda izgubile ideologiju, ali su sačuvale mafijaški karakter u kontroliranju političkih i financijskih procesa.
Kao što su te stare strukture prije 25 godina prihvatile višestranačje kako bi opstale, možda su danas spremne i na prihvaćanje načela antikomunizma ako bi time još jednom preživjele i zadržale moć. Zato ste u pravu kada u istom pitanju spominjete slučaj Perković i povratak optimizma u društvu, jer bez razbijanja te mafijaške mreže nema napretka. Iz toga razloga je HDZ napustio sabornicu kada je izglasan famozni “lex Perković”.
Iz demokršćanskih pozicija se zauzimam za vladavinu prava i maksimalne prilike za sve, a ne samo za stare strukture i njihovu djecu. To je preduvjet za održiv razvoj, koji naravno traži i novu politiku za povratak proizvodnje u Hrvatsku, ulaganja u istraživanje i razvoj novih tehnologija, zalažem se za porezno rasterećenje malih i srednjih poduzeća i novi koncept solidarnosti u čijem će središtu biti zaštita obitelji.
Kako gledate na ulogu intelektualaca i stručnjaka u hrvatskom društvu?
Njihov se glas premalo čuje, a na javnoj sceni nažalost dominiraju površne rasprave. S druge strane, imamo situaciju u nekim segmentima akademske zajednice gdje i dalje prevladavaju stare paradigme, kao da se nije ništa dogodilo nakon pada komunizma. To se također mora mijenjati.
Nema ekonomskog razvoja bez demografske obnove
Prošli tjedan sudjelovati ste na okruglom stolu “Demografska obnova – temelj razvoja Hrvatske i Europe” gdje su izneseni alarmantni podaci o hrvatskoj demografskoj slici, ali i još frapantnije, o više od 70.000 ljudi koji su u zadnje tri godine napustili Hrvatsku. Što se još mora dogoditi da odgovorni shvate svu ozbiljnost stanja?
Tim okruglim stolom, na kojemu su bili najbolji hrvatski stručnjaci, htjeli smo poručiti kako ne može biti ekonomskog razvoja bez demografske obnove. No, isto tako smo istaknuli kako se mogu promijeniti sadašnji negativni tijekovi, pa čak i u uvjetima gospodarske krize.
Moguće je postići bolje demografske rezultate ako 30 posto sredstava iz europskih fondova uložimo u projekte koji će izravno ili neizravno podržati demografsku obnovu, kao što su to učinile Irska i Francuska. Te dvije države danas imaju najveću stopu nataliteta u Europskoj uniji. Hrvatska može to postići, ali ne politikom Kukuriku koalicije koja nas vodi u krivom smjeru.
Britanska politika usporavala ulazak u EU
Tijekom pregovora oko ulaska u Europsku uniju bili smo dojma da pojedine političke snage u Hrvatskoj vrlo vješto koriste pregovore kako bi Hrvatska bila dovedena u što podređeniji položaj, a s druge strane taj ulazak sabotiraju najviše što mogu. Sjetimo se samo uličnih prosvjeda pri samom kraju pregovora, kad je bilo jasno da bi eventualni pad vlade ujedno značio i odgodu hrvatskog ulaska u EU s izglednim šansama da se nađe u paketu sa Srbijom. Koliko smo u pravu?
Britanska politika je najviše radila na tome da se naš put u EU veže sa Srbijom i do zadnjeg trenutka su nas pokušavali zaustaviti u pregovorima. Na kraju, zahvaljujući i američkoj diplomaciji, London je shvatio da bi eventualni neuspjeh naših pregovora destabilizirao cijelu jugoistočnu Europu i zauvijek zatvorio vrata procesu proširenja Europske unije.
No, u ožujku i travnju 2011. još se radilo na tome da ne zatvorimo pregovore u lipnju. Nažalost i tadašnje vlasti u Beogradu su bile vrlo aktivne u tome. Stoga ste u pravu kada spominjete tkv. Facebook prosvjede, ali se ne smiju zaboraviti i druge pokušaje destabilizacije Hrvatske kao što je bilo uhićenje Tihomira Purde.
U javnosti je manje poznato da ste vi bili u kritičnim trenucima izravno uključeni u pregovore za ulazak Hrvatske u EU. Možete li za naše čitatelje malo podrobnije opisati te događaje?
Zapravo je to bio tim ljudi koji je radio na otklanjanju političkih blokada u pregovorima, od slovenske blokade 2008. i 2009. do britanskog pokušaja vezivanja naših pregovora s otvaranjem pristupnih pregovora sa Srbijom. U vrlo kratkim crtama, moja je uloga bila osigurati potporu za otklanjanje tih prepreka, prvenstveno kroz rad s našim prijateljima u Europskoj pučkoj stranci i američkom diplomacijom.
Rad u Europskom parlamentu
Pretpostavljamo da je rad Europskog parlamenta dosta drugačiji od rada Hrvatskog sabora, ali vjerojatno je isto tako točno da pojedini zastupnici sami teško mogu bitno utjecati na tijek stvari i u Zagrebu, i u Bruxellesu. Ipak, preko hrvatskih eurozastupnika otvaraju se neke nove mogućnosti pa pitamo što to konkretno može značiti za naše građane i poslovne subjekte?
Ponekad se može konkretno pomoći građanima, kao što je prošlog ljeta bilo u slučaju primalje Jage Stojak, koja je bila izgubila posao jer se pozvala na priziv savjest i odbila sudjelovati u pobačaju. Kao član Odbora za građanske slobode Europskog parlamenta obratio sam se ministru Ostojiću i podsjetio da svi građani Europske unije imaju pravo na priziv savjesti prema Povelji EU o temeljnim pravima.
Jaga Stojak je vraćena na posao i njen primjer potvrđuje da je EU prvenstveno zajednica vrijednosti a onda tek najveći ekonomski blok na svijetu. Naravno, taj gospodarski element je također izuzetno važan, a ja sam se prvenstveno orijentirao na pitanja vezana za razvoj digitalne ekonomije jer je to grana koja može najbrže otvarati nova radna mjesta za mlade.
Razgovarao sam s predstavnicima ICT sektora u Hrvatskoj tijekom priprema zakonodavstva EU o digitalnom tržištu. Neki od njih su sudjelovali i na konferenciji koju smo u prosincu organizirali u Europskom parlamentu, gdje su se predstavile i druge grane našeg gospodarstva.
Jedan ste od najaktivnijih hrvatskih europarlamentaraca i sigurno doprinosite tome da hrvatska javnost pozitivnije gleda na ulogu svojih predstavnika u Europskom parlamentu i, općenito, na europske institucije. S obzirom da već uskoro slijede novi izbori za Europski parlament, imati li osobnu želju ponovno se kandidirati?
O kandidaturama odlučuju nadležna tijela stranke, a uopće ne sumnjam da će to biti vrlo kvalitetni kandidati. Osobno sam potpuno neopterećen oko tog pitanja jer smatram da Hrvatskoj mogu služiti iz bilo koje pozicije. Ono na čemu ću inzistirati, bez obzira na kojoj ću poziciji biti u budućnosti, jest na daljnjem razvoju jedne suvremene demokršćanske opcije kao političke platforme koja Hrvatskoj može osigurati dugoročan i stabilan društveni i gospodarski razvoj.
Autor: O. Barišić/hkv.hr
