IVO BANAC: Hrvati se trebaju čuvati Putina,
Hrvati se trebaju čuvati Putina, njegov agresivni rusofilski panslavizam je zamka za katoličke slavenske narode!
Vladimir Putin prava je zvijezda u Hrvatskoj. Popularan je i među hrvatskim krajnjim ljevičarima, ali i među konzervativcima i krajnjim desničarima. Relativno je razumljivo kako određeni dio hrvatske javnosti na rusofilskoj ljevici voli Putina. Ta se javnost i danas oduševljava panslavizmom i izrazito je neprijateljski nastrojena prema bilo kakvom anglosaksonskom i germanskom utjecaju. Dio te javnosti je i sentimentalan za vremenom blokovske podjele svijeta, prezire zapadnu liberalnu demokraciju, a Putina doživljava kao nekoga tko želi i može obnoviti slavu nekadašnjeg ‘slavenskog imperija’ Sovjetskog Saveza.
Ni ruski boljševizam nije im stran. Unatoč svojedobnim trzavicama između Brozove Jugoslavije i Staljinovog Sovjetskog Saveza, ta je generacija u bivšoj državi globalno politički odgojena u ”bratstvu s ruskim narodom”. No, krivo bi bilo reći da nema ni puno mladih ljevičara koji se danas oduševljavaju Putinom.
No, zanimljiviji je fenomen naša hrvatska konzervativna javnost koja je također fascinirana Putinom iako joj je sve do nedavno Rusija i sve što je rusko bilo strano tijelo. To su pokazale i reakcije čitatelja na naš nedavni tekst pod naslovom ”Hrvatska ne smije propustiti šansu i mora kapitalizirati ovaj ‘rat’ s Rusijom” koje su vrlo simptomatične i zanimljive.
”Putin je veliki lider i bori se na pravi način za interese svoje zemlje i naroda. Tako bi trebali raditi i mi Hrvati” – tako bismo mogli ukratko opisati stav prosječnog hrvatskog konzervativca kad je u pitanju njegov odnos prema Putinu.
No, spomenuti se stav u pravilu ne razrađuje dalje i uglavnom među našim konzervativcima izostaje odgovor na pitanje na koji to održiv način Hrvatska može preslikati Putinov model upravljanja i političkog rezoniranja. I je li on, na kraju krajeva, za Hrvatsku dobar?
I stručnjaci su podijeljeni oko Putina
U nastavku teksta donosimo razgovor s dva istaknuta hrvatska intelektualca u kojem analiziraju Putina i njegov princip vladanja. No, različito gledaju na Rusiju i njezinog čelnika. Riječ je o sveučilišnim profesorima Ivi Bancu i Juri Zovku. Obojici smo postavili ista pitanja i bit će zanimljivo vidjeti njihova stajališta.
Zovko inače nije iznenađen činjenicom kako hrvatski konzervativci odobravaju Putina i njegove poteze iako kaže kako je do izbijanja ukrajinske krize Putina gledao jednim naočalama, a danas donekle drugima.
”Putin je velik patriot, on argumentira sa stajališta patriotizma, a ne globalizma. Takav je pristup legitiman. Putin u gospodarskom pogledu ima sjajne rezultate, za razliku od hrvatskih političara” – poručio je Zovko.
Za razliku od njega, Banac u Putinu ne vidi ništa dobrog, no svjestan je da je Putin u dijelu hrvatske javnosti iznimno popularan. On je Putinove zagovornike podijelio u četiri skupine:
”Riječ je o predstavnicima krajnje ljevice, koji u Putinu vide prepreku globalnom tržišnom sustavu (kapitalizmu) i utjecaju zapadnih demokratskih vrijednosti. Uz Putina su i protuzapadni desničari, koji vole autoritarne lidere, posebno ako promiču nacionalističku ideologiju te dovode u pitanje ljudska i manjinska prava. Putina zagovara i proruski trgovački lobby te razgranata ruska medijska agentura. Dopuštam da su na djelu također razni slavjanofilski atavizmi, koji su se u komunizmu održali unatoč tenzijama sa SSSR-om. Na kraju, Putin je svjesno njegovao ”Rambo” imidž, koji uvijek pali kod nezrelih i frustriranih ljudi” – objašnjava Banac.
