PROF. SLAVKO KULIĆ: Katastrofu sam predvidio prije deset godina
Pravi odnos kune i eura je 14:1
Čin devalvacije eura imat će zastrašujuće posljedice na dužnike u Hrvatskoj. Posljedice odnosa kune i franka nisu ništa u usporedbi s onim što će biti između kune i eura”, rekao je Kulić za direktno.hr
“Čin devalvacije eura imat će zastrašujuće posljedice na dužnike u Hrvatskoj. Posljedice odnosa kune i franka nisu ništa u usporedbi s onim što će biti između kune i eura”, upozorio je multidisciplinarni hrvatski znanstvenik, stručnjak s ekonomskog instituta prof. dr.sc. Slavko Kulić za direktno.hr, komentirajući plan koji je danas predstavila Europska središnja banka za pomoć gospodarstvu Europe.
Podsjećamo, Europska središnja banka donijela je odluku bez presedana u povijesti eurozone, proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od čak 60 milijardi eura – više nego što se očekivalo. Time bi ukupna vrijednost programa premašila tisuću milijardi eura.
Kulić tvrdi kako je još prije deset godina upozoravao da je odnos između eura i kune 1:14 te da je pitanje dokle će Hrvatska biti u mogućnosti braniti odnos između kune i eura, u smislu stabilnosti kune. Kulić kaže kako će se ta nestabilnost zasigurno dogoditi onoga trenutka kada nam frankfurtska banka priopći da tu nerealnost između kune i eura više ne može tolerirati.
“Kada su me upozorili da 1:14 nije moguće, ja sam kritičarima odmah priznao da to nije točno, jer imam još. Mislim da sam sa tim odnosom upozorio da će čin devalvacije imati zastrašujuće posljedice na dužnike u Hrvatskoj. Posljedice odnosa kune i franka nisu ništa u usporedbi s onim što će biti između kune i eura. Neću proricati taj čin, odnosno, kada će to biti s obzirom da tu odluku donositi frankfurtska banka i mi za to nećemo ni znati. Prije ćemo osjetiti posljedice tog čina nego što ćemo saznati išta o tome. Takve rezerve iz međunarodne pričuve Hrvatska nema da može braniti i sanirati posljedice toga čina. Zasada, ovaj guverner to uspješno čini, ali je upozorio što bi se dogodilo kada bi te devizne rezerve potrošio za sanaciju posljedica između franka i kune. Hrvatska bi ovoga časa ostala bez 7,8 milijardi eura. Treba napomenuti da međunarodne pričuve nisu devizne rezerve HNB-a. To su državne rezerve kojima raspolaže država, a ne HNB”, tvrdi Kulić.
On je istaknuo i da je cijeli čin zapravo sukob između dolara i eura te da pretenzije eura da zamijeni dolar još uvijek ostaju na pokušaju.
“Svjetska valuta se ne postaje tako lako. Amerika se nikada neće odreći dolara kao svjetske valute. Iza dolara stoji najmoćnije sila na svijetu. Iza eura ne stoji nikakva država i nikakva sila. Euro je još uvijek u statusu transakcijske valute kao i kuna. Pokušaj Draghija rješava probleme Europe onako kako to radi Amerika neće uspjeti. To jednostavno štampanje eura zakonito povećava cijenu švicarskog franka, stvarne valute. Vijeće osjetno da eura ima više, ali neće uspjeti pokriti sve one rupe duga u državama članicama Europske unije. Europa je dužna oko 14 tisuća milijardi dolara, dok je Amerika nešto više. Sigurno je da euro neće dobiti status svjetske valute, a da će se u prometu naći ogromna količina eura, što znači da ga čeka devalvacija. To je čin političke volje o kojem mi do zadnjeg časa nećemo znati”, zaključuje Kulić.
Izvor: direktno.hr
