Papa u Vijeću Europe: Bez korijena se umire
Europa ima ponovno otkriti svoje korijene kako bi izgradila budućnost mira, u dijalogu sa svijetom – izazov je koji je papa Franjo uputio u govoru na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, 25. studenog. Papa je ponovno istaknuo da Crkva osuđuje trgovinu oružjem i ljudskim bićima, te upozorio da bez traženja istine demokracija ide prema individualizmu, te se dolazi do globalizacije ravnodušja.
Kako bi što bolje izrazio svoju zamisao, svoj san o Europi, papa je Franjo naveo riječi iz pjesme jednoga talijanskog pjesnika (Clemente Rebora), koja govori o stablu i njegovim granama koje se protežu u nebo, čvrstom i postojanom deblu, i dubokim korijenima koji poniru u dubinu. O tom je prizoru Sveti Otac govorio posebno primijetivši, u tonu koji je podsjetio na svetoga Ivana Pavla II., da ako se izgube korijeni, deblo se polako isprazni i umre. U tomu je možda – primijetio je Papa – jedan od paradoksa koji izolirani znanstveni mentalitet teško može razumjeti: za hod prema budućnosti potrebna je, naime, prošlost; potrebno je sjećanje, hrabrost, zdrava i ljudska utopija.
Korijeni se hrane istinom, koja je hrana, životni sok bilo kojega društva koje želi biti uistinu slobodno, ljudsko i solidarno – istaknuo je papa Franjo te dodao – S druge se pak strane istina poziva na savjest, koja se ne može svesti na uvjetovanje, te je stoga sposobna poznavati vlastito dostojanstvo i otvoriti se apsolutnomu, postajući tako vrelo temeljnih odluka koje su vođene traženjem dobra za druge i za sebe, i mjesta za odgovornu slobodu.
Važno je, međutim, znati da bez traženja istine svatko postaje mjerilo za sebe i za svoje djelovanje, te otvara put za subjektivističko potvrđivanje pravâ, tako da se pojam ljudskoga prava, koje samo po sebi ima univerzalnu vrijednost, zamjenjuje idejom o individualističkom pravu. To pak vodi tomu – upozorio je Sveti Otac – da se uglavnom ne brinemo za druge, i da podupiremo globalizaciju ravnodušja koje se rađa iz samoljublja. Ono je plod shvaćanja čovjeka koji nije sposoban shvatiti istinu i živjeti istinsku društvenu dimenziju.
Takav nas individualizam – prema Papinim riječima – čini ljudski siromašnima i kulturno sterilnima, jer odsijeca plodne korijene na kojima se uzdiže stablo. Iz ravnodušnoga individualizma rađa se kult bogatstva, kojemu odgovara kultura odbacivanja, u koju smo uronjeni – primijetio je Papa te napomenuo da zapravo imamo previše stvari koje nam često ne služe, a nismo više u stanju izgraditi istinske ljudske odnose, prožete istinom i uzajamnim poštovanjem.
Napomenuvši potom da danas pred očima imamo sliku ranjene Europe; ranjene zbog brojnih kušnji u prošlosti, ali i zbog sadašnjih kriza, Sveti je Otac primijetio da je Europa kontinent koji više ne izgleda sposoban odupirati se nekadašnjom životnošću i snagom. To je pomalo umorna i pesimistična Europa, koja se osjeća opkoljena novìnama koje dolaze s drugih kontinenata – istaknuo je Papa.
Možemo upitati Europu: gdje je tvoja snaga? Gdje je ona zanesenost koja je potaknula i učinila velikom tvoju povijest? Gdje je tvoj duh znatiželjne poduzetnosti? Gdje je tvoja žeđ za istinom, koju si do sada zanosno prenosila svijetu? – upitao je Papa te potaknuo da se njezini korijeni ne smatraju jednostavno muzejskim naslijeđem iz prošlosti, nego ljudskom baštinom koja je još uvijek sposobna nadahnjivati europsko pučanstvo.
Osvrnuvši se na dobro mira koje započinje prepoznavanjem u drugomu brata kojega valja prihvatiti, a ne neprijatelja protiv kojega se valja boriti, Sveti je Otac primijetio da je, nažalost, mir još uvijek često ranjen na mnogim stranama svijeta, a i u Europi – kako je rekao – vladaju napetosti i razni sukobi. Mir je, međutim, iskušan i drugim oblicima sukoba, kao što je vjerski i međunarodni terorizam, koji gaji duboki prezir prema ljudskom životu. (…) Ta je pojava, nažalost, poduprta, često nesmetanom, trgovinom oružja. Mir se krši i trgovinom ljudskim bićima, koja je novo ropstvo našega doba, i koja osobe pretvara u robu za razmjenu, lišavajući žrtve takve trgovine svakog dostojanstva – upozorio je Papa.
Sveti se Otac potom zadržao na dva izazova koja danas stoje pred Europom, na multipolarnosti i transverzalnosti. Europa je danas multipolarna – kazao je te potaknuo da se učini sve da globalizacija poštuje osobitost svih strana. Što se pak tiče transverzalnosti, potrebe za dijalogom na svim područjima, Papa je primijetio kako proizlazi da je u današnjem političkom svijetu Europe neplodan dijalog samo unutar političkih, vjerskih i kulturnih tijela vlastite pripadnosti. (…) Europa koja dijalogizira samo unutar zatvorenih skupina svoje pripadnosti, ostaje na pola puta; potreban je – prema Papinim riječima – mladenački duh koji prihvaća izazov transverzalnosti.
Govoreći o ispravnom odnosu između religije i društva, Papa je napomenuo da su, u kršćanskom viđenju, razum i vjera pozvani uzajamno se prosvjetljivati i podupirati. Tako će biti moguće suočiti se s vjerskim fundamentalizmom koji je prije svega Božji neprijatelj.
Što se pak tiče temâ u vezi s kojima Katolička Crkva i Vijeće Europe mogu surađivati, papa je Franjo istaknuo zaštitu ljudskoga života, osjetljiva pitanja koja valja podvrgnuti pozornom ispitivanju koje vodi računa o istini čitavoga ljudskog bića, bez ograničavanja na specifična medicinska, znanstvena ili pravna područja. Sveti je Otac govorio i o velikom problemu posla, prihvatu selilaca, te brojnim siromašnima koji žive u Europi. Oni ne traže samo kruh, koji je najosnovniji od svih pravâ, kako bi se prehranili – napomenuo je Sveti Otac – nego žele ponovno otkriti vrijednost vlastita života, koja se zbog siromaštva pomalo zaboravlja, te pronaći dostojanstvo koje daje zaposlenje.
Izvor: Radio Vatikan
