Pedeseta obljetnica proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe
Nadbiskup Puljić istaknuo potrebu nasljedovanja Benediktova duha u ponovnoj obnovi svjedočki umornog i sekulariziranog europskog kontinenta čiju je civilizaciju istinski i duboko izgradio sv. Benedikt
Zadar, (IKA) – Na pedesetu obljetnicu proglašenja sv. Benedikta zaštitnikom Europe, u petak 24. listopada, koncelebrirano misno slavlje u crkvi Sv. Marije, benediktinki u Zadru, predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. U spomen na 24. listopada 1964. g., kada je bl. papa Pavao VI. u drugoj godini svoga pontifikata sv. Benedikta proglasio prvim patronom Europe, nadbiskup Puljić je istaknuo potrebu nasljedovanja Benediktovog duha u ponovnoj obnovi svjedočki umornog i sekulariziranog europskog kontinenta čiju je civilizaciju istinski i duboko izgradio sv. Benedikt. Zahvalivši koludricama na vjernom življenju Benediktove karizme u molitvi i konkretnim dobročinstvima za svoj narod u odgoju, kulturi i u skrivenosti pomažući socijalno ugrožene, mons. Puljić je istaknuo kako je sv. Benedikt ujedinjujući molitvu i ručni rad oplemenio i uzdigao ljudski trud. „Uspio je narodima od Sredozemlja do Skandinavije, od Irske do Poljske, donijeti kršćansku kulturu križem, knjigom i plugom. Kristovim zakonom učvrstio je i umnožio uredbe javnog i privatnog života. Time je povezao i učvrstio duhovno jedinstvo Europe u kojem su se narodi, različiti govorom, podrijetlom i kulturom, osjećali da su jedan narod Božji.
Kulturom je marljivo sačuvao klasične spise i poticao nauk. Plugom je mijenjao divlje i puste krajeve u plodne njive i vrtove”, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je imenovanjem sv. Benedikta zaštitnikom Europe bl. Pavao VI. udovoljio molbama mnogih kardinala, biskupa, poglavara redova i redovničkih družbi te vjernika laika. Podsjetio je na apostolsko pismo ‘Glasnik mira’, bl. pape Pavla VI., koji sv. Benedikta naziva tvorcem jedinstva, učiteljem civilizacije, vjesnikom kršćanske vjere i utemeljiteljem monaškog života na zapadu. Svojim odvažnim i ustrajnim nastojanjem uspio je da na europskom kontinentu zasja nova zora, nakon propadanja Rimskog carstva. Prigodom posvete obnovljenog samostana na Monte Cassinu srušenog u Drugom svjetskom ratu, 24. listopada 1964. g. Pavao VI. proglasio je sv. Benedikta glavnim zaštitnikom Europe. „Pio XII. je sv. Benedikta nazvao ocem Europe, a Ivan XXIII. je želio da zagovor tog sveca pomogne ljudima koji se trude povezivati narode vezama bratstva”, rekao je nadbiskup, zamolivši zagovor sv. Benedikta da unaprjeđuje život Europe i da, kao nekad, svjetlom kršćanske vjere rasprši tamu i donosi darove mira. Mons. Puljić je opisao i lik bl. Pavla VI. kao uzornog pastira Crkve koji je bio sramežljiv i krhka zdravlja, no Gospodin je po njemu učinio silna djela za Crkvu i svijet. Kao 262. Petrov nasljednik, Giovanni Battista Montini za papu je izabran 21. lipnja 1963. g., uzevši ime Pavla po uzoru na apostola Pavla. Petnaest godina vodio je Katoličku Crkvu. „U njegovoj bogatoj pisanoj baštini, osobito mjesto zauzima enciklika Humanae Vitae (1968.) o kojoj se i na izvanrednoj sinodi o obitelji govorilo kao o proročkom dokumentu. U svojoj posljednjoj apostolskoj pobudnici Evangelii nuntiandi, razmotrio je temeljna pitanja vjere, slobode i spasenja”, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je pontifikat bl. Pavla VI. neodvojiv od Drugog vatikanskog sabora. U svom prvom obraćanju rekao je da je glavna zadaća njegova pontifikata nastaviti rad Sabora, dovršivši viziju svoga prethodnika Ivana XXIII. zaključenjem sabora 1965. g. Pavao VI. je bio prvi papa koji je zrakoplovom putovao po drugim kontinentima i prvi papa koji je nakon 150 godina pošao izvan Italije, na hodočašće u Svetu zemlju 1964. g. Zbog brojnih putovanja nazvali su ga apostolom hodočasnikom. Osobito se zauzimao za uspostavu odnosa između Svete Stolice i komunističkih zemalja. Podržavao je ekumenizam i susretao se s najvišim predstavnicima drugih Crkava. Nadbiskup je istaknuo kako je Pavao VI. prije završetka Koncila, s carigradskim patrijarhom Atenagorom ukinuo međusobno izopćenje, koje je bilo na snazi od 1054. g., od podjele na Katoličku i Pravoslavnu Crkvu.
Izvor: IKA
