Utemeljeno Hrvatsko etičko sudište
U Zagrebu je u subotu, 7. lipnja utemeljeno Hrvatsko etičko sudište
U nazočnosti mnogih poznatih Hrvata osnivača (npr. akademik Slobodan Novak, prof. dr. sc. Branimir Lukšić, dr. dr. h. c. Nikola Debelić, odvjetnik i kolumnist Zvonimir Hodak, gospodarstvenik iz Sydneya Marko Franović, slikar Josip Botteri Dini, književnica Nevenka Nekić, književnik Đuro Vidmarović, Tomislav Josić, Vlado Iljkić, Joško Čelan,….; mnogi nisu mogli biti nazočni ali su dali svoju suglasnost i smatraju se također osnivačima Sudišta) za predsjednika Sudišta izabran je prof. em. Zvonimir Šeparović.
Za članove Predsjedništva izabrani su: Ante Beljo, prof. dr. sc. Josip Jurčević, odvjetnik Željko Olujić, akademik Josip Pečarić i prof. dr. sc. Zdravko Tomac.
Dogovorena je i prva tema kojom će se Sudište baviti: nova agresija na Vukovar tj. Pitanjem odgovornosti za tu agresiju.
Osnivanju Hrvatskoga etičkoga sudišta prethodili su: prijedlog za utemeljenje i pripremni sastanak. Prijedlog za osnivanje
1. POLAZIŠTA
Hrvatska je u dubokoj političkoj, moralnoj i svekolikoj krizi. Na vlasti je skupina političara koja se ne rukovodi hrvatskim nacionalnim interesima. Na djelu je izdaja nacionalnih interesa zemlje. Vrijeme je da se utemelji Hrvatski nacionalni etički sud koji bi sudio pojedincima za izdaju zemlje.
U prošlosti nalazimo primjere u starom Rimu gdje su pojedinci mogli ustati sa narodnom tužbom (Actio popularis) protiv onih koji su postupali protivno javnom interesu.
U prošlom stoljeću imali smo Russelov , kasnije Sartreov međunarodni tribunal koji je sudio Sjedinjenim Američkim Državama za rat u Vijetnamu i kasnije Izraelu za diskriminaciju Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu.
Nelson Mandela,na poticaj nadbiskupa Tutua osnovao je Komisije za istinu i pomirbu(Truth and Reconciliation Commissions) pred kojima se neformalno sudilo u Južnoj Africi – bila je to svojevrsna lustracija, a krivci su nakon priznanja, isprike i pokajanja, u pravilu bili oslobođeni ili samo simbolično kažnjeni.
U našem slučaju, koji je različit od navedenih, radilo bi se o nacionalnom etičkom sudu koji bi sudio pojedincima ili skupinama za izdaju nacionalnih interesa.
Nacionalni interes se definira kao cilj koji država ima na ekonomskom, vojnom ili kulturnom području, ali se može uzeti i šire, kao svaki interes koji je od vitalnog značenja za opstanak i prosperitet naroda i države.
Sud bi sačinjavali istaknuti pojedinci izrazitog moralnog integriteta, stručnosti i ugleda, prominentne ličnosti iz javnog života, utjecajni pojedinci. Sudilo bi se na temelju poznatih etičkih načela. Osuda je samo moralna. Sudi se u slučajevima u kojima su grubo narušena temeljna etička načela u javnom postupanju.
2. PRVI PRIPREMNI SASTANAK
Na inicijativu Hrvatskog žrtvoslovnog društva u Zagreb je 24. travnja 2014. održan pripremni sastanak za utemeljenje Suda kojem su pribivali.prof.Dr. Andrija Hebrang, Željko Olujić, odvjetnik, dr. Nikola Debelić, prof.dr. Danko Milošević, dr.Srećko Sladoljev, prof. Nevenka Nekić. Ante Beljo, Miljenko Romić, akademski slikar, Zdravko Vladanović,dipl.pravnik, Rozalija Bartolić, Udruga udovica Domovinskog rata, Negzana Pavičić, Škabrnja, dr.med. Aleksandar Soltyšik, predsjedavao dr. Zvonimir Šeparović.
Ispričali su se uz podršku utemeljenju Etičkog suda: prof. dr. Željko Horvatić, Marko Franović, Australija, Ante Glibota, Pariz, , prof. dr. Josip Faričić, Zadar, prof. dr. Hrvoje Mazija, Zvonimir Hodak, odvjetnik, prof. dr. Branimir Lukšić, Split, Vlado Iljkić, Stožer za obranu hrvatskog Vukovara, general HV Tomo Medved, akademik Slobodan Novak, prof. Josip Jurčević, Mate Kovačević, publicist.
Prihvaćeni su slijedeći zaključci:
1. Osnivanje Hrvatskog nacionalnog etičkog suda (HNES) je opravdano, aktualno i društveno korisno;
2. Sud je u svom djelovanju neovisan od države i političkih stranaka, objektivan, legitiman, ne donosi izvršne odluke;
3. Istraživanja za potrebe Suda vrše komisije ili pojedinci koje odredi Sud
4. Rad Suda je otvoren za javnost, odluke Suda priopćavaju se javnosti;
5. Osoba koje je predmet istrage ili optužbe biti će obaviještena o sjednici Suda na kojoj će se voditi rasprava, s pravom pribivati raspravi;
6. Predmetom istraživanja i rasprave biti će samo teški oblici izvršene ili pokušane izdaje hrvatskih nacionalnih interesa kao što je ugrožavanje državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i opstojnosti hrvatskoga naroda;
7. Do sredine lipnja 2014. održati Osnivačku skupštinu na koju pozvati i druge potencijalne članove Suda;
8. Povjerenstvo u sastavu. Zvonimir Šeparović, Željko Olujić i Darko Vladanović pripremiti će za osnivačku skupštinu nacrt Programske deklaracije i druge potrebne dokumente.
Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika HRVATSKOG NACIONALNOG ETIČKOGA SUDA izabran je prof. em. Zvonimir Šeparović.
Izvor: glasbrotnja.net
