Sutra počinje suđenje za genocid
ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ: AKO TUŽBA NE USPIJE, BIT ĆE KRIVI ONI KOJI SU JE SABOTIRALI
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u ponedjeljak počinje usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskom ratu 1991. do 1995.
Najviše sudsko tijelo UN-a saslušat će u iduća četiri tjedna brojne dokaze i svjedoke etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva, kao i argumente Beograda da je u “Oluji” počinjen genocid nad hrvatskim Srbima.
Presuda u postupku koji je počeo podizanjem hrvatske tužbe 1999. očekuje se u roku od godine dana od zaključenja javne rasprave pred ICJ-em 1. travnja.
Pravni timovi obiju zemalja vjeruju da imaju jake argumente pred Sudom, a najviši dužnosnici ističu kako, bez obzira na ishod postupka, Hrvatska i Srbija ne smiju dopustiti da odnosi iz prošlosti “truju” sadašnje i buduće veze.
Istočna Slavonija središnji je dio hrvatske tužbe jer je na tome području bilo vrlo jasno djelovanje bivše JNA i paravojnih postrojba, te je napadano s teritorija tadašnje SRJ.
Srbija se u protutužbi podnesenoj 2010. usredotočila na vojno-redarstvenu akciju “Oluja” 1995. kada je, po tumačenju Beograda, s prostora Hrvatske etnički očišćeno 250.000 Srba.
Prema hrvatskoj tužbi, tijekom četiri ratne godine počinjeno je djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osoba, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine.
Od Srbije se traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istina o nestalim hrvatskim državljanima kojih je prema posljednjim podacima 1663, povrat kulturnih dobara otetih u tom razdoblju te nadoknada štete Hrvatskoj i pojedincima.
I Srbija od Hrvatske zahtijeva da kazni počinitelje genocida, nadoknadi štetu hrvatskim Srbima, stvori uvjete za povratak i život izbjeglih Srba te da ukine nacionalne blagdane – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Do sudskog epiloga 14-godišnjeg spora pred ICJ-em dolazi jer se Hrvatska i Srbija nisu uspjele dogovoriti oko povlačenja tužbi. Na ponudu iz Srbije Zagreb nije pristao smatrajući da Beograd nije u cijelosti odgovorio na ključna pitanja zaostala iz rata – sudbinu nestalih, povrat opljačkane imovine i suđenja protiv počinitelja ratnih zločina.
Hrvatska tužba za genocid druga je takva tužba u povijesti suda osnovanog 1945., nakon što je i BiH 1993. tužio SR Jugoslaviju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948.
ICJ je 2007. presudio da je u Srebrenici počinjen genocid, ali ne i da je službeni Beograd za njega odgovoran.
Izvor: hina
Zvonimir Šeparović: Ako tužba ne uspije, bit će krivi oni koji su je sabotirali
„Ova tužba je važan trenutak u povijesti i kroz nju se nazire jedna nova Hrvatska, uspravna i ponosna, koja ne šuti i ne strepi od neke kazne nametnute od tuđina, nego samosvjesno ustaje tužbom“, rekao je maestro i hrvatski diplomat Nikola Debelić danas na predstavljanju knjige „Hrvatska tužba protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore)“ autora Zvonimira Šeparovića u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Zvonimir Šeparović, nekadašnji ministar pravosuđa koji je 1999. godine pokrenuo tužbu protiv Srbije za genocid u Hrvatskoj, a čija glavna rasprava počinje u ponedjeljak, naglasio je kako je izrazito ponosan.
„Oslobodili smo svoj prostor koji oni sada nazivaju genocidnim, nismo prešli ničiju granicu, pa čak ni Drinu, a nazivaju nas izmišljenim narodom jer se oslanjaju na izjavu našeg premijera da smo slučajan narod“, kazao je Šeparović te naglasio kako ovo nije tužba protiv Srbije kao cjeline, već protiv srpske vlasti koja je počinila genocid, za što su već i optuženi neki od članova.
„Tri su institucije u temeljima genocida, a to su Srpska pravoslavna crkva, srpska Akademija i četničke organizacije“, pojasnio je Šeparović.
Dodao je kako postoji i druga, nemiloševićeva Srbija koja je pozitivna, što potvrđuje i podatak da je 10 000 Srba branilo Hrvatsku te ustvrdio da ne razmišljaju svi Srbi kao Milorad Pupovac, već žele normalan suživot s Hrvatima.
Napomenuo je i kako je dr. Andrija Hebrang istraživao žrtve civile i ustvrdio da je u Domovinskom ratu stradalo više civila nego vojnika što je apsurd. Prozvao je to „zločinom pod zaštitom UNPROFOR-a“.
„Ako tužba ne uspije, bit će krivi oni koji su je sabotirali!“ kazao je Šeparović dodajući kako je bilo mnogo onih koji su bili protiv nje.
Zaključio je kako je nužno da se osnuje etički sud koji će razmotriti je li i gdje bilo veleizdaje u Hrvatskoj, a za članove je predložio, među ostalim, i akademika Slobodana Novaka, Andriju Hebranga i Hrvoja Hitreca.
Osvrnuo se i na kaznu hrvatskom reprezentativcu Josipu Šimuniću dodijeljenu zbog skandiranja ‘za dom spremni’ rekavši kako Hrvatska opet živi u stanju prijetnje, zbog čega je ova tužba od velikog značaja.
Zvonimir Šeparović je stručnjak za međunarodno pravo, bio je ministar vanjskih poslova, diplomat i osnivač je viktimološkog društva.
Izvor: narod.hr
