Hrvatska udruga Benedikt, sinoć je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu, održala okrugli stol na temu „Rad i nezaposlenost“. 

Tribinu je moderirala novinarka Danira Matijaca, a na okruglom stolu gostovali su predsjednica Udruge nezaposlenih Splitsko-dalmatinske županije Jasminka Lemo, predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Split mr.sc. Renato Jerončić, jedna od inicijatora projekta ekonomije zajedništva Đina Perkov i izvršni direktor Pomorskog instituta u Splitu capt. Ivan Knežević.

Gđa Đina Perkov, predstavila je projekt „Ekonomija zajedništva“ (EZ) pokrenut od strane poduzetnika, radnika, rukovoditelja, potrošača, štediša, građana, znanstvenika i ekonomskih djelatnika.“ Chiara Lubich pokrenula ga je u svibnju 1991. u Sao Paolu u Brazilu, sa ciljem da se izgradi i pokaže ljudsko društvo gdje, po uzoru na prvu kršćansku zajednicu, nitko ne oskudijeva.

Poduzeća su nosiva osovina projekta. Slobodno se obvezuju davati u zajedništvo dobit za tri namjene:
1. pomagati ljudima u potrebi, počevši od onih koji dijele duh što animira ekonomiju zajedništva
2. širiti kulturu davanja i uzajamnosti bez koje je nemoguće ostvariti ekonomiju zajedništva
3. razvijati poduzeće koje treba ostati efikasno i konkurentno, iako je otvoreno besplatnosti.

Danas po načelima ekonomije zajedništva u svijetu posluje oko 800 poduzeća.
O raznim vidovima Ekonomije zajedništva na sveučilištima diljem svijeta mladi pišu diplomske i poslijediplomske radnje – danas već imamo ukupno preko 450 obranjenih diplomskih radnji, od čega preko 360 dostupnih na internetu, od toga su 3 na hrvatskom jeziku.
Đina Perkov je i navela da trenutno u Hrvatskoj po načelima EZ danas posluje nekoliko manjih poduzeća.

Mr.sc. Renato Jerončić istaknuo je da će Splitsko-dalmatinska županija, 2013. godina ostat upamćena kao godina velike nezaposlenosti što pored ostalih negativnih makroekonomskih indikatora (BDP-a i vanjsko-trgovinske bilance), znači daljnje produbljivanje gospodarskih i socijalnih problema. „Izostanak investicija te nemotiviranost poduzetničkog duha s jedne strane te s druge strane stalno prisutan proces smanjenja opsega obima poslovanja ili čak gašenja poduzeća i obrta dali su za rezultat smanjen broj ukupnih radnih mjesta u županiji u cjelini“.

„Međutim, 2013. godina pokazala je i da su neke djelatnosti ostale „žilave“ te pokušavaju stvarati nova radna mjesta u sve težem poslovnom okruženju. Tako je gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, tijekom 2013. godine, prije svega bilo okrenuto ka radno intenzivnim djelatnostima uslužnog i sezonskog karaktera, kao npr. turizam i ugostiteljstvo ili zdravstvo, u kojima radna snaga biva jako brzo „potrošena“, te je potrebno stalno jačati ljudske potencijale u tim djelatnostima kako bi ukupno gospodarstvo u konačnici bilo konkurentnije i produktivnije. Prelazak na tržišni model privređivanja u ovim djelatnostima zahtijeva nove, kvalitativne pomake i drugačiju poslovnu politiku, prije svega drugačiju politiku razvoja ljudskih potencijala“.

„Broj registriranih nezaposlenih osoba naročito se povećao u posljednjem kvartalu 2013. godine kao direktna posljedica pada broja ukupno zaposlenih osoba. Broj registriranih nezaposlenih osoba je ostao na visokoj razini što je utjecalo na iznimno visoku stopu nezaposlenosti koja je na kraju godine iznosila 27,2%, što je značajno iznad prosjeka Republike Hrvatske koji je iznosio 20,7%“.
„Problemi izrazito visoke nezaposlenosti ostali su vezani uz područja dalmatinske zagore te je potrebno posebnu brigu voditi o jačanju ljudskih kapaciteta u tim područjima kako bi se mogli poboljšati ukupni indikatori na razini Županije“.

„Ukupna zaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji pokazuje realno kontinuirano međukvartalno smanjenje još od 2009. godine. Tako je na kraju 2013. godine, prema podacima iz Zavoda za mirovinsko osiguranje bilo zaposleno 133.510 osoba što nam govori da tek svaka druga radno sposobna osoba radi“.
„Pogled prema kreiranju novih proizvoda i usluga te tržištu na kojem bi se ti isti proizvodi i usluge mogli realizirati, postao je zamagljen, uslijed prečestih neadekvatnih intervencija prema poduzetništvu koje se još uvijek uglavnom bazira na kreiranju modela financiranja, a manje prema jačanju znanja i inovativnosti u cjelini te opstanku na tržištu kao specifičnom cilju“.

