BUDUĆNOST JE VEĆ POČELA: U laboratoriju stvaraju superčovjeka
Nedavno me jedan prijatelj pitao: “Što ima novoga kod Vas, doktore?” Ne znam, jesam li ga preozbiljno shvatio ili je on stvarno preozbiljno mislio, ali sam mu odgovorio: “E, moj prijatelju, ono što ima kod nas, to ti je najvažnije od svega što se događa u ovom trenutku.” Na to je on dodao: “Pa što je to, za Boga miloga, tako važno, možeš li mi reći?”
Ja sam mu odgovorio da mislim na biotehnologiju, te da je sve u biotehnologiji. Potom smo pričali – on je postavljao pitanja koja su ga zanimala, a ja sam iscrpno odgovarao:
– Zadnjih petnaestak godina biotehnologija je silno napredovala na planu reprodukcije i mehanizama nasljeđivanja kod čovjeka.
Napredak je krenuo velikim koracima od kada su znanstvenici uspjeli pročitati ukupnu nasljednu strukturu čovjeka, nakon što im je to još prije pošlo za rukom kod nekih biljnih i životinjskih vrsta. Nasljedna struktura čovjeka je unutarstanični materijal koji se zove molekula DNA, koja je sastavljena od kombinacije četiriju molekula tzv. aminokiselina u određenim sekvencama. Svaka sekvenca aminokiselina je gen. Gen je sposoban u određenom trenutku proizvesti molekulu – protein – a protein je taj koji svojim djelovanjem mijenja osobine stanice. U konačnici, osobine stanice stoje pod utjecajem genetičkog materijala, odnosno gena.
Nakon što su znanstvenici pročitali položaj i vrste svih gena koji čine nasljedni materijal čovjeka, uspjelo je određene nasljedne osobine sasvim jasno i jednoznačno pridružiti određenom genu. Znači, učinjena je poveznica između nasljednog materijala i određenih osobina čovjeka.
I prije toga se znalo da su neke osobine čovjeka nasljedne, da nisu stečene kroz život, ali se nije znalo koji gen je zadužen za koju osobinu i gdje se on nalazi u nasljednom materijalu. Sada se i to zna.
Naravno da znatiželjnici i znanstvenici ne zastaju samo na toj stepenici, razmišljaju dalje.
Ako znamo da nasljedni materijal čovjeka koji je u podlozi neke njegove nasljedne osobine, možemo li, mijenjajućui taj materijal promijeniti i osobinu?
– Naravno. Rađa se želja za promjenom. Istinu govoreći, tehnologija promjene nasljednog materijala je već od prije poznata i isprobana na biljkama i životinjama, prije nego je upoznat i pročitan nasljedni materijal kod čovjeka. Sada preostaje samo da se to iskustvo i znanje primijeni na čovjeka.
Ako promijenimo nasljedni materijal samo u jednoj stanici koja se kasnije ne dijeli, promijenit ćemo samo osobinu te stanice i ništa više. Takav skromni učinak najčešće nije cilj. Stanice su malene i njih je u čovjekovom tijelu bezbroj. Ako promijenimo nasljedni materijal stanice koja se kasnije dijeli, promjenu smo učinili u svim kasnijim stanicama koje nastaju iz te stanice. Taj učinak može biti interesantan.
Međutim, najinteresantniji je učinak koji se dobije kada promijenimo staničnu nasljednu materijalnu strukturu prve početne stanice, iz koje nastaju kasnije sve stanice ljudskog organizma i cijeli ljudski organizam. Učinak je kompletan, temeljit i trajan. Tada možemo kazati da smo u najmanju ruku “promijenili čovjeka”.
Kako se obavljaju promjene nasljednog materijala?
– Mijenjanju se geni koji su izdvojene sekvence aminokiselina u strukturi molekule DNA. Mijenjajući redosljed i vrstu aminokiselina u sekvenci, mijenjamo – gen. To se izvodi na tri najvažnija načina: prvi je tzv “nock out” koji predstavlja potpuno izbacivanje neželjenog gena, odnosno neželjene osobine. Drugi način je popravljanje sekvence aminokiselina u genu, odnosno popravljanje gena i dobivanje popravljene osobine. Treći način je ubacivanje u genom čovjeka potpuno novog gena kakav prije nije postojao i produciranje potpuno nove osobine. Naravno da su ta osobina kao i gen koji je ubačen i koji se nalazi u njenoj podlozi, upoznat u nekom drugom organizmu. To je mehanizam tzv. rekombinacije gena.
Je li ta tehnologija poznata?
– Naravno da je, samo ju treba primijeniti na čovjeka. Sad kad smo pročitali nasljednu strukturu čovjeka, ne samo da možemo to učiniti nego i znamo kojim genom ćemo manipulirati i kojom osobinom.