Kako globalno ocjenjujete Vladimira Putina i njegov princip vladanja?
Jure Zovko: Sa stajališta zapadnjačkog poimanja demokracije može se reći da je Putin vješt političar koji se, formalno gledano, pridržava demokratske procedure, ali istodobno potkopava njezine principe. Kao fenomen je moguć u Rusiji jer tamo ne postoji kritička javnost kao u zapadnim zemljama. Vladimir Putin se pojavio na ruskoj političkoj sceni u trenucima sveopćeg kolapsa postsovjetske Rusije, kada je od države otkidao koliko je tko htio, a zemlja u gospodarskom pogledu praktički stajala pred bankrotom. Državom su u odsutnosti jake ruke carevali novoformirani milijarderi i tajkuni, a strane obavještajne službe rovarile su zemljom. Mislim da je pogriješio što se nakon uspješne ”aneksije” Krima nije primirio i čekao da ga Ukrajinici ponovno zamole za intenzivniju suradnju.
Ivo Banac: Sve vezano uz putinovsko razdoblje predstavlja novo odustajanje Rusije od demokratskih vrijednosti. Po drugi put u XX. stoljeću Rusija je prošla kroz kratkotrajnu pluralnu fazu (od Veljačke revolucije 1917. do bolješevičkog puča i od pokušaja dogmatskog udara iz kolovoza 1991. do kraja Jeljcinova razdoblja) koja je dovela do društvene nesigurnosti, čak civilnog razdora, te otvorila vrata novoj autokraciji. Putin predstavlja sve ono što u Rusiji ne valja: autokratizam, imperijalizam, frustraciju ruskim nazadovanjem i marginalnim statusom, mržnja prema ”dekadentnom” Zapadu i zagovaranje rusofilskog panslavizma, što je posebno pripremljena zamka za pretežito katoličke slavenske narode poput Hrvata. Na djelu je nova verzija ideologije Nikolaja Danilevskoga (veliki ruski filozof, politolog i ideolog panslavizma iz 19. stoljeća, op.a) – program slavenske federacije na čelu s Rusijom.
Koje su dobre strane Vladimira Putina?
Jure Zovko: Pogledamo li fascinantnu bilancu Putinove desetogodišnje vladavine, primijetit ćemo da je izvoz Rusije povećao za nevjerojatnih 332 posto, a investicije u inozemstvu za fantastičnih 952 posto! Istodobno je vanjski dug Rusije smanjio za 83 posto, prosječne zarade zaposlenicima, ne računajući inflaciju, povećao je za 142 posto, a mirovine za 231 posto, dok je nezaposlenost u vrijeme Putinove vladavine pala gotovo 30 posto. Jedini je političar u tranzicijskim zemljama koji je izvršio reviziju pretvorbe, pozatvarao tajkune koji su nastali nakon uspostave demokracije kao gljive poslije kiše. Dobra je također strana da Putin kao ruski patriot vodi računa o Rusima u dijaspori, posebice onima u Ukrajini. Loše je u svemu što je prešao Rubikon dopustivši da mu Zapad nametne sankcije.
Ivo Banac: Ja ih jednostavno ne vidim. Putin je već izolirao Rusiju od Zapada, okrenuo se Kini, koja će slabu i izoliranu Rusiju jednostavno usisati. Njegov reakcionarni režim je ispod razine otvorenosti iz vremena perestrojke. Da ne spominjem da je aneksija Krima stvorila prostor za široke ratne sukobe na europskom kontinentu.
Treba li Hrvatska bezrezervno stati uz EU u aktualnom sukobu s Rusijom?
Jure Zovko: Mislim da bi nam u pogledu politike prema Rusiji uzor trebao biti njemački Auswärtiges Amt, a ne britanski Foreign Office.
Ivo Banac: To je minimum vjerodostojnosti koja se očekuje od zemlje članice EU. Moramo sve učiniti da se oslobodimo ruskog utjecaja, koji se prilično proširio zadnjih godina. Ovdje valja napomenuti da Moskva djeluje preko srpskog entiteta u BiH, gdje Milorad Dodik dosljedno sprovodi rusku politiku, a preko ruskih državnih energetskih tvrtki crpi izravnu korist iz protoka ruskog kapitala u našem najbližem susjedstvu.
Autor: Ivan Kraljević/dnevno.hr
