Papina propovijed na Misi 14.siječnja 2014. god.

Sveti se Otac na jutarnjoj Misi, u Domu Sveta Marta, nadahnut likovima iz dnevnih liturgijskih čitanja, osvrnuo na novost koju je donio Isus, a to je Božja ljubav za svaku pojedinu osobu; za svakog od nas. Razotkrio je licemjerne ili legalističke oblike ponašanja, koji narod odvlače i udaljuju od vjere.

{jathumbnail off}Papa se u propovijedi dotaknuo četiriju vrsta vjernika: Isus, pismoznanci, svećenik Eli i njegovi sinovi – obojica svećenici. Evanđelje nam govori – primijetio je Papa – „kako se ponaša Isus u svojoj katehezi; poučava kao onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci“. Ovi su, naime, „poučavali i propovijedali, ali su narodu natovarili tolike stvari; tako, te narod nije mogao više ići naprijed“ – kazao je Papa.
„Sam Isus je za njih (za pismoznance) kazao da sami ni da bi prstom makli. Poslije će reći narodu: ‘Činite što vam govore, ali se ne ravnajte po njihovim djelima, jer govore, a ne čine’. Nedosljedni… Ti pismoznanci i farizeji, uvijek kao da tuku narod, zar ne?“ – upitao je papa Franjo. „’Trebate učiniti to; morate izvršiti to…’ kažu jadnom narodu… A Isus im je rekao: ‘tako zatvarate vrata kraljevstva nebeskog’. ‘Ne puštate drugima da uđu, a ni vi sami ne ulazite!’ To je jedan način propovijedanja, naučavanja i svjedočenja osobne vjere… i toliko ima onih koji misle da je to vjera“ – kazao je Sveti Otac.

U Prvom čitanju, u Knjizi Samuelovoj, nailazimo na lik svećenika Elija; „siromašnog, slabog i mlakog svećenika“ koji je svojim sinovima dopuštao „činiti tolike ružne stvari“ – kazao je Papa. Dok je sjedio na stolici, na pragu Hrama Gospodnjeg, vidio je jednu gospođu imenom Ana, koja je na svoj način od Gospodina molila sina. „Ova je žena molila kako mole ponizni: jednostavno, ali iz srca koje je u tjeskobi“ – kazao je papa Franjo – „i micala je usnama kako čine mnoge dobre žene u našim crkvama i svetištima. Tako je molila, tražeći čudo“. Starac Eli ju je promatrao i rekao: ‘Ova je pijana’ i prezre je. On je bio predstavnik vjere, vjerski vođa, ali nije osjećao srcem i prezre tu gospođu – kazao je Sveti Otac te dodao:…

Koliko li se puta puk ne osjeća poželjnim od strane onih koji su dužni svjedočiti: od kršćana, kršćana laika, od svećenika i biskupa. ‘Jadan puk, ništa ne razumije… trebalo bi ga dati malo na teologiju, da dobro shvati’. No, zašto mi je taj čovjek simpatičan? Jer je u srcu imao pomazanje, jer kad mu je žena objasnila svoju situaciju, Eli joj kaže: ‘Idi u miru, neka ti Bog Izraelov udijeli ono što tražiš’. Na površinu je izbilo svećeničko pomazanje: jadničak, imao ga je skrivenog zajedno s lijenošću; mlakonja… i poslije nije dobro završio.

Njegovi se sinovi ne opisuju u odlomku Prvoga čitanja, ali su se brinuli za Hram, bijahu nevaljalci; svećenici, ali nevaljalci. Prekoračivali su ovlasti, trčali za novcem, iskorištavali su narod i prisvajali milostinju i darove (za Hram)… i Gospodin ih je oštro kaznio – kazao je Papa te dodao – to je vrsta pokvarena kršćanina, pokvarena laika, pokvarena svećenika ili biskupa, koji nastoji iz postojeće situacije, položaja, vjere i iz činjenice da je kršćanin, izvući profit te završi iskvarena srca kako se dogodilo i Judi (Iškariot). Iz pokvarena srca izvire izdaja jer je Juda izdao Isusa. Elijevi su sinovi stoga treća vrsta vjernika.

„Postoji i četvrta vrsta – ona Isusova. O Njemu narod kaže: ‘Ovaj poučava kao onaj koji ima vlast: to je jedan novi nauk!’“ Ali u čemu je ta novost? – zapitao se papa Franjo?! – to je snaga svetosti“; „Isusova novost je u tome što sa Sobom nosi Riječ Božju; poruku Božju, odnosno Božju ljubav za svakog od nas“. Isus Boga približava ljudima i to čini, tako da se on sam njima približuje: blizu je grješnicima. Isus oprašta bludnici, „o teologiji razgovara sa Samaritankom, koja nije baš anđelčić.

Isus traži srce osoba, približava se njihovu ranjenu srcu. Isusa zanima samo osoba i Bog – ustvrdio je Papa. Isus hoće da se narod približi, da ga traži i ganut je vidjevši ih kao ovce bez pastira. I sve ovo čini da narod uzvikne: ‘Gle, nova li i snažna nauka!’. Ne, nije riječ o novom nauku, nego u novom načinu poučavanja. To je evanđeoska transparentnost:

Zatražimo od Gospodina da nam ova dva Čitanja pomognu u našem kršćanskom življenju, svima; svakom u njegovoj situaciji, da ne budemo legalisti-čistunci, niti licemjeri poput pismoznanaca i farizeja, Da ne budemo pokvareni poput Elijevih sinova; da ne budemo mlaki poput Elija, nego da budemo poput Isusa; da gorljivo tražimo ljude; da ih ozdravljamo; da ih volimo i da im time kažemo: ‘Ako ja činim tako malo, pomisli kako te tek ljubi Bog; tvoj Otac!’ Ovo je nov nauk koji Bog od nas traži. Molimo za tu milost.

Izvor: Radio Vatikana

Odgovori

Skip to content