Gdje postoji najveći interes za promjenom gena kod čovjeka?
– Prvi interes je promijeniti tzv. loše ljudske osobine koje se manifestiraju u nasljednim bolestima. Promjenom gena moći će se izbjeći nasljedne bolesti kao što su, psihoze, šizofrenije, psihotične depresije, nasljedni poremećaji pamćenja i mišljenja, demencije, mišićne distrofije, razne prerane bolesti kardiovaskularnog, lokomotornog, uropoetskog i hematopoetskog sustava. Također i nasljedne slabosti u imunološkim reakcijama, nasljedne sklonosti tumorima svih vrsta i da dalje ne nabrajamo. Netko je već izračunao da bi se ljudski vijek produžio za prosječnih desetak godina kada bi uspjeli riješiti prvih pet najutjecajnijih nasljednih bolesti – bolesti koje su više ili manje pod utjecajem nasljeđa, a ima ih na tisuće.
Ima li još kakvih učinaka zahvat u gensku nasljednu strukturu čovjeka?
– Ima i te kako. Nakon navedenog dolazi na red ne samo ispravljanje loših osobina, nego dodavanje čovjeku osobina kakve do tada nije imao promjenom nasljednog materijala opisanim mehanizmima.
Kakve će biti posljedice?
– Nesagledive. Naime, dosadašnji način nastajanja čovjeka je uključivao spolnost, partnera u činu kojem je kroz cijelu ljudsku povijest prethodila silna sociologija, psihologija, kulturno i povijesno kodiranje i normiranje odnosa, stvarajući sve ono što na tom planu spolnosti i seksualnosti danas imamo. Osnovna osobina tog čina je bila spontano susretanje zametnih stanica, bez mogućnosti upravljanja i kontrole ishoda na planu genetičkog materijala. U budućnosti će se to “malo promijeniti”.
Kako i na što se misli kad se kaže – promijeniti?
– U budućnosti će partneri, odnosno budući roditelji, biti samo donori zametnog materijala kojeg će kasnije u laboratorijima obrađivati inženjeri tehnologije reprodukcije. Oni će manipulirati donešenim materijalom u željenom smjeru s potpuno očekivanim, planiranim i izvjesnim ishodom. Spontanost i rizik će biti uglavnom isključeni. Spolnost će biti isključena iz reprodukcije, odnosno točnije, spolni čin neće biti neophodan u takvoj kontroliranoj i nadziranoj reprodukciji.
Tada će se dogoditi ono najvažnije?
– Da, jer kao rezultat svega toga, barem u početku, imat ćemo dvije populacije ljudi. Jednu, koja je nastala spontano, primitivno, prirodnim putem, punim rizika i neizvjesnih osobina i drugu populaciju, koja će biti potpuno suprotna od prve. Ta će populacija nastati kontrolirano u laboratorijima bez velikih rizika po negativne osobine kojih u konačnici i neće biti, dok će nosioci biti izuzetnih psihofizičkih sposobnosti, otporni na bolesti, te visokih radnih sposobnosti.
Hoće li oni zajednički koegzistirati?
– U početku da, ali kasnije ne.
Zašto?
– Pa, tko će zapošljavati spontane, naivno prirodno začete koji sporije rade, manje shvaćaju, brzo se umaraju, kraće rade, sporo uče i skloni su svim rizicima na poslu i u životu, nasuprot onih drugih s točno suprotnim osobinama? Sila tržišta, natjecanja i konkurencije će i tu učiniti svoje.
S druge pak strane, koji će roditelji spontano na svijet donositi svoje potomke i već ih tim činom spontanosti osuditi na inferiornost i u biti na patnju u društvu drugih i drukčijih, odnosno drukčije začetih, “popravljenih”? Nitko pametan. Pitam se, uostalom, kako će izgledati utrka na sto metara u jednoj od budućih Olimpijada? Živo me interesira tko će pobijediti – spontani ili popravljeni? Najbolje bi tada bilo imati dvije odvojene utrke ili dvije odvojene olimpijade. No, tako će biti slično i u životu općenito.
No, jedno je sigurno – više niti jedan papir koji će pisati pravednik i dobronamjernik neće moći sadržavati ono najjasnije i najosnovije, a to je da su svi ljudi isti, jer oni više zaista to neće biti. To će biti tek prava revolucija u društvu. Promjene izazvane Francuskom buržoaskom revolucijom 1789., Oktobarskom revolucijom 1917. i drugim manje zvučnim tihim revolucijama u ljudskoj povijesti, sve će to biti šala mala prema takvoj društvenoj promjeni.
Kad će se to dogoditi?
– Nastat će prekjučer, jučer će biti svima jasno, danas ćemo vidjeti posljedice, a sutra će već biti sve gotovo.
Autor: 7Dnevno