„Znanje je zanemareno, unutrašnje inovacije izostaju. Upravo je znanje specifičan proizvodni faktor koji se suštinski razlikuje od klasičnih proizvoda i usluga jer znanje nije potrošiva roba, nije konkurentna i isključiva roba, ima neograničen rast jer se zasniva na ljudskim idejama, koje su nepresušne, ima prirodu “javnog dobra” koja uvijek nadilazi privatnu korist onog koji je stvorio novo znanje“.
Stoga, kako bi Splitsko-dalmatinska županija postala dugoročno konkurentna i „popravila“ svoju situaciju na tržištu rada, potreban je okret prema „gospodarstvu znanja“, u partnerskom odnosu sa ostalim dionicima na tržištu rada, zaključio je mr.sc. Jerončić.

Udruga nezaposlenih SDŽ,osnovana je nakon dvije godine bezuspješne borbe da osnujemo sindikat nezaposlenih Hrvatske,što je Vlada odbila jer nemamo poslodavca (to je obrazloženje, jer trebaju biti tri partnera:Vlada, poslodavac i radnici (u ovom slučaju nezaposleni) a zakon ne žele mijenjati, istaknula je Jasminka Lemo.
Udruga je osnovana 03.01.2013.godine u svrhu pomoći nezaposlenima i smanjenju nezaposlenosti.
„Nedavno smo dobili prostor u najam u Teslinoj 27 B, koji je u više nego jadnom stanju, a gradonačelnik nam je rekao da se snađemo za uređenje i dovođenje prostora u funkciju. Imamo namjeru registrirati turističku agenciju,ali ne znamo kada ćemo završiti s radovima i hoćemo li uspjeti otvoriti agenciju ove sezone. Također čekamo da ponovno krenu mjere zapošljavanja HZZ-a.

U projektu „Pomoć starijima i nemoćnima“. zaposlili bi 5 ljudi,po principu javnih radova, a u prostoru bi otvorili dječju i kreativnu radionicu. U dogovoru smo sa 2 poslodavca za zapošljavanje 9 ljudi kroz mjesec dana, te pomažemo nezaposlenima u savjetovanju i pružanju psihološke pomoći, edukacijama, pronalaženju posla i sl.
Pohvalili bi dobru suradnji sa Zavodom za zapošljavanje u niz zajedničkih projekata koje smo aplicirali za sredstva EU fondova“.
„Trenutno smo u izradi projekta „LAG-u Jadro“, za povlačenje sredstava iz EU fondova kojeg osnivamo sa JLS-ima,Gradovima i općinama Kaštela, Solin, Split, Muć, Dugopolje, Omiš, Podstrana i Dugi Rat“.
Potrebno je buđenje svijesti, te da se svi zajedno uključimo u razvoj gospodarstva i smanjivanja nezaposlenosti, zaključila je gđa Jasna.

U daljnjem izlaganju capt. Ivan Knežević, predstavio je projekt „Uspješno financijsko poslovanje Hrvatske pomorske industrije“
„Hrvatska nema u pomorstvu alternative i takva orijentacija na veliki resurs je analogna orijentaciji Grčke na pomorstvo i Italije na biotehnologiju.
Odnosi se o potrebi gradnje 12-14 brodova godišnje u cilju pune zaposlenosti hrvatskih brodogradilišta“.
„Projekt novogradnji brodova za rasuti teret, brodova za prijevoz tekućih tereta, brodova za prijevoz ukapljenog plina i putničkih brodova. Većina brodova će biti na pogonsko gorivo ukapljeni plin – LNG“.

„Model predviđa rast BDP-a na godišnjoj razini od oko 3%, a mogućnosti financiranja capt. Knežević vidi u HBOR-u, EU sredstvima, javno-privatnom partnerstvu, domaćim mirovinskim fondovima i privatnom kapitalu“.
Projekt predviđa zapošljavanje najmanje 54.700 djelatnika različitih razina obrazovanja, od radnika, projektanata do softverskih specijalista uključenih u veliki broj poduzetničkih jedinica, a naveo je još niz komplementarnih projekata od kojih je jedan i „Osnivanje pomorske banke“ koja bi brinula o toj grani gospodarstva.

Nakon izlaganja, uslijedila su pitanja građana, u kojima su se posebno osvrnuli na stručnost prekvalificiranja nezaposlenih osoba u projektima organiziranih od HZZO-a. Građanima je posebno zasmetala razina ponuđenog znanja i informacija na tečajevima za prekvalifikaciju, te su mnogi od polaznika stekli utisak o „pro forma“ tečaju bez konkretnog znanja.

Datum: 24.travnja, 2014

Autor: Miljenko Marinić

Share on Facebook

Post on X

Follow us

Save